broj: 11-12/2016
pdf (16,97 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE pdf TXT HR EN | 537 | |
| RIJEČ UREDNIŠTVA U godini velikih šumarskih obljetnica jedna od mlađih šumarska institucija u Republici Hrvatskoj, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, sredinom listopada obilježila je 10 godina svoga postojanja organizacijom Prve konferencije ovlaštenih inženjera i drvne tehnologije. Trebalo je proteći puno desetljeće da se dogodi okupljanje ovlaštenih inženjera, a sama zbivanja na konferenciji pokazala su koliko je bilo potrebno i ranije organiziranje takvog skupa. Više o samoj konferenciji možete pročitati na internetskoj stranici Komore, ali i u tekstu na stranicama ovoga broja Šumarskog lista. Zbog toga je naglasak u Riječi Uredništva na postavljenoj dijagnozi sadašnjeg stanja Komore s pitanjima za budućnost koja su postavili predsjednik Komore prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky i predsjednik Razreda inženjera šumarstva prof. dr. sc. Tiboro Pentek u prezentaciji “HKIŠDT – kako dalje?” Nakon prvog desetljeća djelovanja Komore nekako se podrazumijeva kao osnovno pitanje da li je Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije ispunila očekivanja iskazana prilikom osnutka. Vjerojatno nitko nije mogao slutiti da će omjer dva strukovna razreda, koji su u Skupštini Komore jednako zastupljeni, biti tako nesrazmjeran po broju ovlaštenih inženjera s 30 puta većom zastupljenosti ovlaštenih inženjera šumarstva prema inženjerima drvne tehnologije. Sljedeće pitanje je pečat ovlaštenoga inženjera, njegovo korištenje i na kraju potreba. Da li se uvođenjem pečata bez dovoljne prepoznatljivosti u praksi zaštitila struka, što je svakako bila nakana prilikom osnutka Komore. Često se spominju pravila struke, ali da li ih imamo i jesu li ona definirana nekim smjernicama, bilo je još jedno postavljeno pitanje. Neusklađenost različitih zakona (o šumama i gradnji), kao i nedorečenost ili nejasnost pojedinih zakonskih odredbi (samoizrada), neprepoznatljivost magistra / inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, provođenje stručnih usavršavanja i ishodi učenja, način polaganja stručnog ispita, licenciranje izvoditelja, kontrola izvođenja radova na terenu, nevidljivost struke (inženjeri i tehničari) u šumi kod licenciranih izvoditelja te sudjelovanje ovlaštenih inženjera uglavnom iz jedne tvrtke u povjerenstvima, niz je pitanja koja postoje godinama, a čijim bi se rješavanjem unaprijedilo stanje u sektoru i opravdala očekivanja zamišljena osnivanjem Komore. Ovlasti Komore jednako se odnose na sve ovlaštene inženjere zaposlene u državnom i privatnom sektoru, kao što i Zakon o šumama te drugi zakonski i podzakonski akti jednako tretiraju šume, bez obzira na vrstu vlasništva. Usprkos tomu, sveukupno stanje privatnih šuma nije bilo poraznije nego u posljednje vrijeme. Ovdje je očito izostala zaštita šume kao resursa i općeg dobra, a što je trebalo biti poboljšano i reguliranjem šumarske profesije. Općeniti zaključak konferencije je da su temeljito pripremljeni okrugli stolovi, cjelodnevni boravak na jednom mjestu i glad struke za sučeljavanjem stavova, pokazali kako ovaj način stručnog usavršavanja ima svoju kvalitetu i prednost pred kraćim, u prosjeku jednosatnim, predavanjima kao najčešćem obliku stručnog usavršavanja. Naravno da to zahtijeva mnogo više financijskih i ljudskih resursa i iste nije moguće često organizirati, ali u razdobljima od dvije do tri godine svakako bi trebalo. Vrijeme provedeno u neformalnom druženju i polemiziranju o sektorskim temama također je doprinijelo uspjehu konferencije. Vrijednost konferencije je što se na jednom mjestu mogu susresti ovlašteni inženjeri iz raznih institucija i na raznim položajima u struci te svatko dati viđenje iz svoga kuta. Problemi koji se javljaju u operativi tako se bolje sagledavaju. Izneseno na konferenciji dobra je podloga za zajedničko promišljanje brojnih članova Komore u smjeru poboljšanja zakonske regulative i njegove provedbe u praksi. Sudjelovanje sudionika konferencije u raspravi ukazuje da je potrebno aktivnije uključivanje svih članova Komore u njen rad u svrhu rješavanja aktualnih problema koji se pojavljuju na terenu, što je bio i zaključak u izlaganju predsjednika Komore prof. dr. sc. Tomislava Poršinskog. Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije čestitamo desetogodišnjicu rada i želimo ubuduće još uspješnije djelovanje na zaštiti struke. Svim članovima Hrvatskoga šumarskog društva, kao i čitateljima Šumarskog lista sretni božićni i novogodišnji blagdani, uz puno dobrih osobnih i poslovnih ostvarenja u novoj 2017. godini. <br>Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ | UDK 630* 232.3 (Fraxinus angustifolia Vahl.) (001) | |
| PROCJENA VITALITETA SVJEŽEG I PRELEŽALOG SJEMENA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) pdf TXT HR EN | 539 | |
| Stefan F. WIRTH, Olivia WEIS, Milan PERNEK | UDK 630* 453 (001) | |
| USPOREDBA FORETIČKIH GRINJA NA POTKORNJACIMA Ips typographus I Ips cembrae U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 549 | |
| Tolga OZTURK, Necmettin SENTURK | UDK 630* 376 (001) | |
| PRODUKTIVNOST I TROŠKOVI IZNOŠENJA DRVA POMOĆU URUS MIII ŽIČARA U SJEVEROISTOČNOJ TURSKOJ pdf TXT HR EN | 561 | |
| Turan SÖNMEZ, Aydin KAHRIMAN, Abdurrahman ŞAHIN, Mehmet YAVUZ | UDK 630* 537 (001) | |
| MODELI BIOMASE STABALA KALABRIJSKOG BORA U MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE pdf TXT HR EN | 567 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Maja JURC, György CSÓKA, Boris HRAŠOVEC | UDK 630* 453 | |
| POTENCIJALNO ZNAČAJNI ŠTETNI KUKCI NA Celtis australis U SLOVENIJI, HRVATSKOJ I MAĐARSKOJ pdf TXT HR EN | 577 | |
| Milorad DANILOVIĆ, Slavica ANTONIĆ, Zoran ĐORĐEVIĆ, Pajo VOJVODIĆ | UDK 630* 964 | |
| OZLJEDE PRI ŠUMSKOM RADU U ŠUMSKOME GOSPODARSTVU „SREMSKA MITROVICA“ U SRBIJI pdf TXT HR EN | 589 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| BIJELA PASTIRICA (Motacilla alba L.) PDF TXT | 601 | |
| Jozo Franjić | ||
| PUZAVA ŠLJIVA (Prunus prostrata Labill., Rosaceae) U HRVATSKOJ PDF TXT | 602 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Hranislav Jakovac | ||
| NA KRAJU SLAVLJENIČKE GODINE PDF TXT | 604 | |
| Marinko Prka | ||
| DA SE NE ZABORAVI (I NIKADA NE PONOVI) pdf TXT | 606 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| OLIVER VLAINIĆ: FRANJO ŠPORER – PROMICATELJ ŠUMARSKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ PDF TXT | 610 | |
| Branko Meštrić | ||
| ŠUMARI U ČASOPISU “PRIRODOSLOVLJE” MATICE HRVATSKE PDF TXT | 612 | |
| Frane Grospić | ||
| L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 614 | |
| Dijana Vuletić | ||
| LJILJANA KEČA, NENAD KEČA, MILICA MARČETA: NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI – SOCIO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI PDF TXT | 617 | |
| IZLOŽBE I NATJECANJA | ||
| Mandica Dasović | ||
| JESEN U LICI PDF TXT | 619 | |
| OBLJETNICE | ||
| Silvija Zec | ||
| PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE PDF TXT | 623 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Branko Meštrić | ||
| PRONAĐENA POVELJA HŠD IZ 1884. GODINE PDF TXT | 626 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Željko Španjol | ||
| Dr. sc. VESNA KRPINA PDF TXT | 629 | |
| Danko Diminić | ||
| Dr. sc. KRUNOSLAV ARAČ PDF TXT | 631 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Herman Sušnik | ||
| IZVOR RUDINOVA VODA PDF TXT | 634 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine PDF TXT | 637 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Igor Anić | ||
| Prof. dr. sc. EMIL KLIMO (1930. – 2016.) PDF TXT | 643 | |