Skoro čitavo stoljeće vode se rasprave između šumarske struke i drugih korisnika prostora o utjecaju različitih investicijskih zahvata na šume.
Još prije 30 godina šumare su samo izvijestili kako je dio šume predviđen za, primjerice cestu, kanal, nasip i sl. i kako su strojevi započeli s radom.
Potreba širenja tehničke civilizacije bila je preduvjet razvoja, dok su štete nastale u šumama smatrane nužnim zlom u smislu danka višem cilju.
Kako je šuma bilo sve manje, a spoznaja o njihovoj sve većoj ekološkoj i infrastrukturnoj vrijednosti svaki danje bila sve nazočnija, skrb o šumi zauzela je
vidno mjesto u ekološkim i zaštitarskim raspravama o korištenju prostora, kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni (Rio de Janeiro, Helsinki, Kioto, IUFRO kongresi od XIV do XX, međunarodni šumarski kongresi i dr.). Rasprave o skrbi za šume sve su naglašenije od početka osamdesetih godina kada se upozorilo na propadanje šuma, pojavu usko povezanu uz industrijski razvoj sjeverne polutke.
U posljednje vrijeme aktualne su izrade studija o utjecaju na okoliš (SUO) za dva vodotehnička zahvata u šumovite prostore naših riječnih nizina. To su hidroelektrana Novo Virje u Podravini i višenamjenski kanal Dunav-Sava u Podunavlju i Posavini. Za obje investicije struka je izradila studije o utjecaju na tamošnje nizinske šume.
Šumarske studije ukazale su u oba slučaja na nedostatak podataka i potrebu daljnjih mjerenja, čiji bi rezultati omogućili davanje smjernica o zaštiti podravskih šuma (Repaš, Gabajeva greda, Koprivničke nizinske šume, Đurđevačke nizinske šume), podunavskih šuma (Dubrava kod Vukovara) te posavskih šuma uključivši i Spačvanski bazen (Kunjevci, Vrapčana, zapadni dio Otočkih šuma, Ceranski lugovi, Krivsko ostrvo, Orljak, Banov dol i sjeverozapadni dio Kusara).
Postojeće šumske sastojine Podravine, Podunavlja i Posavine navedenih gospodarskih jedinica prilagođene su recentnim stanišnim prilikama koje se za postojeće šumske zajednice smatra ekološkim optimumom. Stanje podzemnih voda, stratigrafija krovine (akviferi i dr.) kapilarni usponi pojedinih horizonata šumskih tala, mikroklimatske prilike, stanje površinskih voda, osnovni parametri ekofizioloških procesa šumskoga drveća unutar šumske zajednice, struktura šumskih sastojina, te odnosi između pojedinih dijelova šumskih ekosustava osnovica su za utvrđivanje uvjeta zaštite utjecanih nizinskih šuma Podunavlja, Posavine i Podravine.
Pouzdani podaci o stanju podzemnih voda, kao odlučujućem čimbeniku nizinskih šuma u relevantnome vremenskome nizu motrenja postoje samo za šumu Repaš i dio Spačvanskoga šumskog bazena, dok su za ostale šumske predjele nepoznati ili s prckratkim vremenskim nizom motrenja. Tako su u Podravini i u šumama gornjega Bosuta mjerenja započela istom 1997., pa se prije 2002. godine ne mogu očekivati pouzdani rezultati.
Zamjerka šumarskoj struci, a posebice njenoj znanosti od strane investitora je navodni konzervativizam prilikom izrade studija o utjecaju na okoliš u šumovitome krajoliku rječnih nizina. Razlog tomu je izuzetna složenost nizinskih šumskih ekosustava, koji za opstanak potrebuju podzemnu vodu, čijeje dopiranje do korijenja šumskoga drveća povezano uz više bioloških i stanišnih čimbenika, pretežito u rizosferi. Do navedenih podataka moguće je doći pažljivim istraživanjima za koja druga strana ne pokazuje strpljenje, već nastoji izradu studije obaviti vlastitim snagama, koje će svojim rezultatima zadovoljiti vremenske rokove i druge želje investitora. Takav postupak je kratkoga daha i najprije će pogoditi investitora kako moralno tako i materijalno.
Kako se radi o velikim vrijednostima koje su, primjerice, u slučaju šume Repaš ili Spačvanskih nizinskih šuma u gospodarskome smislu goleme, a u ekološkome smislu neprocjenjive, držimo daje pravi izlaz konsenzus svih korisnika prostora od infrastrukturnih sustava, uključivši i šumske ekosustave gospodarskih djeletnosti u prostoru, uključivši poljodjelstvo, šumarstvo, industriju, rudarstvo i turizam te zaštitu posebnih vrijednosti prostora i okoliša.
Šumarska znanost nije konzervativna i prije bi se moglo reći kako je korak ispred. Ona koristi svoje spoznaje za moguću zaštitu šuma, a što se ukazuje kao potreba zbog stanišnih promjena nastalih ostvarenjem investicije.
B. Prpić
|
