broj: 1-2/2011        pdf (4,93 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201101 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI     pdf    TXT     HR     EN 1
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krapinec, K., D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović UDK 630* 156 (001)
Odnos morfoloških osobitosti veprovih kljova i pouzdanost metoda za procjenu dobi     pdf    TXT     HR     EN 7
Kobal, M., M. Urbančič, N. Potočić, B. De Vos, P. Simončič UDK 630* 114.2 (001)
Pedotransfer funkcije za procjenu gustoće šumskih tala     pdf    TXT     HR     EN 19
Pekeč, S., B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević UDK 630* 232.3 + 114.2 (001)
Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju     pdf    TXT     HR     EN 29
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Mamut, Marica UDK 630* 431
Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom     pdf    TXT     HR     EN 37
Sažetak: U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i društvenih karakteri­stika dalmatinskog područja s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Istra­živanje je provedeno na području dalmatinskih PU (PU Zadarska, PUŠiben sko-Kninska, PU Splitsko-Dalmatinska, PU Dubrovačko-neretvanska) u dese togodišnjem razdoblju 1998–2008. U međusobnu vezu dovedeni su služ­beni statis tički podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de ­mografskim stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su velik utjecaj klimatskih čimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obal­nog i otočnog prostora na učestalost požara i veličinu opožarenih površina. Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (. 22 °C) i vrlo kišovitim zimama (1400 mm) što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom čine primorske šume i mediteransko bilje bogato smolom i eteričnim uljima te su lako zapaljive i nazvane “pirofilnim ekosustavima”. U opožarenim šumskim površinama Re­publike Hrvatske Dalmacija participira sa čak 64,3 % (122 241 ha) no najve­ćim dijelom (50,2 %) su to površine pod panjačama, makijom, garizima, šikarama i šibljacima. Bitan prirodni čimbenik prostora koji doprinosi većem broju požara je geološka građa te litološki i pedološki sastav. Oko 80 % pros to ­ra građeno je od vodopropusnih va p nenaca na kojemu se tijekom vremena raz­vio ljuti krš, kao dobar preduvjet za nastanak i širenje požara. Ovakvu prirodnu osnovu prate i za požar povoljne socijalne karakteristike prostora. Demograf­ska slika dalmatinskog zaleđa i otoka ukazuje na sve stariju populaciju i demo­grafsko pražnjenje, što se izravno odražava i na održavanje otvorenih površina. Dok u Republici Hrvatskoj u otvorenim opožarenim površinama najveći udio imaju poljoprivredne površine (51,4 %), u Dalmaciji su to šume i šumska zem­ljišta (53,5 %). Sve veće površine zapuštenih poljoprivrednih zemljišta u dalma­tinskom dijelom prekriva slaba šumska vegetacija, stoga ne čudi ni podatak da je 31,7 % požara otvorenog prostora Republike Hrvatske bio na području dal­matinskih PU i da je oko 38,9 % opožarene otvorene površine u dalmatinskim PU. Podaci o opožarenim površinama po PU jasno su dati kroz st ru kturne dija­grame priložene u radu i ukazuju da je najveći broj požara u analizi ranom de­setogodišnjem razdoblju zabilježen je u PU Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 1000požara godišnje), najveći dio opožarenih šumskih površina je u PU Šibensko­kninskoj (42,4 %), poljoprivrednih zemljišta u PU Zadarskoj (51,6 %), ostale površine prema namjeni manje su zastupljene. Najveći dio opožarenih površina otvorenog prostora (90,5 %) nije pod državnom skrbi i najveći broj požara izazvan je nehatom (čak 75 %) te je nužno povećati brigu i nadzor nad provođenjem preventivnih mjera zaštite od požara, čime bi štete bile znatno smanjene.
Ključne riječi: sociogeografske karakteristike; šumske površine; Dalmacija; otvoreni prostor; požari; prirodnogeografske karakteristike
 
STRUČNI ČLANCI
     
Španjol, Ž., D. Barčić, R. Rosavec, B. Dorbić UDK 630* 907
Biološko-ekološko i prostorno vrednovanje zaštićenih prirodnih vrijednosti u županijama sjeverozapadne Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 51
Sindičić, M., D. Zec, Đ. Huber UDK 630* 450
Analiza šteta od smeđih medvjeda u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2009. godine     pdf    TXT     HR     EN 63
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Velika žutonoga prutka(Tringa melanoleucaGmelin) – nova vrsta u Republici Hrvatskoj     PDF    TXT 69
 
AKTUALNO
     
Tarnaj,Ivan
20 godina od Zakona o šumama     PDF    TXT 70
Frković,Alojzije
Šumska crvenrepka – ptica 2011. godine     PDF    TXT 71
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Glavaš,Milan
Dr. sc. Marinko Prka: Bukove šume i bukovina Bjelovarskog područja     PDF    TXT 72
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 75
 
OBLJETNICE
     
Tomljanović,Kristijan
125. godišnjica rođenja ing. Ive Čeovića     PDF    TXT 78
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Vlainić,Oliver
Zajedničke aktivnosti ogranaka Gospića i Karlovca u 2010. godini     PDF    TXT 80
Roša,Jadranka
Koncert gitarista     PDF    TXT 86
 
IN MEMORIAM
     
Trinajstić,Ivo
Čedomil Šilić (1937–2010)     PDF    TXT 88
Djelatnici šumarije Tomislavgrad
Biljana Zorić(1963–2011)     PDF    TXT 90

                UNDER CONSTRUCTION