broj: 1-2/2019        pdf (11,35 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201901 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Da li je kriva struka ili sustav?     pdf    TXT     HR     EN 5
RIJEČ UREDNIŠTVA
Hrvatski sabor prošle je godine donio novi Zakon o šumama (NN 68/2018.), koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. O tome smo pisali u ovoj rubrici u ŠL br. 7-8/2018., gdje smo izrazili svoje mišljenje pa i opetovali svoje prigovore, koji pri njegovom donošenju uglavnom nisu usvojeni. Slušajući i čitajući ovih dana u medijima, ponajprije negativna mišljenja o šumarstvu i šumarskoj struci, nesporno se nameće pitanje iz naslova. Naš posao nije donositi sud o tome je li poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. transparentno ili netransparentno. Za to će se pobrinuti nadležne institucije. No, kratko ćemo se osvrnuti samo na neke članke odnosnog Zakona o šumama pa i Pravilnika po kojima je propisano kako gospodariti šumama.
Tako npr. članak 2. (3) Zakona o šumama kaže da Vlada RH upravlja šumama i šumskim zemljištem, između ostaloga „načelom učinkovitosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava ispunjavanje trenutne i buduće odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, kao javnog interesa, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske“……… „pri čemu te aktivnosti moraju biti u skladu s javnim interesima ………..a sve zajedno temeljeno na načelu održivoga gospodarenja prirodnim resursom.“ Načelo održivog gospodarenja prema čl. 3. (3) ostvaruje se uz „učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta.“
Pitamo se, da li i koliko poštujemo propise i zadana načela? Namjera nam je da naznačimo poneki problem, a na čitateljima je da utječu na njegovo rješenje. Primjerice, da li učinkovito koristimo sve resurse šume? Ako je riječ o biomasi kao energentu, možemo reći da je za privatne džepove bilo učinkovito (hvale vrijedni su otkazi ugovora od strane Hrvatskih šuma d.o.o.), no, da li je za društveno optimalno i što je tu pravi cilj gospodarenja sukladan načelu održivosti. Pitanje je da li će biti ikakvih sankcija za one koji nisu jeftini energent koristili optimalno (za električnu struju i grijanje) i nisu poštivali ugovore, pa i za one koji su potpisivali te ugovore? Ako je pak riječ o drvnim sortimentima kao sirovini koju treba oplemeniti dodatnom vrijednošću, unatoč ovih dana i javnom priznanju nekih drvo-prerađivača da se drvni sortimenti raspodjeljuju ispod cijena na tržištu, i dalje se inzistira na netržišnom gospodarenju. Kažu da je ponuda (koja je ograničena godišnjim prirastom drvne mase) i do tri puta manja od potražnje (što po ekonomskoj logici vodi povećanju cijena), a isto tako da je jeftino dobivena drvna sirovina uglavnom „oplemenjena za izvoz“ tek primarnom preradom. Ako drvo kao sirovina sudjeluje u proizvodnji namještaja s prosječno 17 % vrijednosti, onda nije teško zaključiti da izvozom „tako minimalno oplemenjene“ sirovine izvozimo radna mjesta, kako u drvnoj, tako i u pratećim industrijama (ljepilo, boje i lakovi i sl.). Zašto svi drvoprerađivači hoće svoje pilane, a gdje je burza piljene građe koja bi opskrbljivala finaliste? Kao uzgajivači i uređivači pitamo se čemu svi uzgajivački i uređivački radovi, pa i troškovi (čišćenja, njege, prorede, formiranje sastojina, zaštita i dr., pogodujući stablima nositeljima proizvodnje, klasirajući ih potom po kvaliteti u drvne sortimente, sukladno Pravilniku o uređivanju šuma), ako je cilj proizvodnje najveća kvaliteta drvnih sortimenata, a mi ih obezvrjeđujemo netržišnim cijenama? Nesporna je i činjenica da te cijene omogućuju veliku zaradu, a minimalnu dodanu vrijednost i uz relativnu nisku obrazovanost radnika (što će im primjerice inženjeri?) neoptimalno korištenje drvnih sortimenata. To se zove rasipanje nacionalnog bogatstva, a takvim smanjenjem prihoda dovodi se u pitanje i optimalno ispunjenje ekološke i društvene funkcije šuma, koja se ocjenjuje višestruko većom od proizvodnje drvne mase. Ako struka gospodari preko 250 godina po načelima potrajnog gospodarenja i do danas nastoji sačuvati optimalnu strukturu i kvalitetu naših šuma, unatoč neargumentiranom mišljenju amatera iz Zelenog odreda i inih, pa i nekim upitnim kriterijima zaštitara općeg profila, imamo i odgovor na postavljeno pitanje u naslovu.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Marijana Žunić, Krunoslav Teslak UDK 630* 923 + 94 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.1
Ograničavajući čimbenici izostanka aktivnosti na šumoposjedima u Republici Hrvatskoj – MIMIC model     pdf    TXT     HR     EN 7
Luka Kasumović, Ake Lindelöw, Boris Hrašovec UDK 630* 453 + 153 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.2
Strategija prezimljavanja smrekovog pisara Ips typographus L. (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae) u hrvatskim smrekovim šumama na najnižoj nadmorskoj visini     pdf    TXT     HR     EN 19
Dalibor Ballian, Emir Lizdo, Faruk Bogunić UDK 630* 587 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.3
Analiza diferenciranosti rasta i fenologije provenijencija običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija kod Kupresa (Bosna i Hercegovina)     pdf    TXT     HR     EN 25
Tihana Vilović, Suzana Buzjak, Nenad Buzjak UDK 630*111 + 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.4
Florističke i mikroklimatske značajke ponikve Sovljak (Velika Kapela, Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 35
Ali Kemal Özbayram UDK 630* 561+ 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.5
Porast promjera uzduž debla poljskog jasena kao reakcija na intenzitet proreda     pdf    TXT     HR     EN 45
Muberra Pulatkan, Asena Sule Kamber UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.6
Varijabilnost provenijencija u klijavosti sjemena i rastu sadnica vrste Rhododendron ponticum L.     pdf    TXT     HR     EN 53
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Igor Anić UDK 630* 902 + 945.3
https://doi.org/10.31298/sl.143.1-2.7
Važnost šumarske nastave i znanosti na Sveučilištu u Zagrebu za razvoj hrvatskog šumarstva     pdf    TXT     HR     EN 59
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Štekavac (Haliaeetus albicilla L.)     PDF    TXT 71
Juraj Medvedović
O posebnosti ptica     PDF    TXT 72
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista     PDF    TXT 73
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Igor Anić
Održana godišnja izborna skupština Akademije šumarskih znanosti     PDF    TXT 78
 
IZ HŠD-a
     
Oliver Vlainć
Petodnevna ekskurzija ogranaka Gospića i Karlovca u Rumunjsku     PDF    TXT 80
Damir Delač
Zapisnik 3. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2018. godine     PDF    TXT 88
Damir Delač
Zapisnik Redovite sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva 2018.     PDF    TXT 91
 
KNJIŽEVNOST
     
Oleg Antonić
Svako dobro (pjesma)     PDF    TXT 93
 
IN MEMORIAM
     
Oliver Vlainć
ŠIME RONČEVIĆ, dipl. ing. šum.(1943.-2019.)     PDF    TXT 96

                UNDER CONSTRUCTION