broj: 11-12/2007
pdf (28,4 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| Na kraju godine PDF TXT HR | 506 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pernar, R., M. Ančić, A. Seletković | UDK 630* 429 + 453 (001) | |
| Primjena ick aerosnimaka za utvrđivanje oštećenosti šuma na području UŠP Gospić pdf TXT HR EN | 507 | |
| Kajba, D., N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičić | UDK 630* 165 (001) | |
| Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača pdf TXT HR EN | 523 | |
| Ivanković, M. | UDK 630* 165 (001) | |
| Mogućnost introgresije gena kavkaske jele (Abies nordmaniana /Steven/ Spach) u šume obične jele (Abies alba Mill.) Macelja i Trakošćana pdf TXT HR EN | 529 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Margaletić, J., V. Jurjević, M. Glavaš, B. Hrašovec, D. Diminić | UDK 630* 453 | |
| Analiza suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.) tijekom 2005. godine u državnim šumama Hrvatske pdf TXT HR EN | 539 | |
| Dasović, M. | UDK 630* 907.1 + 907.2 : 652 | |
| Biološko-ekološko i prostorno vrednovanje park šume “Laudonov gaj”* PDF TXT | 549 | |
| Sažetak: U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, Šumarski ured I Ličke pukovnije Karlovačkog generalata napravio je plan i razradio tehniku pošumljavanja radi smirivanja živih pijesaka. Pošumljavanje je započelo 1746. godine, a obavljano je pod vodstvom kapetana (kasnije generala) Ernesta Gideona Laudona. Korištene su sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur), sađene u jame dubine 1m, koje su bile punjene humusom iz obližnjih šuma, a sađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Način pošumljavanja propisan je i obavljan po vojničkom ustroju, prikazana je vojska – pukovnija u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu, narod je tu šumu nazvao njegovim imenom. Danas u park šumi “Laudonov gaj”, koja je zaštićena na površini od 33,23 ha prema Zakonu o zaštiti prirode, imamo 518 starih stabala hrasta lužnjaka (godine 1987. bilo ih je 584). Prsni promjer im se kreće od 57–153 cm. Najveći broj stabala, njih 377 ili 72,8 % ima prsni promjer od 81–110 cm, a najveći broj, njih 157 ili 30,3 % nalazi se u debljinskom stupnju od 91–100 cm. Visina im se kreće od 8–26 m. Najveći broj stabala nalazi se u visinskom razmaku od 21–24 m. Od ukupno 518 stabala 51 stablo je slomljeno, dok je 267 stabala (51,5 %) vidljivo šupljeg debla. Sa fitobioklimatološkog gledišta park šuma nalazi se u zoni koju karakterizira klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938/Borh 1963). Sama kultura hrasta lužnjaka po sastavu prizemnog rašća koji je oskudan diferencijalnim vrstama najviše se približio zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938). Iako ispod hrastova i na čistinama nalazimo gust ponik i pomladak, on nakon 2–3 godine (visine 40 cm) propada, tako da mladog naraštaja hrasta lužnjaka nema na cijeloj površini park šume. Rubne dijelove i čistine zato naseljava obični bor (Pinus sylvestris) kao pionirska vrsta sa susjednih kultura. Stoga će trebati pristupiti pošumljavanju čistina i progala, koristeći se parkovnom metodom sadnje. Sadnice moraju biti starije (školovane), visine 1,5–2 m. S obzirom na značajnu biološko-ekološku, krajobraznu i povijesnu važnost “Laudonovog gaja” on svakako zaslužuje jedan cjelokupan interdisciplinaran pristup valorizacije, koji mora obuhvaćati biološke i vrtno-arhitektonske sadržaje i elemente. Tako koncipiran, uređen i održavan, mora naći svoje mjesto u svekolikoj turističkoj karti ličkoga kraja. Ključne riječi: biološko-ekološka valorizacija; hrast lužnjak (Quercus robur) živi pijesci; Laudonov gaj; sanacija; turistička | ||
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Nikolandić, Đ., D. Degmečić | UDK 630* 156 | |
| Prirast kod europske srne (Capreolus capreolus L.) u šumama Baranje pdf TXT HR EN | 565 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Sjeverna zeba (Fringilla montifringilla L.) PDF TXT | 576 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Prema Modrom kuku i Bojincu; Bukov šumarak u Prpićima; PDF TXT | 576 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Lakaitova viška kokica; Katanijin ljiljan PDF TXT | 578 | |
| Cerovečki, Z. | ||
| Matteuccia struthiopteris (L.) Todaro – Bujadika PDF TXT | 580 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Anić, I. | ||
| Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj PDF TXT | 581 | |
| Krpan, A. P. B. | ||
| Seminar “Njega i zaštita drveća u naseljenim prostorima” – jedna obljetnica PDF TXT | 582 | |
| Prka, M. | ||
| Bjelovarsko-bilogorska županija: prošlost i sadašnjost PDF TXT | 586 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Gračan, J. | ||
| D. Kajba i D. Ballian: Šumarska genetika PDF TXT | 588 | |
| Jakovac, H. | ||
| Naše trofejno blago PDF TXT | 589 | |
| Grospić, F. | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 592 | |
| IZ LOVSTVA | ||
| Frković, A. | ||
| Izložba kapitalnih lovačkih trofeja Novi Vinodolski 2007. PDF TXT | 595 | |
| OBLJETNICE | ||
| Lupret-Obradović, S. | ||
| Proslava 40. obljetnice osnutka Velebitskog botaničkog vrta PDF TXT | 600 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Dundović, J. | ||
| Srednjoeuropska konferencija za biomasu 2008. PDF TXT | 604 | |
| Delač, D. | ||
| Bavarski lav za hrvatskog šefa šumarstva PDF TXT | 607 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Skoko, M. | ||
| Prva generacija šumarskih tehničara započela je školovanje 1946. u Glini, a završila 1949. u Karlovcu PDF TXT | 609 | |
| IZ SVIJETA KUKACA | ||
| Kranjčev, R. | ||
| Ose najeznice PDF TXT | 617 | |
| ŠUMARI UMJETNICI | ||
| Trtovac, D. | ||
| Lugarnica “Čardak” kao slikarsko djelo PDF TXT | 618 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Vincelj, J. | ||
| Posjet HŠD-a ogranak Zagreb austrijskom sajmu šumarskih strojeva, uređaja i opreme Austrofoma 2007 i Austrofoma bioenergija PDF TXT | 621 | |
| Delač, D. | ||
| Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT HR | 624 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Milinović, I. | ||
| Ivica Korbar (1927 – 2007) PDF TXT | 631 | |
| Udovičić, B. | ||
| Čedomir Dunato (1948 – 2004) PDF TXT | 632 | |