broj: 11-12/2010        pdf (7,55 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201011 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
NA KRAJU GODINE     pdf    TXT     HR     EN 557
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić UDK 630* 188 + 174.7 (001)
Nomenklaturno-fitocenološka revizija asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 559
Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec UDK 630* 164 (001)
Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području Hrvatske podravine prema morfološkim svojstvima listova     pdf    TXT     HR     EN 569
Cojzer, M., R. Brus UDK 630* 182 (001)
Vrste drveća i grmlja te strategija zarastanja napuštenog poljoprivrednog zemljišta na području Haloza u Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 581
Sažetak: Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – po podacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007) – šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postaje ozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednih imanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike. Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon kraja drugog svjetskog rata.
U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na području sjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istra­živanjem smo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dva­deset godina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinki pojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvoj­nih stadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljopri­vrednih površina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesa u mlađim razvojnim stadijima šuma.
Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadeset godina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za 6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacij­ske smo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednom zemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordina­cija je pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilno­sti (11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi su plohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu u zarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanju prosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drveća te 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga 9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrsta drveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. U šumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrsta grmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smo gustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrste drveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hek­taru. Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama gr­mlja Sambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnih stadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju raz­voja mladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojav­ljuje Carpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2 jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 % svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju je najčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea. Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija raz­voja raste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja, među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju ko­ljika njihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je do­minirajuća vrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinus betulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najče­šće se pojavljuje Carpinus betulus.
Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnih stadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betu­lus”, a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagus sylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u oba primjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve (koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadi­jima ponovo dominira Fagus sylvatica.
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Cetl, V., B. Barišić, I. Šarušić UDK 630* 582
Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM     pdf    TXT     HR     EN 593
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Kovácsová, P., M. Antalová UDK 630* 589
“Precizno šumarstvo” – definicija i pripadajuće tehnologije     pdf    TXT     HR     EN 603
Landekić, Matija UDK 630* 302 + 384
Organizacijska kultura i sigurnost pri radu u Hrvatskom šumarskom sektoru     pdf    TXT     HR     EN 613
Balenović, I., H. Marjanović, M. Benko UDK 630* 569 + 587
Primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 623
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Zelena krastača (Bufo viridis Laurenti)     PDF    TXT 632
Cerovečki, Zdravko
Transilvanska gromotulja – Alyssum transsilvanicum Schur     PDF    TXT 633
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Harapin, Miroslav
Karantenske bolesti i štetnici, opasnost za hrvatsko šumarstvo i novi europski izazovi     PDF    TXT 633
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 638
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Mrkobrad, Miroslav
29. Svjetsko prvenstvo šumarskih radnika, Zagreb, 23–26. rujna 2010.     PDF    TXT 640
Dundović, H., J. Dundović
Bioenergija iz održivo gospodarenih šuma – ugljik neutralni izvori obnovljive energije     PDF    TXT 643
Dundović, Josip
5. Hrvatski dani biomase / 12. Europski dani biomase Regija 2010.     PDF    TXT 645
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Frković, Alojzije
Stručna lugarska škola u Fužinama s kraja 19. st.     PDF    TXT 647
 
OBLJETNICE
     
Biljak, R., F. Grospić
Ivan Oštrić, dipl. ing. – najstariji član HŠD – Ogranak Zagreb     PDF    TXT 649
Harapin, Miroslav
60-ta obljetnica upisa na Šumarski fakultet     PDF    TXT 650
 
IZLOŽBE
     
Ivančević, Vice
Vaclav Anderle u Hrvatskoj – u povodu izložbe njegovih ilustracija u Opatiji 2010. godine     PDF    TXT 651
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Delač, Damir
EFN susret šumara Europe     PDF    TXT 653
Delač, Damir
ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT 660
 
IN MEMORIAM
     
Harapin, Miroslav
Zvonimir Horvatić (1930–2010)     pdf    TXT     HR 667

                UNDER CONSTRUCTION