broj: 11-12/2004        pdf (33,1 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Može li šuma zaustaviti bujice i poplave?     PDF    TXT     HR 597
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Margaletić, J. UDK 630* 451 + 136 (001)
Dinamika populacija šumskih glodavaca u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 599
Beuk, D. UDK 630* 156 + 903 (001)
Gubici krupne divljači u spačvanskom bazenu kao posljedica agresije na Republiku Hrvatsku     pdf    TXT     HR     EN 609
Trinajstić, I. UDK 630* 188 (001)
Nomenklaturno-sintaksonomska analiza šuma obične breze (Betula pendula Roth) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 627
Šporčić, M., Martinić, I. UDK 630* 303 + 308 (001)
Uslužni izvoditelji šumskih radova u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 633
Ballian, D. UDK 630* 165 (001)
Varijabilnost mikrosatelitne dnk u populacijama divlje trešnje (Prunus avium L.) iz središnje Bosne     pdf    TXT     HR     EN 649
Poršinsky, T., Krpan, A. P. B., Stankić, I. UDK 630* 363 (001)
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 4. dio: Okolišna pogodnost strojne sječe u prirodnim sastojinama     pdf    TXT     HR     EN 655
Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Stankić, B. UDK 630* 375 (001)
Privlačenje oblovine traktorom Timberjack 240 c iz oplodne sječe u uvjetima Šumarije Velika Pisanica     pdf    TXT     HR     EN 671
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Rubin, G. UDK 630* 652
Procjena vrijednosti šuma – praktični pristup     pdf    TXT     HR     EN 679
Gračan, J., Kajba, D., Perić, S., Idžojtić, M., Ivanković, M., Marjanović, H. UDK 630* 165
Program europski šumski genetski resursi (Euforgen)     pdf    TXT     HR     EN 689
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Jeli farsa naša sudbina?     PDF    TXT     HR 700
Nakon toliko životnih iskustava i nedvojbenih potvrda, sada više zapravo i ne znam zašto, ali uporno i stalno, obuzima me jad, ljutnja na našu ukupnu mlitavost, jalovost, izostanak memorije ili pak iskrivljeno pamćenje prošlosti, šutnju i dobrovoljno prepuštanje vodi da nas nosi, rastvara, raznosi i usput razbijene odlaže. To tim više, što dobro znam, kako nije u pitanju neprepoznavanje stranputica, izostanak znanja o svim naš im promašajima, grijesima, ali i jasnoći spoznaja o tome što je dobro a što loše na našem putu. Čitav sam život živio u uvjerenju kako su nam neki drugi krivi što nemamo svoju i uređenu državu, i ne upravljamo sami sobom. Sada, nažalost znam da sam imao krivo.
Kao što je za osvajače Divljeg zapada samo mrtav Indijanac bio dobar, tako ispada da je kod nas sada samo šutljiv i poslušan Hrvat, dobar Hrvat. Slušajući i ne protusloveći, puštajući samovoljne i bahate da nas zastupaju, poučavaju, da misle umjesto nas i odlučuju, mi zapravo svjesno sudjelujemo u proizvodnji opće zbrke i nereda. Odgovor na pitanje gdje su u tome mlade generacije, nažalost leži u njihovom odgajanju u duhu kontrole i političke podobnosti. Naši političari okružuju se isključivo istomišljenicima ili ulizicama, jer više vole kontrolirati procese nego ih mijenjati. Svi moramo znati kako Hrvatska ovisi o potencijalima znanja svojih najsposobnijih, najproduktivnijih ljudi, dakle o svojoj elitnoj znanosti.
Jesmo li se upitali, pa onda i suprostavili tražeći odgovor na pitanje; što je na primjer sa šumom Šiljakovačka dubrava, koja je od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u vrijeme ministrovanja gospodina Pankretića podređena “znanosti”, o tome koliko pitomih turopoljskih svinja može živjeti na površini od 140 ha srednjedobnih hrastovih šuma? Treba tomu dodati da je ista površina o trošku Hrvatskih šuma žičanom ogradom ograđena.
Ili, do kada će šumarstvo Hrvatske nasmijavati Europu, plaćajući slivnu vodnu naknadu za hidrotehničke radove koji nerijetko ugrožavaju šumu, dok im šuma proizvodi, pročišćava i sprema pitku vodu. Jesmo li smjeli odšutjeti na javnu bahatost gospodina Bože Kovačevića, bivšeg ministra zaštite okoliša, kada na problem izuzimanja šuma i šumskog zemljišta za izgradnju cesta bez naknade (zbog protuustavnog Zakona o javnim cestama) izjavljuje da šumarima nitko ne brani da sade nove šume.
Nije li vrijeme da se javno upitamo, koliko i do kada će Hrvatske šume biti u mogućnosti financirati obveznu jednostavnu biološku reprodukciju na osnovi postotnih izdvajanja iz prihoda koji nisu rezultat tržnih nego propisanih cjenika?
Nije li vrijeme da se javnosti predoče stvarni rezultati pasivne zaštite prirode nekih nacionalnih parkova i posebno parkova prirode? Što reći na nebuloznu odluku o prenamjeni š uma i šumskog zemljišta u maslinike ili vinograde kroz institut služnosti. Čini se kako to točno predviđa FAO-va Vizija šumarstva 2050. godine, procjenjujući najveći pritisak na šumska područja zbog širenja poljoprivrede kod zemalja u razvoju.
Živimo li stvarno u vremenu kada se kod nas političkim utjecajem ili kapitalom može kupiti sudska presuda, urbanistički plan, pa sve do ekološke studije? Znaju li oni koji tako olako i za dnevno-političke svrhe kroje sudbinu šuma u Hrvatskoj da te šume, zbog svoje prirodnosti i opće ekološke učinkovitosti, godišnje vežu 3,688.637 tona ugljika iz atmosfere, ostvarujući tako na najbolji način protokol iz Kyota o smanjenju emisije ugljičnog dioksida do 2008. godine.
Treba li se onda čuditi što je na hrvatskoj sceni opće prisutno gađenje prema političkom okruženju? Možda nakon svih ovih spoznaja, ipak prepoznamo kako imamo razloga strahovati za našu budućnost. Zato, nije čudo što se uvijek zbunjeno pitam; zašto u našem mentalnom sklopu strah ne proizvodi zadatak za otpor i borbu, već to mahom bude povlačenje, skrivanje, šutnja ili bijeg? Zašto nam je u skoro svim sferama života važno da se oko nas radi površno ili pak bilo što, stvarajući dojam brižnosti i zauzetosti za rješavanje problema, dok je istinski i prepoznati sadržaj, pa onda i stvarna djelotvornost sasvim nevažna.
Uzbunjujemo se tako o problemima i broju nezaposlenih, ne nudeći niti jedan ozbiljan program za zapošljavanje, dok hladnokrvno uz značajne troškove projektiramo i očekujemo našu budućnost, u svakako presporom restrukturiranju Poduzeća. Činimo to poglavito masovnim prijevremenim umirovljenjima, stvarajući na taj način samo veći broj uprosječene umirovljene sirotinje. Što je sada već s davno pokrenutom akcijom mobilizacije na programiranom korištenju takozvanih sporednih šumskih proizvoda, usluga i djelatnosti vezanih uz šumu. Imamo li program prekvalifikacije i doškolovanja naših ljudi za nove djelatnosti i sadržaje? Što je sa sanjanim razvojem malog obrta od proizvoda i usluga š ume koji ne zahtijeva nove goleme hale, već se može organizirati u obiteljskim kućama naš ih ljudi. Nezaposleni će, zapamtimo to zauvijek, biti samo problem zaposlenih.
Razlikujemo li po nečemu ljude koji su dizali tvrtku od onih koje je dizala tvrtka, ili čak onih koji su iz nje “dizali”. Brinu li nas stvarni uzroci naše duboke moralne i socijalne krize, uzroci tako masovne korupcije, skupe, neučinkovite i glomazne nadgradnje, načini biranja državnih dužnosnika, ključnih poslovodnih ljudi i žestokom otporu u pokušajima sustavne depolitizacije gospodarstva, kulture i medija? Jesu li za promašena kadrovska rješenja uvijek i samo krivi ljudi zatečeni na pogrešnim mjestima ili bi stvarnu odgovornost za to morali snositi oni koji su ih predložili i tako zapravo “gurnuli” u promašaj?
Jesmo li ikad pomislili na odgovornost članova upravnih ili nadzornih odbora za brojne promašaje i neznanje. Imamo li razrađen obrambeni sustav za ovaj takozvani “predatorski kapitalizam”? Koliko su nam civilna društva, nevladine udruge osposobljene za organizirani i argumentirani otpor ili borbu s onima koji uporno ignoriraju struku i njene poštene inicijative.
Znamo li odgovor zašto znanost, kultura i vrhunska struka kod nas ima status kopileta, unatoč notornoj istini da bez znanosti i kulture nema napretka? Što smo organizirano poduzeli da se mladim stručnjacima osigura zapošljavanje, i ne samo to već uz poštenu konkurenciju znanja i javni sustav napredovanja. Ima li nade za nas? Ima li kod nas spremnih i časnih ljudi za provedbu promjena na temeljima analize uzroka problema? Smijemo li se javno zapitati gdje su odsjele “knjige” stručnih i moralnih stavova i tko to sustavno ignorira prijedloge i zaključke Hrvatskoga šumarskog društva kroz sve ove godine, i to dakako o svim značajnim događanjima u vezi sa šumarstvom?
Tuče nas mentalno obilježje u kojem si međusobno možemo opraštati grijehe, ali uspjehe nikako. Glave će nas doći istina, kako se samo prvorazredni ljudi okružuju boljima od sebe, dok se slabići ograđuju drugorazrednima. Sada je već poslovično pravilo; ako si velik onda si zla savijest bližnjima pa te oni nisu niti zavrijedili, a oni maleni i njihova niskost trajno tinja, snujući osvetu i priželjkujući tvoju krv. Po ovome ispada da je grijeh znati i biti moralno jak. Imam li krivo ako utvrdim da smo definitivno srušili sustav i kriterije za priznavanje stručnih i posebno moralnih autoriteta. Sanjam li, ili priželjkujem neostvarivo, ako u nailazećoj Novoj 2005. godini, želim da barem kod jednog dijela naših mlađih ljudi, posebno onih na koje računa ovaj narod i njegova mladost, da u našoj budućnosti ideal ne bude trajno, novac i vlast, već odgovornost i čast?
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Žutokljuni labud (Cygnus cygnus L.)     PDF    TXT 701
 
OBLJETNICE
     
Klepac, Dušan
Vrijednost Susmelovih znanstvenih istraživanja za uređivanje jelovih šuma     PDF    TXT 702
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jakovac, H.
Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja     PDF    TXT 704
Dundović, J.
8. konferencija generalnih direktora srednjoeuropskih državnih šuma     PDF    TXT 707
 
AKTUALNO
     
Heski, T.
Orezivanje grana – isplativ posao     PDF    TXT 708
Ivančević, V.
Otvoren “Krasnarski park”, jedinstveni prirodni objekt na Velebitu     PDF    TXT 710
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, A.
Martić, D.: Bombelles – grofovska lovišta Varaždinske županije     PDF    TXT 711
Grospić, F.
Alberi e territorio     PDF    TXT 713
Grubešić, M.
Červeny, J., P. Hell, J. Slamečka i kolektiv: Enciklopedija lovstva     PDF    TXT 715
Florijančić, T.
Osvrt na djelo g. Mladana Vidovića, dipl. iur.     PDF    TXT 717
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Dundović, J., Žagar, K.
Posjet mađarskim šumarima i termoenerg. na biomasu     PDF    TXT 719
 
IZLOŽBE
     
Grospić, F.
Jesen u Lici – 6. tradicionalna izložba     PDF    TXT 721
Ivančević, V.
U povodu prve samostalne izložbe slika Marije Glavaš, dipl. ing. šum. u Krasnu     PDF    TXT 722
 
EKSKURZIJE
     
Gregorović, I.
Posjet bavarskim šumarima     pdf    TXT 724
Grospić, F.
Izlet u Istru Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Zagreb     pdf    TXT 725
Schreiber, P.
Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split šumarima Istre     pdf    TXT 728
Harapin, M.
Ekskurzija Hrvatskoga entomološkog društva     pdf    TXT 733
 
IN MEMORIAM
     
Schreiber, P.
Branimir Marinković (1911 – 2002)     pdf    TXT 734
Ivančević, V.
Luka Dunđer (1943 – 2003)     PDF    TXT 735
Lončarić, A. Z.
Vlado Brezovac (1954 – 2003)     pdf    TXT 737
Ivančević, V.
Antun Dijanić (1944 – 2004)     pdf    TXT 738
Mrzljak, I.
Marijan Kvaternik (1925 – 2004)     pdf    TXT 739
kolegice i kolege
Marina Margaletić rođena Conar (1969 – 2004)     pdf    TXT     HR 740

                UNDER CONSTRUCTION