broj: 11-12/2014        pdf (6,38 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ŠUMARSTVO KAO GOSPODARSKA GRANA, DANAŠNJE STANJE I TRETMAN     pdf    TXT     HR     EN 549
Već smo pisali u ovoj rubrici o šumarstvu kao gospodarskoj grani, i to posebno značajnoj i važnoj, koju naša Država nažalost ne prepoznaje. Naime, šumarstva „nema“ u Hrvatskoj gospodarskoj komori, izbačeno je iz naziva resornog Ministarstva, o njemu se ne raspravlja u Saboru i prema njemu se postupa maćehinski u svakome pogledu, od političkog kadroviranja do nerazumljivog tretmana. Struka koja brine o 47,5 % kopnene površine Države, i to o najsloženijeg ekosustava, nema čak ni svoju redovitu TV ili radio emisiju, kao primjerice poljoprivreda ili more. Načela konzistentne šumarske politike i strategije koja iz nje proizlazi, u uređenoj državi propisuje i kontrolira Država putem resornog Ministarstva. Kako naša Država nema ni politike ni strategije šumarstva, status šumarstva rješava se putem trgovačkog društva (u stvari koncesionara), koje ga provodi kroz dugo najavljivano restrukturiranje, ali usmjereno isključivo prema klasičnom profitu.
U inozemnoj i domaćoj literaturi, pa i u Šumarskome listu, pisano je o tome kako treba tretirati šumarstvo, ali i dalje je očito da se ne uvažava znanstveno-stručno gledište kako šumarstvo ne smijemo promatrati kao  privrednu granu na isti način kao ostale privredne grane, kojima priliči klasična definicija privredne grane. Naime, zbog specifično vrijednog činitelja proizvodnje kao što je šuma i šumsko zemljište i usluge općekorisnih funkcija šume, ono ne smije biti tretirano kao ostale privredne grane. Te usluge nisu roba u klasičnom smislu, pa šumarstvo u cjelini ne možemo smatrati klasičnim robnim proizvođačem, što definira privrednu granu. Tretiramo li pak šumarstvo kao klasičnu privrednu granu, postoji objektivna opasnost da držeći se samo načela rentabilnosti i ekonomičnosti budu zapostavljeni neophodni zahvati u šumi koji onda pridonose padu ravnoteže i njezine vrijednosti u budućnosti. Upozoravajući na to, u članku o problemu tvorbe konzistentne šumarske politike u Glasniku za šumske pokuse (Sabadi i Jakovac 1993), naznačeno je da se „iz šuma ne smije ništa odnijeti, tj. ono što smo posjekli valja vraćati kroz šumsko uzgojne radove šumske proizvodnje kao jednostavnu reprodukciju ili pak ulagati u poboljšanje sastojina i njihovo otvaranje, kao proširenu reprodukciju, no zaboravlja se i stremi se zahvaćanju u trenutačne probitke. To je pouzdan način da se ovaj naš obnovljivi resurs polako, ali sigurno pretvori u neobnovljiv“. Stoga je i razumljiv zaključak da bi Hrvatske šume trebale biti javno i neprofitno poduzeće, koje „ako ostvari prihode veće od rashoda u okvirima racionalnog poslovanja, ima svu pozitivnu razliku utrošiti na unapređenje šuma kojima gospodari“ (osim onih najvrjednijih imamo i oko 40 % degradiranih šuma različitog stupnja degradacije). Naravno, državne šume „imaju se promatrati nedodirljivima tj. zabranjuje se alijenacija (otuđivenje)“. Ostajući samo na prihodima iz klasičnog iskorištavanja šuma putem drvne sirovine, i to nažalost uglavnom iz one najkvalitetnije, ne uvažavajući načela potrajnog gospodarenja i na način da se pojedine sastavnice struke izbacuju iz svoga poslovanja, nije čudo što se teži smanjenju broja zaposlenih. Posebice bi bilo pogubno da se u svrhu veće dobiti dodatno propisuju veći etati, vrši tzv. kvalitetna sječa, dozvoljava prevelik broj Ad stabala, prekomjerno oštećuju stabla pri izvlačenju drvne sirovine i uhrpavanju na pomoćnom stovarištu, značajno oštećuje stanište radom izvan prometne infrastrukture i u ekstremnim vremenskim uvjetima i sl. I naposljetku u zaključku prethodno spomenutog članka kaže se kako „ne treba isticati da su na određenim mjestima potrebni najkvalificiraniji stručnjaci koje imamo.“ Uz časne iznimke, upitajmo se držimo li se toga.
Preustrojem Hrvatskih šuma d.o.o. iz javnog poduzeća u trgovačko društvo dobili smo to što imamo danas, tako da je glavni motiv postao klasični profit, a ne gore spomenuta načela poslovanja u šumarstvu, i što je posebno pogubno za stanovništvo ruralnih područja, izbjegavaju se obveze značajnijeg sudjelovanja u regionalnom i ruralnom razvoju, što izričito proklamira EU Strategija šumarstva. Zabluda je zastupati mišljenje da šumarstvo ne pripada socijalnoj kategoriji, kada se sve njegove aktivnosti obavljaju isključivo na ruralnom području. Oduvijek je šumarstvo živjelo „s narodom i za narod“, ne podliježući isključivo kapitalu, a narod je za uzvrat čuvao ruralni prostor iz kojega ga nerazumnom politikom tjeramo, čudeći se što ga svakodnevno sve više napušta. Pametan čovjek bi se duboko zamislio, pa bi možda i shvatio da isključivo profit nije uvijek i svugdje sinonim za blagostanje, kojemu svi težimo.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Željko Lovrinčević, Davor Mikulić UDK 630*906+794 (001)
UTJECAJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE NA GOSPODARSTVO HRVATSKE     pdf    TXT     HR     EN 551
Marko Zebec, Marilena Idžojtić, Igor Poljak UDK 630*164 (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) (001)
MORFOLOŠKA VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) NA PODRUČJU KONTINENTALNE HRVATSKE     pdf    TXT     HR     EN 563
Kyriaki Kitikidou, Elias Milios, Ioannis Lipiridis UDK 630* 516 + 524.2 (Pinus sylvestris L.) (001)
MODELI PROCJENE VOLUMENA STABALA TE ANALIZA STRUKTURNIH ODNOSA METODOM NAJBLIŽIH SUSJEDA U SASTOJINAMA OBIČNOG BORA (Pinus sylvestris L.) U SREDIŠNJEM MASIVU RODOPA     pdf    TXT     HR     EN 573
Mustafa Yilmaz, Tefide Yüksel UDK 630*232.3 (Abies cilicica Ant. Et Kotschy/Carriére) (001)
MORFOLOŠKA I FIZIOLOŠKA SVOJSTVA SJEMENA CILICIJSKE JELE (Abies cilicica /Ant. et Kotschy/Carriére) U TURSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 583
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Ivan Tekić, Borna Fuerst-Bjeliš, Anamarija Durbešić UDK 630*233 + 187 (Pinus halepensis Mill.)
RASPROSTRANJENOST ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill.) I NJEGOV UTJECAJ NA VEGETACIJU I STRUKTURU PEJZAŽA ŠIREG ŠIBENSKOG PODRUČJA     pdf    TXT     HR     EN 593
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
GRMUŠA PJENICA (Sylvia communis Latham)     PDF    TXT 601
Alojzije Frković
ZELENI ŠKRILJEVAC MEDVEDNICE NA POŠTANSKOJ MARKI     PDF    TXT 602
Jozo Franjić
NEDOVOLJNO POZNAVANJE BILJAKA MOŽE BITI KOBNO – JESENSKI MRAZOVAC (Colchicum autumnale L., Colchicaceae)     PDF    TXT 603
Jozo Franjić
ENDEM HRVATSKE FLORE – VELEBITSKA DEGENIJA     PDF    TXT 604
Marija Glavaš
NAJVEĆA SANACIJA U PARKU MAKSIMIR – POSTUPAK SADNJE I SIDRENJA STABALA     PDF    TXT 605
Damir Drvodelić
ARBORIKULTURNI POSTUPCI PRI KONZERVACIJI STARIH I POSEBNO VRIJEDNIH STABALA I DIO     PDF    TXT 608
 
PRIZNANJA
     
Milan Glavaš
NAGRADA ZA POPULARIZACIJU I PROMIDŽBU ZNANOSTI PROF. DR. SC. MARIJANU GRUBEŠIĆU     PDF    TXT 611
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Marilena Idžojtić
DR. SC. IGOR POLJAK     PDF    TXT 613
 
OBLJETNICE
     
Alojzije Frković
NAČELA MEĐUNARODNOG SAVEZA ZA LOVSTVO I ZAŠTITU PRIRODE 1954 – 2014     PDF    TXT 615
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Josip Dundović
9. HRVATSKI DANI BIOMASE     PDF    TXT 617
Milan Glavaš
11. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BOSNI I HERCEGOVINI     PDF    TXT 620
 
IZLOŽBE I NATJECANJA
     
Tatjana Đuričić Kuric
VELIKI USPJEH SJEKAČKE REPREZENTACIJE REPUBLIKE HRVATSKE     PDF    TXT 622
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Goran Bukovac
HUMANITARNO-EKOLOŠKA AKCIJA     PDF    TXT 623
Miroslav Harapin
EKSKURZIJA HŠD – OGRANAK ZAGREB NA RAB I U SENJ     PDF    TXT 624
Oliver Vlainić
DVODNEVNA EKSKURZIJA OGRANKA KARLOVAC NA KRK I U SENJ     PDF    TXT 626
Damir Delač
ZAPISNIK 4. SJEDNICE UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA HŠD-A ODRŽANE 12. PROSINCA 2014. GOD. U DVORANI ŠUMARSKOG DOMA     PDF    TXT 632
 
IN MEMORIAM
     
Porin Schreiber
NIKŠA VUČETIĆ (1926–2014)     PDF    TXT 641

                UNDER CONSTRUCTION