broj: 13/2005
pdf (56,1 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja PDF TXT HR EN | 5001 | |
| ULOGA ŠUME U SPRJEČAVANJU EROZIJE TLA | ||
| Zdenek Vicha | UDK630*116 | |
| Pedeset godina šumarskog hidro-pedološkog istraživanja u šumskim bazenima planinskih vodotoka pdf TXT HR EN | 5007 | |
| Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić | UDK 630* 228+516 | |
| Uzgojni zahvati u funkciji poboljšanja protuerozijske i vodozaštitne uloge šuma pdf TXT HR EN | 5017 | |
| Petr Kantor | UDK 630* 116 | |
| Uloga planinskih šuma u redukciji visokih voda i poplava pdf TXT HR EN | 5031 | |
| Vlado Topić, Lukrecija Butorac | UDK 630* 116 | |
| Utjecaj šikare bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.) na zaštitu tla od erozije u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 5040 | |
| Vaclav Tlapak, Jakub Caska, Jaroslav Herynek | UDK 630* 116 | |
| Utjecaj šume i vegetacije na sprječavanje erozije i zaštitu prirode od poplava pdf TXT HR EN | 5051 | |
| Karol Gubka | UDK 630* 116 + 228 | |
| Struktura šuma s funkcijom zaštite tla na lokalitetu Pusty hrad - Zvolen pdf TXT HR EN | 5061 | |
| Stjepan Husnjak, Nikola Pernar, Renata Pernar, Ivica Kisić | UDK 630* 116+514.7 | |
| Rizik od erozije tla vodom u šumskim ekosustavima Hrvatske pdf TXT HR EN | 5069 | |
| Premysl Horek, Pavel Mauer, Lubomir Novak | UDK 630* 372+ 377+516 | |
| Šumska žičara Larix - njena uloga u prirodi bliskom gospodarenju šumama i posebice u sprječavanju erozije tla pdf TXT HR EN | 5078 | |
| BIOLOŠKA SANACIJA EROZIJE TLA | ||
| Vice Ivančević | UDK 630* 116 + 384 + 232.4 | |
| Biološko-tehnički radovi na sanaciji senjske bujice "Torrente" i povećanje vodnog kapaciteta pdf TXT HR EN | 5091 | |
| Joso Gračan, Sanja Perić, Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović | UDK 630* 232+516+ 165 | |
| Biološka sanacija erozije na području Like i Istre pdf TXT HR EN | 5117 | |
| Sanja Perić, Vlado Topić, Željko Orešković, Romana Maradin | UDK 630* 232.5 | |
| Biološka sanacija površinskih kopova i deponija prilikom izgradnje autocesta u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 5120 | |
| Anamarija Durbešić, Ivica Milković | UDK 630* 116 + 233 + 241 | |
| Pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta na jušnim padinama Svilaje - Muć s ciljem protuerozijskog djelovanja pdf TXT HR EN | 5133 | |
| Stanislav Kucbel | UDK 630* 907+ 231+524 | |
| Struktura i prirodna obnova predplaninske šume obične smreke sa zaštitnom funkcijom u Niskim Tatrama (Slovačka) pdf TXT HR EN | 5144 | |
| VODOZAŠTITA - URAVNOTEŽENJE VODNIH ODNOSA U PROSTORU I PROČIŠĆAVANJE IZVOR. VODA | ||
| Emil Klimo, Jiri Kulhavy | UDK 630* 116+514.2 + 425 | |
| Uloga šume u zaštiti kvalitete vodnih resursa pdf TXT HR EN | 5155 | |
| Boris Vrbek, Ivan Pilaš, Tomislav Dubravac | UDK 630* 425+ 114.2+ 116 | |
| Praćenje kvalitete vode u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba protočnim lizimetrima pdf TXT HR EN | 5165 | |
| Branimir Prpić, Petar Jurjević, Hranislav Jakovac | UDK 630* 116 + 907 | |
| Procjena vrijednosti protuerozijske, hidrološke i vodozaštitne uloge šume pdf TXT HR EN | 5186 | |
| Miloslav Janeček | UDK 630* 116 | |
| Uporaba metode CN-krivulja za procjenu utjecaja šuma na površinsko otjecanje pdf TXT HR EN | 5195 | |
| Ivica Tikvić, Dinko Puntarić, Željko Zečić, Damir Ugarković, Zvonko Seletković | UDK 630* 116-907.1-113 | |
| Utjecaj brdskih šumskih ekosustava na kakvoću vode u vodotocima pdf TXT HR EN | 5202 | |
| Pavel Kovar | UDK 630* 181.3 | |
| Procjena rizika kod ekstremnih hidroloških stanja slučaj slivova Vseminke i Drevnice. Republika Češka. pdf TXT HR EN | 5219 | |
| Peter Jaloviar | UDK630* 181.3 | |
| Raspodjela sitnog korijenja u čistoj sastojini obične smreke u stadiju letvika. pdf TXT HR EN | 5229 | |
| Nikola Pernar, Danko Holjević, Josip Petraš, Darko Bakšić | ||
| Pedofiziografski odnosi na poligonu za istraživanje erozije u Abramima pdf TXT HR EN | 5238 | |
| Danko Diminić, Nenad Potočić, Ivan Seletković, Maja Gršković | ||
| Utjecaj patogene gljive Sphaeropsis sapinea na protuerozijsku zaštitnu ulogu kulture crnoga bora u Istri: Analiza zdravstvenog stanja i stanja ishrane pdf TXT HR EN | 5240 | |
| Jure Čavlović, Milan Oršanić, Mario Božić | ||
| Gospodarenje privatnim šumama Hrvatske kao ograničavajući čimbenik ispunjenja općekorisnih i gospodarskih funkcija šuma nizinskog područja. pdf TXT HR EN | 5242 | |
| Dušan Huska, Luboš Jurik, L. Tatošova | ||
| Šuma kao važan dio zdravog krajobraza. pdf TXT HR EN | 5244 | |
| Ivan Pilaš, Tihomira Gojmerac, Boris Vrbek, Tomislav Dubravac | ||
| Unaprjeđenje monitoringa podzemnih voda u nizinskim šumskim ekosustavima Hrvatske korištenjem GIS-a i geostatistike. pdf TXT HR EN | 5245 | |
| Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Nikola Magdić, Višnja Šojat | ||
| Stanje i odnosi oborinskih voda u šumskim ekosustavima Nacionalnog parka Plitvička jezera pdf TXT HR EN | 5247 | |
| ZAKLJUČCI | ||
| Zaključci PDF TXT HR EN | 5249 | |
| Na temelju iznesenih referata i rasprava na ovome Međunarodnom skupu o utjecaju šume na spriječavanja erozije tla vodom, zatim poplava i bujica te uloge šume u pročišćavanju izvorskih voda, donose se ovi: ZAKLJUČCI 1. Dugoročna, 50-godišnja istraživanja hidroloških prilika u dva sijeva u Beskidima (Češka), ukazuju kako su prirodni retencijski kapaciteti šume ograničeni kad se pojave najintenzivnije oborine. Prilikom obnove šume potrebno je što prije stvoriti šumski pokrov i očuvati šumsko tlo s visokim kapacitetom infiltracije. Tijekom ovih istraživanja nije bilo statistički značajnih razlika u površinskom otjecanju između obnovljene (dovršni sijek) i obrasle površine (Vicha). 2. Prirodne šume u Hrvatskoj koje čine 95 % državnih šuma (80 % površine svih šuma su državne) pokazuju veliku učinkovitost u smislu sprječavanja erozije tla, ublažavanja pojave visokih vodnih valova i pročišćavanja izvorskih voda do kategorije pitkosti. Uzgojne postupke njege i obnove, kako u regularnim tako i u prebornim šumama, potrebno je obavljati tako da se očuva pokrovnost šumskoga tla i njegova mogućnost upijanja i pročišćavanja vode. Očuvanjem stabilnosti šume i povoljne strukture sastojine osigurat će se potrebna sirovinsko-energetska funkcija i potpuno djelovanje svih općekorisnih funkcija (Matić). 3. U trajnim pokusnim plohama u planinskim šumama Orhicke hory a Češkoj istražuju se hidrološke prilike od 1977. godine. Iz tih istraživanja proizlazi kako smrekove i bukove šume učinkovito ublažavaju nepovoljan utjecaj neprekidne oborine do 100 mm. Kod oborine iznad 150 mm profil tla se potpuno zasiti vodom što dovodi do nekontroliranoga otjecanja (Kantor). 4. Šikara bijeloga graba (Carpinus orientalis Mill.) u submediteranskom području Hrvatske vrlo učinkovito suzbijaju eroziju tla vodom. Površinska otjecanja oborinskih voda u toj degradiranoj šumi su vrlo mala, a erozija je potpuno isključena. Istraživanja su obavljena u dvije pokusne plohe u šikari bjeloga graba od kojih je jedna posječena. Prosječni godišnji koeficijent otjecanja u posječenoj površini iznosio je 0,0192, a u neposječenoj 0,0156. Kako se vidi razlike su vrlo male. Nešto veće razlike pokazao je maksimalni koeficijent otjecanja. Autori (Topić, Butorac) upozoravaju kako posječenu površinu treba što prije sanirati jer bi moglo doći do povećanja nepovoljnoga hidrološkog utjecaja na tlo. Ovaj pokus pokazuje kako degradacijski oblici autohtone šumske vegetacije učinkovito suzbijaju eroziju tla vodom, dok njihovo tlo zasigurno dobro pročišćava vodu koja ulazi a krško podzemlje. 5. Šume u Hrvatskoj nalazimo pretežito u prostoru čije reljefne i klimatske značajke ukazuju na srednji do visoki stupanj orodibilnosti tla. Na temelju karte Republike Hrvatske izrađene prema programu CORINE obavljena je procjena rizika od erozije. Umjereni rizik utvrđenje na 26,5 %, a visoki rizik na 44,8 % površine (Husnjak i dr.). 6. Saniranje i smirenje nekadašnje bujice u Senjskoj dragi smatra se jednim od najuspješnijih projekata u Sredozemlju kojega je ostvarila šumarska struka. Radovi su započeli u 19. stoljeću pošumljavanjem 22 kulture-branjevine crnoga bora na mozaično raspoređenoj površini od 320 ha i tehničkim zahvatima, izgradnjom 62 različita bujična objekta. Danas je Senjska draga zelena, bujice i erozija više nema, a grad Senj koristio je do nedavno za svoj vodovod 25 izvora pitke vode koji su se sukcesivno pojavljivali poslije pošumljavanja (Ivančević). 7. Šumski ekosustavi su učinkoviti pročišćivači voda. Zahvaljujući šumskom tlu, njegovoj posebnoj strukturi, kemijskom sastavu i bogatstvu živoga svijeta, šuma mehanički, biološki, a djelom i kemijski pročisti oborinsku vodu koja u podzemne tokove i izvorišta ulazi pitka. Posebna učinkovitost dokazana je u nizinskim i poplavnim šumama koje zadržavaju N i P od umjetnih gnojiva iz agrara. Kakvoća podzemne vode bila je znatno bolja u šumi nego li u poljodjelskim površinama na visočju Drahany u Češkoj (Klimo i Kulhavy). Lizimetrijska istraživanja u istim šumskim nizinskim ekosustavima pokazala su razlike u pročišćavanju voda a različitim područjima u Hrvatskoj (Vrbek i dr.). 8. Istraženo je opće stanje vodotoka u gorskim područjima Hrvatske u Papuku, Velebitu i Nacionalnom parku Plitvička jezera. Analizirano je fizikalno-kemijsko stanje voda; sadržaj hranjivih tvari, kovina, organskih spojeva, mineralnih ulja i drugih pokazatelja kakvoće vode. Skoro svi vodotoci imali su vode visoke kakvoće. Nije. bilo razlike u kakvoći vode između Nacionalnoga parka i višenamjenskih šuma u kojima se provode uzgojni postupci njege. Voda manje kakvoće ustanovljena je u vodotocima u blizini naselja i izvan šume. Utvrđeno je kako nema razlika u kakvoći vode koja potječe iz različitih šumskih ekosustava, što ukazuje na opći povoljan utjecaj šume na pročišćavanje vode, bilo one koja ulazi u vodotok povšinskim otjecanjem (pročišćavanje kroz akumulacijski horizont tla) ili iz podzemnih tokova kao i izvorska voda (Tikvić i dr.). Vrijednost općekorisnih funkcija šume u posljednje vrijeme postale su predmetom sve češćih pokušaja šumarskih znanstvenika koji se bave vrednovanjem siravinsko-energetske funkcije odnosne neposredne koristi od šume. Kako se zapravo radi O neprocjenjivoj vrijednosti skrivenoga ekološkoga i biološkoga kapitala, većina takvih pokušaja koji se temelje na načelima profitne ekonomike predstavlja značajno podcjenjenu vrijednost. U izlagnju na ovome skupu iskazana je vrijednost protuerozijske i vodozaštitne uloge šume prema metodologiji danoj u podzakanskome aktu Zakona o šumama Republike Hrvatske zbog sprječavanja jeftine rasprodaje i prenamjene hrvatskoga šumskoga bogatsva (Prpić, Jurjević, Jakovac). Iako je i tako dobivena vrijednost tih dviju najznačajnijih funkcija šume također podcjenjena (iznos pokazatelja procjene nije se mijenjao 9 godina), om usprkos tome dva puta veća od posljednjega objavljenog vrednovanja. 10. Izlaganja na ovome skupu pretežito potvrđuju kako šumski ekosustavi vrlo učinkovito utječu na kruženje vode u krajoliku ublažavanjem visokih vodenih valova, sprječavanjem erozije tla vodom i pojave bujica, i kako su dobar pročistač oborinskih i poplavnih voda, koje se procjeđuju u podzemne tokove ispod šume. Po učinkovitosti najbolja je prirodna šuma s višenamjenskom ulogom koja osigurava sirovinsko-energetsku i općekorisne funkcije. To je šuma prirodnoga sastava s drvećem koje nije postiglo fiziološku prezrelost i u životu šume predstavlja optimalno stanje proizvodnje i zaštite prirode i okoliša. Kako su protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i njihovo održavanje vrlo značajni, istraživanja u tom području potrebno je nastaviti i šumarstvu osigurati udjel u odlučivanju o prostornim planovima kao i naknadu za korištenje pitke vode, budući da njezina proizvodnja u šumi traži sofisticiran uzgojni postupak sa šumskom sastojinom. Hrvatsko šumarstvo potrebno je osloboditi vodnoga doprinosa budući, da je šuma jedan od najkorisnijih vodoprivrednih objekata. | ||