broj: 11-12/1995        pdf (17,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=199511 and arb=1 order by id

B. Prpić
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA     PDF    TXT     HR 357
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Klepac, D. UDK 630*5.56(001) Abies Alba Mill.
Dinamika kretanja drvne zalihe na panju u šumama Gorskog kotara tijekom 40 godina (1950—1990.)     pdf    TXT     HR     EN 359
U prebornom gospodarenju šumama poznavanje
drvne zalihe na panju i njezino kretanje jedan je od najvažnijih
elemenata uređivanja šuma. Pritom se nameću
određene poteškoće, osobito zbog promjene organizacijskih
oblika gospodarenja. Unatoč tome, pokušao sam
u šumama Gorskog Kotara utvrditi kako se kretala drvna
zaliha na panju tijekom zadnjih 40 godina, t.j. od 1950—
1990., i to zato, jer sam našao jedno čvrsto pisano uporište
u knjizi "Šumsko gospodarstvo Delnice
1960—1980", objavljenoj u Delnicama 1981. godine.
U toj knjizi na str. 106—110 iskazane su drvne zalihe
na panju za jelu i bukvu po gospodarskim jedinicama i
ukupno za stanje 1950 godine. Pod oznakom jela uključena
je i smreka, a pod oznakom bukva i javor i ostale
listače. Prema tom izvoru na teritoriju tadašnjeg šumskog
gospodarstva u Delnicama na površini od 71.369
ha obrasle šumske površine bilo je 14,237.400 kub. metara
jele i 8,627.300 kub. metara bukve ili ukupno
22,864.700 kub. metara, što znači prosječno po jednom
hektaru kub. metara: jele 200, bukve 120, t.j. ukupno

320. To je bilo u 1950. godini.
Da bi dobio analogne podatke u 1990. godini, zamolio
sam šefa Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma
u Delnicama Mr. B. Pleše-a, da mi ih stavi na raspolaganje.
Evo tih podataka: na obrasloj površini sadašnje
Uprave šuma u Delnicama na površini od 87.893
ha raste 14,090.793 kub. metara jele i 10,774.567 kub.
metara bukve, što je ukupno 24,865.360 kub. metara
drvne zalihe na panju ili prosječno po jednom hektaru
u kub. metrima: jele 160, bukve 122, t.j. ukupno 282.

Sto nam govore ove brojke? Tijekom 40 godina (od
1950 do 1990) prosječna drvna zaliha goranskih šuma
pala je od 320 kub. metara po hektaru na iznos od 282,

t.j. za oko 12% na štetu jele.
* Akademik, prof. dr. se. Dušan Klepac, HAZU, Zagreb
Sličnu analizu kretanja drvne zalihe na panju u goranskim
šumama obavio je 1981. godine naš uvaženi
taksator Navratil 1. On je to učinio za razdoblje od
1950. do 1970. godine. Došao je do zaključka da je
drvna zaliha na panju u iznosu od 322 kub. metra po
jednom hektaru u 1950. godini pala na iznos od 298 kub.
metara po hektaru u 1970. godini. (Izvor: Navratil:
Prinosne mogućnosti šuma, Monografija "Gorski kotar",
Delnice 1981, str. 515.)

Prema tome u goranskim šumama imamo ovakvu dinamiku
kretanja drvne zalihe na panju, izražene u kub.
metrima po jednom hektaru:

Godina JELA BUKVA UKUPNO
1950. 200 120 320
1970. 182 116 298
1990. 160 122 282

Upada u oči da se tijekom 40 godina stalno smanjuje
drvna zaliha na panju. U tom vremenu drvna zaliha
jele pala je za 40 kub. metara po jednom hektaru ili
prosječno jedan kubični metar po hektaru na godinu.

Već je Navratil I. u 1981. godini upozorio na tu
činjenicu i napisao ovo u spomenutom članku: "Za prosječno
III bonitet jele i III/IV bonitet bukve (po Suriću)
i uz primjenu Klepčevih normala (normalna stanja kojima
se osigurava najpovoljnija šumska proizvodnja)
trebalo bi da se u šumama Gorskog kotara nalazi
veća drvna masa."

A sada usporedimo podatke o navedenim prosječnim drvnim zalihama s Klepčevom normalom za treći
bonitet i za omjer smjese jela : bukva = 0,6:0,4. Ta normala
glasi: 214 jele, 115 bukve ili ukupno 329 kub. metara
po jednom hektaru. (Izvor: Klepac D.: Uređivanje
šuma, Zagreb 1965, str. 290.)

Evidentno je, da je konkretno stanje goranskih
šuma u 1950 godini prilično dobro odgovaralo normalnom stanju. To je prva činjenica. Druga očita činjenica
je, da se nakon 40 godina stanje u šumama
Gorskog kotara pogoršalo i udaljilo od normale. Treća
činjenica su prevelike sječe.

Da su sječe šuma u Gorskom kotaru bile zaista previsoke
govori nam dinamika kretanja drvne zalihe na
panju, jer bi u protivnom slučaju drvna zaliha na panju
trebala ostati na istoj razini, a poželjno bi bilo da se ona
povećava a ne da se smanjuje.

Navedeni podaci odnose se na državne šume. No,
ako se promatra cjelokupni šumski posjed, stanje nije
mnogo bolje.

Postavlja se pitanje kako to da je drvna zaliha jele
na panju u goranskim šumama pala u prosjeku za 40
kub. metara tijekom 40 godina (od 1950. do 1990.) ili
godišnje za jedan kub. metar po jednom hektaru, dok
je bukva ostala na gotovo istoj razini. Taj problem zaslužuje
podrobnu analizu i svestrana opširna istraživanja.


S gledišta uređivanja šuma usudio bih se reći ovo.
Prvo, čini se, da moje normale nisu uzimane dovoljno
u obzir pri obračunu etata.

Drugo, izračunavanje etata vršeno je na temelju izmjerenog
prirasta. Taj prirast ima značenje bruto prirasta
koji je uvijek veći od neto prirasta zbog mortaliteta

stabala. U ekstremnim slučajevima može se dogoditi da
se u šumi izmjeri određeni prirast koji je gospodarski
jednak ništici. To se događa u prašumi gdje se u duljim
vremenskim razdobljima izjednačuje prirast s mortalitetom
stabala. U našoj praksi treba izmjereni prirast
smanjiti za određeni iznos i tako smanjeni prirast
uzeti u račun pri utvrđivanju etata. Tako su radili
naši stari taksatori.

Ovdje su navedeni samo neki razlozi koji su doveli
do smanjenja drvne zalihe goranskih šuma. Koliko su
u tome sudjelovale ostale okolnosti i ostali uzročnici kao
što je onečišćenje zraka, vode i tla reći će viša šumarska
znanost, šumarska praksa i svi ostali istraživači koji
se bave okolišem. Pretpostavlja se da ima i da će biti
različitih mišljenja i obrazloženja za pojavu opadanja
drvne zalihe jele. Jedno prilično prihvatljivo opravdanje
leži u epidemijskom propadanju jele u Europi pa i
u Gorskom kotaru. Jela je fiziološki oslabila, ona se suši
i propada, negdje više, negdje manje. To je točno, ali
ne treba zaboraviti ni to, da se etat ne računa na bazi
sušaca nego na temelju prirasta i normalne i konkretne
drvne zalihe. Tek kad je etat obračunan i odobren u gospodarskoj
osnovi, on se ostvaruje na taj način da se

najprije doznačuju za sječu šušci, a razlika između
etata i drvne mase sušaca ostvaruje se redovitom sječom
zdravih stabala.
Tikvić, I., Seletković, Z., Anić, I. UDK 630*425.9(001)
Propadanje šuma kao pokazatelj promjene ekoloških uvjeta u atmosferi     pdf    TXT     HR     EN 361
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Frković, A.
Pred prvu nacionalnu lovačku izložbu Zagreb ´96     PDF    TXT 372
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Brna, J., Manojlović, L., Forgić, M., Urošević, B. UDK 630*639.1(001/2) Sus scrofa L.
Istraživanje utjecaja načina sparivanja u divlje svinje na dinamiku prasenja u uzgajalištu     pdf    TXT     HR     EN 373
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Frković, A.
Sastanak radne grupe za praćenje populacije vuka     PDF    TXT 382
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mayer, B. UDK 630*116(001)
Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 383
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Krpan, A. P. B., Govorčin, S., Sinković, T. UDK 630*425+812(001) Abies Alba Mill.
Ispitivanje kojih fizičkih svojstava te kvalitete drva oštećenih stabala jele obične (Abies Alba Mill.)     pdf    TXT     HR     EN 391
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Piškorić, O.
Mediteransko šumsko drveće — Vodič za procjenu krošnje     PDF    TXT 405
 
STRUČNI ČLANCI
     
Prpić, B. UDK 630*907.11
Stanje šumskih ekosustava u Nacionalnom parku »Plitvička jezera« poslije srbo-četničke okupacije 1991-95.     PDF    TXT 407
Meštrović, Š. UDK 630*
Pravilnik o uređivanju šuma     pdf    TXT     HR     EN 409
 
IZ ŠUMARSKOG LISTA
     
Iz Šumarskog lista     PDF    TXT 414
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Hranilović, S., Piškorić, O. UDK 630*902.1
Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu — s biografijom šestorice šumara     pdf    TXT     HR     EN 415
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Odlikovani šumarski stručnjaci     PDF    TXT 428
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Pfeifer, D.
Prvi sastanak Hrvatske komisije za topolu     PDF    TXT 431
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Piškorić, O.
Glasnik za šumske pokuse, Vol, 32., God. 1995.     PDF    TXT 433
 
OBLJETNICE
     
Piškorić, O.
Akademik Bogoslav Šulek, u povodu 100. obljetnice smrti     PDF    TXT 435
Stojković, M.:
Proslava 50. godišnjice upisa na Šumarski fakultet     PDF    TXT 436
 
IN MEMORIAM
     
Kalafadžić, Z.
Prof. dr. sc. Zdenko Tomašegović     PDF    TXT 437
Smojver, D.
Dragutin-Drago Vin     PDF    TXT 440
Orlić, S.
Mr. sc. Miroslav Šojat     PDF    TXT 441
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Pretplata za Šumarski list u 1996. godini     PDF    TXT 442

                UNDER CONSTRUCTION