| |
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA |
| |
|
|
| urednik | |
| Zašto se u našemu jadranskom području prema zaključku Vlade Republike Hrvatske uzima od 1000 do 2000 ha sredozemnih šuma s naglašenom ekološkom i turističkom ulogom za podizanje vinograda i maslinika
PDF TXT
HR
|
1 |
Šumarsku struku koju predstavlja Hrvatsko šumarsko društvo začudio je Zaključak Vlade RH, prema kojemu će doći do znatnog smanjenja sredozemne šume u Hrvatskome jadranskom primorju, zbog njezine prenamjene u vinograde i maslinike. Zaključak sadrži tri točke koje u cjelosti glase:
1. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva da u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. izradi popis šumskih površina u vlasništvu Republike Hrvatske i predloži Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke o osnivanju služnosti radi podizanja višegodišnjih nasada na tim površinama. Prenamjena se odnosi na neobraslo šumsko zemljište i zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina starosti do 15 godina (garizi, makije, šibljaci, šikare i sl.).
2. Zadužuje se Minisdtartvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske šume d.o.o. da uz popis površina iz točke 1. ovog Zaključka dostavi i popis površina koje će se pošumljavati kao kompenzacija za podizanje nasada na šumskim površinama.
3. Korisnik prenamjene šumske površine dužan je pošumiti kompenzacijsko neobraslo šumsko zemljište istovjetne površine ili financirati njegovo pošumljavanje.
Ovome Zaključku koji je Vlada prihvatila na svojoj sjednici u Splitu u veljači ove godine prethodio je dopis novoga ministra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petra Čobankovića, koji nas je iznenadio i koji je po svom sadržaju drukčiji od Zaključka koji je od Ministra priložen dopisu Vladi i od iste, kako već rekosmo, prihvaćen.
U dopisu se navode opožarene šumske površine, a u Zaključku neobraslo šumsko zemljište i degradacijski stadiji šume.U dopisu su navedeni osnovni podaci o šumama u Hrvatskoj, šumovitost, obrasle i neobrasle šumske površine, državne površine pod šumom na kršu te dalje doslovce piše: “U međuvremenu je došlo do promjena odnosa u poljoprivredi, te su posebno ugledne vinarske kuće i maslinari ocijenili da bi se manji dijelovi opožarenih šumskih zemljišta mogli staviti u bolju funkciju na način da se na tim lokalitetima podižu trajni nasadi.
Odabrani lokaliteti po ocjeni zainteresiranih mogu dati vrhunske rezultate u kvaliteti vina i ulja dok se s druge strane ne utječe na zapuštene poljoprivredne površine na kojima se ne mogu postići takvi rezultati”.
U daljnjemu tekstu dopisa se navodi kako je Republika Hrvatska potpisnica konvencije o nesmanjivanju površina pod šumom te se izravno kaže: “predlažemo model po kojem bi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske šume d.o.o. izdvojili iz gospodarenja oko 1.000 do 2.000 ha te razradili mehanizam osnivanja služnosti na tim površinama za podizanje trajnih nasada uz istovremeno podizanje novih šuma”.
Prema našim podacima, površina zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta samo u Dalmaciji iznosi 270 000 ha i nemoguće je da se u tako golemoj bivšoj poljodjelskoj površini ne može pronaći 1.000 do 2.000 ha za buduće kvalitetne vinograde i maslinike, kada se zna da je agrar u prošlosti zauzeo najkvalitetnija staništa.
Budući da se od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva očekuje dobro poznavanje struka i gospodarskih grana koje zastupaju, može li ono zanemariti vrijednost šume koja danas i svakim danom sve više znači kao biološko-ekološki kapital, koji po svojoj vrijednosti u zaštiti prirode i okoliša te u poticanju razvoja turizma nadvisuje sve vrijednosti umjetnih nasada, zapravo monokultura bez biološke raznolikosti. Prirodni šumski ekosustavi koji se razvijaju iz gariga i šibljaka u šumu sjemenjaču, a posebno makija koja već u tome stadiju sadrži većinu općekorisnih uloga šume, te garig i šibljak koji su na pola puta do razvijene šume, djeluju kao čvrsto ekoloko uporište u sredozemnom prostoru.
Opožarena šumska površina predstavlja također značajnu vrijednost u očuvanom šumskom tlu i bez obzira na promjene koje je u staništu izazvao požar zadržana su osnovna svojstva šumskoga ekosustava u kojemu je potrebno hitno djelovati. Pošumljavanje gologa krša kao kompenzacija za šumu prenamjenjenu u trajne nasade početak je buduće šumske kulture u čijoj površini tek za jedno stoljeće, a često i za više godina očekujemo prirodni šumski ekosustav sa svim općekorisnim funkcijama.
Predlažemo stoga da Vlada Republike Hrvatske odstupi od svoga Zaključka, klasa: 946-01/04-01/01, urbroj: 5030116-04-1 od 3. veljače 2004. godine.
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 (001) |
| Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
3 |
| Orlić, S., Perić, S. | UDK 630* 232.3 (001) |
| Prilog poznavanju utjecaja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora (Pinus silvestrys L.) na njihov rast u terenskom pokusu
pdf TXT
HR
EN
|
13 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Krunoslav Arač | |
| BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.)
PDF TXT
|
20 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Križanec, R. | UDK 630* 611 |
| Analiza ustroja i primjene “normala“ za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika
pdf TXT
HR
EN
|
21 |
| Getz, D. | UDK 630* 902 |
| Srednji vijek u Baranji; osvrt na krajolik, šumarstvo i ribarstvo
pdf TXT
HR
EN
|
41 |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Jurjević, P., Tolić, I. | UDK 630* 432 |
| Šumske prosjeke nisu zapreke za požare
pdf TXT
HR
EN
|
55 |
| Stojković, M. | UDK 630* 432 |
| Prilog tehnologiji gašenja šumskih požara
pdf TXT
HR
EN
|
63 |
| |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA |
| |
|
|
| Starčević, T. | |
| Našem je staništu nužna sanacija!
PDF TXT
HR
|
67 |
| Martinović, J. | |
| Uvodne pripomene na elaborat “Crosoter I. faza“
PDF TXT
|
69 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Palčić (Troglodytes troglodytes) – ptica 2004. godine
PDF TXT
|
71 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Gračan, J. | |
| 19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.)
PDF TXT
|
73 |
| Dundović, J., Jakovac, H. | |
| Cluster “Šuma – drvo”
PDF TXT
|
78 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Harapin, M. | |
| Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj
PDF TXT
HR
|
80 |
| Frković, A. | |
| Jedan koristan ornitološki priručnik
PDF TXT
HR
|
81 |
| Grospić, F. | |
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi
PDF TXT
|
83 |
| Grospić, F. | |
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi
PDF TXT
|
84 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Vlainić, O. | |
| 50 godina Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Karlovac 1953 – 2003.
PDF TXT
|
88 |
| |
| ZAŠTITA OKOLIŠA |
| |
|
|
| Nodilo, M. | |
| Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu
PDF TXT
HR
|
91 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA |
| |
|
|
| Jakovac, H., Dundović, J. | |
| 36. EFNS (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje)
PDF TXT
|
93 |
| Jakovac, H. | |
| Zapisnik 5. sjednice Upravnog odbora HŠD-a
PDF TXT
|
95 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Babić, V. | |
| Dragutin Smojver (1922 – 2003)
PDF TXT
HR
|
99 |
| Gregurec, J. | |
| Rudolf Tomek (1924 – 2003)
PDF TXT
HR
|
99 |
| Milinović, I. | |
| Zvonimir Ettinger (1926 – 2004)
PDF TXT
HR
|
100 |
