broj: 1-2/2015        pdf (8,47 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
LUTANJA U GOSPODARENJU PRIVATNIM ŠUMAMA     pdf    TXT     HR     EN 5
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Darko Bakšić, Nikola Pernar, Ivan Perković, Boris Vrbek, Vibor Roje UDK 630*114.2 (001)
RASPODJELA ZEMNOALKALIJSKIH I ALKALIJSKIH KOVINA (Ca, Mg, K, Na) U ŠUMSKOM TLU PARKA PRIRODE MEDVEDNICA     pdf    TXT     HR     EN 7
Vinko Paulić, Damir Drvodelić, Stjepan Mikac, Goran Gregurović, Milan Oršanić UDK 630* 271 + 174 (Aesculus hippocastanum L.)(001)
ARBORIKULTURNA I DENDROEKOLOŠKA ANALIZA STANJA STABALA DIVLJEG KESTENA (Aesculus hippocastanum L.) NA PODRUČJU GRADA VELIKE GORICE     pdf    TXT     HR     EN 21
Adrian Enache, Tibor Pentek, Valentina Doina Ciobanu, Karl Stampfer UDK 630* 383 + 686 (001)
PRIMJENA RAZLIČITIH METODA PODRŽANIH GIS-OM PRI ODREĐIVANJU SREDNJE UDALJENOSTI PRIVLAČENJA DRVA I PRIPADAJUĆIH FAKTORA KOREKCIJE U PLANINSKIM ŠUMAMA RUMUNJSKE     pdf    TXT     HR     EN 35
Sažetak
U Rumunjskoj se, zbog loše razvijene mreže primarne šumske prometne infrastrukture (šumskih cesta i onih javnih cesta, pretežno nižih kategorija, koje se mogu koristiti pri radovima u šumarstvu), u fazi privlačenja drva najčešće koriste skideri. Zbog male je gustoće primarnih šumskih prometnica primjena forvrdera za privlačenje drva izvoženjem, odnosno šumskih žičara za privlačenje drva iznošenjem, vrlo rijetka. Smanjiva­njem udaljenosti privlačenja drva, što je jedna od važnijih zadaća novo planiranih, projektiranih i izgrađenih šumskih cesta, smanjuju se i troškovi privlačenja drva.
Stoga je srednja udaljenost privlačenja drva jedan od temeljnih parametar procjene kvalitete i kvantitete postojeće mreže primarnih šumskih prometnica ali i parametar koji se koristi pri daljnjem razvoju i optimizaciji primarnog šumskog transportnog sustava, odnosno na osnovu kojega se, uz ostale dodatne kriterije (pa­rametre), obavlja odabir između više inačica primarnog otvaranja šuma (mreže šumskih cesta) ili pojedinih idejnih trasa šumskih cesta te odabiru najbolje.
Srednja se udaljenost privlačenja drva može odrediti različitim metodama rada, a u novije se vrijeme velika većina suvremenih metoda bazira na primjeni GIS tehnologija. Dietz i dr. (1984.) daju najčešće korištene definicije srednje udaljenosti privlačenja drva i definiraju tri inačice srednje udaljenosti privlačenja drva: teorijsku, geometrijsku i stvarnu udaljenost privlačenja drva, te sveukupni korekcijski faktor, koji u sebi obje­dinjuje mrežni korekcijski faktor i korekcijski faktor privlačenja drva (prethodno definirane po Segebaden-u (1964.)), a služi za izravnu pretvorbu teorijske u stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva.
Osnovni je cilj istraživanja dokazati kako se parametar srednje udaljenosti privlačenja, uz primjenu suvremenih tehnologija rada (GIS) te poznatih i novo razvijenih metoda i postupaka, ali i uz automatizaciju komple­tnog postupka, može vrlo učinkovito koristiti pri ocjeni različitih inačica unapređenja postojeće mreže primarnih šumskih prometnica u postupku njene optimizacije, te pri određivanju prije navedenih korekcijskih faktora srednje udaljenosti privlačenja drva.
Istraživanje je provedeno u rumunjskim privatnim šumama smještenima u jugo-centralnim Karpatima regije Brașov, na površini od 903 ha. Radi se o bukovim planinskim šumama srednjega boniteta na plitkome tlu i nagnutim terenima. Godišnji je etat oko 4310 m3, a privlačenje drva se obavlja skiderima i adaptiranim poljoprivrednim traktorima. Oko 20 % površine istraživanog područja ima blagi nagib terena (<20%), a oko 10 % se nalazi na vrlo strmom terenu (>55%). Mreža stalnih vodotoka je vrlo razvijena. Šumska se prometna infrastruktura sastoji od 11,7 km šumskih cesta te 71,5 km traktorskih putova (koji su snimljeni GPS uređajem Garmin 60 CSx GPSMAP te je, uz postojeći katastar primarnih, formiran katastar sekundarnih šumskih ­prometnica).
Za određivanje teorijske, geometrijske i stvarne srednje udaljenosti privlačenja su korištene četiri metode rada podržane GIS-om: rasterska metoda, metoda pravilne mreže točaka (sa pet veličina otvora mreže predstavljene inačicama: G10, G50, G100, G500 i G1000, gdje svaki broj iza slova G predstavlja razmak između točaka iskazan u metrima), metoda omeđenih površina i težišna metoda (CGR). Za testiranje, međusobnu usporedbu i ocjenu korištenih metoda izrađena su četiri scenarija optimizacije mreže primarnih šumskih prometnica. Prvi scenarij (Zero) predstavlja postojeće stanje, a ostala tri scenarija (FR1, FR2 i FR3) unapređenje postojeće primarne šumske prometne infrastrukture sa ciljem njihove optimizacije. Uz srednju udaljenost privlačenja drva, za svaki su scenarij određene najveća i najmanja udaljenost privlačenja te razmak između šumskih cesta.
Automatizacija postupka izračuna je izrađena u aplikaciji Model Builder™ (ESRI® ArcGIS) uz uporabu digitalnog modela terena (DTM). Alat „Batch processing“ iz aplikacije Model Builder™ je korišten za odabir većeg broja ulaznih datoteka i kreiranja višestrukih rezultata. Provedena je statistička analiza između četiri metode rada korištene pri određivanju parametra srednje udaljenosti privlačenja drva. T-test parova ukazuje na statistički značajnu razliku između triju predloženih inačica optimizacije primarnog šumskog transportnog sustava i postojećeg stanja primarne šumske prometne infrastrukture.
Rasterska metoda, metoda pravilne mreže točaka i metoda omeđenih površina su visoko točne metode za određivanje srednje udaljenosti privlačenja drva. Inačice metode pravilne mreže točaka G100, G50 i G10 su najtočnije metode za izračun korekcijskog faktora privlačenja drva (ks) (koji se koristi pri pretvorbi geometrijske
u stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva). Metoda pravilne mreže točaka G100 se preporuča za operativnu primjenu u šumskim kompleksima od oko 1000 ha i većima. Rasterska se metoda izračuna sugerira za određivanje stvarne inačice srednje udaljenosti privlačenja drva (SDe).
Na istraživanom je području određena vrijednost korekcijskog faktora privlačenja drva u rasponu od 1,13 do 1,79, sa srednjom vrijednošću od 1,50 koja se predlaže za uporabu u operativnom šumarstvu. Mrežni korekcijski faktor istraživanog područja (kn) poprima vrijednosti u intervalu 1,65 – 2,15, uz pretpostavku da se scenarijima unapređenja postojeće mreže primarnih šumskih prometnica planiraju šumske ceste koje će čitavom svojom duljinom šumu otvarati obostrano. Sveukupni korekcijski faktor (kt) na području istraživanja poprima vrijednosti između 3,02 i 3,85, a šumari u praktičnom šumarstvu se upućuju na vrijednost od 3,40.
Automatizirani model razvijen u GIS-u, a korišten pri izračunu srednje udaljenosti privlačenja drva, pripadajućih korekcijskih faktora i različitih inačica unapređenja postojeće mreže primarnih šumskih prometnica, doprinosi povećanju učinkovitost i točnosti dosadašnjih izračuna navedenih parametara. Vrijednosti korekcijskih faktora srednje udaljenosti privlačenja drva su vrlo slične literaturnim vrijednostima korekcijskih faktora dobivenim dosadašnjim istraživanjima u usporedivim reljefnim područjima. To ukazuje na moguću i preporučljivu primjenjivost rezultata istraživanja u operativnome šumarstvu.
Ključne riječi: srednja udaljenost privlačenja drva; šumske ceste; planiranje mreže šumskih cesta; model; automatizacija procesa; GIS
Neculae Şofletea, Marius Budeanu UDK 630* 561 + 564 + 535 (Picea abies (L.) H. Karst)(001)
REAKCIJA POTOMSTVA IZ SJEMENSKIH SASTOJINA OBIČNE SMREKE (Picea abies(L.) H. Karst.) TESTIRANIH U NA RAZLIČITIM STANIŠTIMA     pdf    TXT     HR     EN 47
Marno Milotić, Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić, Tarik Treštić, Daniela Pilarska, Danko Diminić UDK 630* 453 + 443 (001)
PRVI NALAZ ENTOMOPATOGENE GLJIVE Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu & R.S. Soper NA GUBARU U BOSNI I HERCEGOVINI     pdf    TXT     HR     EN 59
Peter Boyadzhiev, Mirza Dautbasic, Osman Mujezinovic, Plamen Mirchev, Georgi Georgiev, Margarita Georgieva UDK 630* 442 (001)
Baryscapus transversalis Graham (Hymenoptera: Eulophidae) – NOVA VRSTA U FAUNI BOSNE I HERCEGOVINE     pdf    TXT     HR     EN 69
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
LISASTA GUSKA (Anser albifrons Scopoli)     PDF    TXT 73
Damir Drvodelić
ARBORIKULTURNI POSTUPCI PRI KONZERVACIJI STARIH I POSEBNO VRIJEDNIH STABALA – II dio     PDF    TXT 74
Jozo Franjić
DILJSKE PROLJETNICE     PDF    TXT 77
Alojzije Frković
LOVAC NA PTICE JASTREB (Accipiter gentilis) – PTICA 2015. GODINE     PDF    TXT 82
 
AKTUALNO
     
Ante P. B. Krpan
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA     PDF    TXT 83
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 85
 
OBLJETNICE
     
Ante P. B. Krpan
BORISLAV NIKŠIĆ, dipl. ing. šumarstva     PDF    TXT 88
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Hranislav Jakovac
47. EFNS u Švicarskoj (12. do 17. siječnja 2015.)     PDF    TXT 91
Damir Delač
ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održane 20. veljače 2015. god. u dvorani Šumarskog doma     PDF    TXT 96
 
IN MEMORIAM
     
Vice Ivančević
BOŽENA VUJASINOVIĆ (1929–2014)     PDF    TXT 113
Josip Knepr, Đuro Kauzlarić
Mr. sc. DANE BJELOBABA, dipl. ing. šum. (1934–2015)     PDF    TXT 114

                UNDER CONSTRUCTION