broj: 11-12/1994        pdf (14,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=199411 and arb=1 order by id

B. Prpić
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA     PDF    TXT     HR 328
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Piškorić, O. UDK 630* 902.1
ANTUN TOMIĆ, 1803-1894. - prvi predsjednik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva     pdf    TXT     HR     EN 331
 
U NEKOLIKO REDAKA
     
U nekoliko redaka     PDF    TXT 338
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Jurković, M. UDK 630* 235.2 (egzote)
Nove vrste dendroflore introducirane na području Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 339
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Medvedović, J. UDK 630* 18.581.5 : 111.88
Šumska klima i fitomasa prizemnog sloja šuma na dijelu Samoborskog gorja     pdf    TXT     HR     EN 349
 
STRUČNI ČLANCI
     
Vojinović, M., Miočić, D. UDK 630* 151.7/8 (Dama dama)
Istraživanje jelena lopatara na otoku Badiji     pdf    TXT     HR     EN 357
Sažetak: Nešto poslije unošenja jelena lopatara u okolicu Mljetskih jezera (1958. g.), Uprava Brijunskih otoka naselila je dva para te isti divljači i na otok Badiju kraj Korčule.

Otok je površine nešto manje od 100 ha. Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode od 26. 3. 1970., otok Badija upisan je u Registar posebno zaštićenih objekata pod registarskim brojem 283., u kategoriju rezervata prirodnog predjela. Prema Zakonu o zaštiti prirode (N.

N. br. 54/1976.) i danas važećem N. N., br. 30/1994., u kategoriju značajni krajolik. Od naseljavanja lopatara na taj otok, sve do današnjih dana, njime se nije ili gotovo uopće nije gospodarilo. Jelenska divljač bila je prepuštena prirodnom biljnom potencijalu otoka i kamenolomu kojeg je HPT »Korčula« odabrala za deponiju smeća.

U 80-tim godinama u samostanskom vrtu, u predvečernjim satima, često se pojavljivalo krdo od šezdesetak grla. Taj nas neslužbeni podatak navodi na spoznaju da to stanište jelenu lopataru odgovara, pitanje je, međutim, odgovara li jelen lopatar tom staništu.

Krajem prošlog i početkom ovog desetljeća nelegalno i nestručno posječene su veće šumske površine na Badiji. Jelenska divljač je svojim stalnim brštenjem sprečavala obnavljanje crnikinih panjeva koji su zbog toga postepeno propadali, čineći tlo, a time i cjelokupno stanište, podložnije degradaciji.

Otprilike u isto vrijeme ili nešto kasnije, krivolovci su počeli izlovljavati lopatara.

Danas na Badiji obitava manja skupina jelena lopatara.
Ključne riječi: Jelen lopatar; biljni potencijal; nelegalne sječe
 
IZ ŠUMARSKOG LISTA
     
Iz Šumarskog lista     PDF    TXT 364
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jurjević, P.
Javno poduzeće »HRVATSKE ŠUME« i POMOĆ U OBNOVI Republike Hrvatske - Izlaganje povodom DANA »Hrvatskog šumarstva« od 29. rujna do 1. listopada 1994. g.     PDF    TXT 365
Harapin, M.
IX. međunarodni ECE/EU interkalibracijski tečaj za središnju Europu     PDF    TXT 367
 
IZ INOZEMSTVA
     
Piškorić, O.
Obnovljena je zgrada prve austrijske škole u Mariabrunnu     PDF    TXT 369
Piškorić, O.
Štajerska — zeleno srce Austrije     PDF    TXT 369
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
ZAPISNIK 99. SKUPŠTINE Hrvatskoga šumarskog društva, održane 22. prosinca 1994. godine u KRIŽEVCIMA     PDF    TXT 371
 
IN MEMORIAM
     
Tonković, D.
Dragutin Čepelak, dipl. inž. šum. (1909-1993)     PDF    TXT 386
Starčević, T.
Mladen Rikati, dipl. inž. šum. (1917-1993.)     PDF    TXT 386

                UNDER CONSTRUCTION