broj: 11-12/2013        pdf (4,23 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201311 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
uredništvo
NA KRAJU GODINE     pdf    TXT     HR     EN 565
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić UDK 630*114.1 (001)
USPOREDBA DVIJE METODE PROSIJAVANJA I SEDIMENTACIJE ZA ODREĐIVANJE GRANULOMETRISKOG SASTAVA TLA – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA INTERPRETACIJE     pdf    TXT     HR     EN 567
Tarik TREŠTIĆ, Osman MUJEZINOVIĆ, Azra ČABARAVDIĆ, Ismir MURATAGIĆ UDK 630*412 (001)
UTJECAJ ČIMBENIKA MIKROLOKALITETA NA INTENZITET ZARAZE STABALA OBIČNE JELE BIJELOM IMELOM     pdf    TXT     HR     EN 575
Sažetak
Bijela imela (Viscum album L.) je poluparazitska biljka, koja se u različitom intenzitetu javlja na brojnim bjelogoričnim i crnogoričnim vrstama drveća. Istraživanje utjecaja mikrolokaliteta na intenzitet zaraze stabala obične jele bijelom imelom provedeno je u travnju 2012. godine na šumsko-gospodarskom području "Ključko", gospodarska jedinica "Šiša-Palež", u dijelovima odjela 5, 6 i 7/1, koja pripadaju gospodarskoj klasi 1211 – Šume bukve i obične jele sa smrekom na pretežito dubokom kalkokambisolu, luvisolu i njihovim kombinacijama na vapencu i dolomitu. Prema važećoj šumsko-gospodarskoj osnovi, za ove šume predviđen je grupimično-preborni sustav gospodarenja. Kao obilježja mikrolokaliteta zaraženih stabla obične jele procjenjivani su ili mjereni sljedeći parametri: prsni promjer, nagib, nadmorska visina i zasjenjenost krošnje zaraženog stabla krošnjama susjednih stabala. Intenzitet prisutnosti bijele imele na stablima obične jele procjenjivan je primjenom Hawksworth-ovog indeksa zaraze.
Istraživanjima je obuhvaćeno 517 zaraženih stabala obične jele, čija je raspodjela po navedinim obilježjima navedena u tablicama 1.–4. Utvrđeno je da se s povećanjem prsnog promjera stabla (debljinski stupanj) povećava i prosječni indeks zaraze (slika 1). Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih debljinskih klasa (tab. 1; F = 9,239; sig. 0,000). U većini slučajeva, porast nagiba terena je uvjetovao jači intenzitet zaraženosti stabala. Međutim, analizom varijance nisu utvrđene statistički značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija nagiba (tab. 2; F = 2,237; sig. 0,083). Kada je u pitanju nadmorska visina mikrolokaliteta, provedene analize nisu potvrdile postojanje statistički značajnih razlika u prosječnom intenzitetu zaraze stabala koja su se nalazila na različitim nadmorskim visinama (tab. 3; F = 1,095; sig. 0,358). Utjecaj svjetlosti na pojavu imele istraživan je preko zasjenjenosti krošanja zaraženih stabala krošnjama susjednih stabala. Analizom varijance utvrđene su statistički visoko značajne razlike u prosječnom intenzitetu zaraze bijelom imelom stabala iz različitih kategorija zasjenjenosti njihovih krošanja (F = 17,761; sig. 0,000). Usporedbom svih kategorija zasjenjenosti utvrđen je opći model koji ukazuje da intenzitet zaraze imelom opada s povećanjem zasjenjenosti krošnje zaraženog stabla (slika 3).

Ključne riječi: bijela imela; Viscum album; obična jela; Abies alba; intenzitet zaraze; indeks zaraze; karakteristike mikrolokaliteta.
Roman ROSAVEC, Zoran ŠIKIĆ, Željko ŠPANJOL, Damir BARČIĆ UDK 630*431 + 111 (001)
UTJECAJ METEOROLOŠKIH ČIMBENIKA NA ZAPALJIVOST NEKIH SREDOZEMNIH VRSTA     pdf    TXT     HR     EN 583
Matthias KROPF, Gerald HÖLZLER, Rosemarie PARZ-GOLLNER UDK 630 * 152 + 135 (Castor fiber L.) (001)
GENETIČKI DOKAZI O PORIJEKLU DANAŠNJE POPULACIJE EUROPSKOG DABRA (Castor fiber) U DONJOJ AUSTRIJI     pdf    TXT     HR     EN 591
Andreas Redin, Göran Sjöberg UDK 630*151 (001)
UTJECAJ DABROVIH BRANA NA DRIFT BESKRALJEŠNJAKA U ŠUMSKIM POTOCIMA     pdf    TXT     HR     EN 597
 
STRUČNI ČLANCI
     
Boris Vrbek UDK 630 *114.4
METODA IZRADBE MONOLITA ŠUMSKIH TALA PRIMJENOM EPOKSIDNE SMOLE     pdf    TXT     HR     EN 609
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Ždral (Grus grus L.)     PDF    TXT 618
Alojzije Frković
JESTIVE GLJIVE NA POŠTANSKIM MARKAMA     PDF    TXT 619
 
OBLJETNICE
     
Jozo Franjić
120 GODINA OD ROĐENJA AKADEMIKA IVE PEVALEKA (1893–1967)     PDF    TXT 621
Milan Glavaš
HRVATSKA UDRUGA ZA ARBORIKULTURU (HUA) - OSTVARENJA TIJEKOM 10-GODIŠNJEG POSTOJANJA     PDF    TXT 625
 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Boris Hrašovec
Mr. sc. Andrijana Tadić     PDF    TXT 633
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Alojzije Frković
Davor Martić: Sveti Hubert     PDF    TXT 635
Joso Gračan
Prikaz zbornika: Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry     PDF    TXT 636
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Milan Glavaš
Osvrt na 10. simpozij o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini     PDF    TXT 645
Josip Dundović
8. HRVATSKI DANI BIOMASE: Znanstveno-stručni skup "Obnovljiva toplina: ključ za energetski zaokret", Našice, 6. rujna 2013.     PDF    TXT 648
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Miroslav Harapin
STRUČNO – TURISTIČKA EKSKURZIJA HŠD-a OGRANAK ZAGREB U LIKU     PDF    TXT 653
Damir Delač
ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT 654
 
IN MEMORIAM
     
Miroslav Harapin
NIKOLA HERLJEVIĆ dipl. ing. šum. (1925–2013)     PDF    TXT 663
Vice Ivančević
DAVID KABALIN dipl. ing. šum. (1918–2012)     PDF    TXT 664
Vice Ivančević
MILAN GENERALOVIĆ dipl. ing. šum. (1928–2012)     PDF    TXT 668

                UNDER CONSTRUCTION