broj: 7-8/1998
pdf (21,6 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| B. Prpić | ||
| Šumski požari - tema ljeta PDF TXT HR | 301 | |
| Šumski požari redovita su pojavu u područjima mediteranske klime (sredozemno podneblje), a tijekom ovoga ljeta nemilice su harali i šumama naše obale. Najviše su pogođeni poluotok Pelješac i otok Korčula. U upravama šuma Split, Gospić, Senj i Buzet izgorjelo je preko 25.000 ha šuma. U požaru su nestala dva ljudska života, a gorjelo je i više naselja. Izravan povod za ovaj napis je emisija Hrvatske televizije U krupnom planu o šumskim požarima, na kojemu se o šumama raspravljalo bez šumara. Tako se primjerice govorilo o budućim pošumljivanjima agavama!? Posljedice šumskih požara su bezvrijedna požarišta koja su prije požara bila obrasla šumom, maslinicima ili vinogradima. Istinska šteta od ovogodišnjih požara je golema i zapravo neprocjenjiva, a uspostava stanja kakvo je bilo prije vatre, dugo će trajati. Mi šumari dobro znamo koliko je truda, novca i vremena potrebno za osnivanje mediteranske šume. Ta velika nesreća koja je ove godine pogodila više mediteranskih zemalja, mogla se uvelike ublažiti, no ne i potpuno spriječiti. Šumarskoj struci poznate su mjere zaštite kojima se požar može preduhitriti ili umanjiti njegov obim. Šumski požari su usko povezani uz trenutačne klimatske prilike (temperatura zraka i tla, vlažnost u staništu, smjer i brzina vjetra) i građu šume (starost i vrste drveća, slojanje u nadzemnome dijelu i gustoća slojeva i dr.), a razmjer požara se znatno umanjuje uz dobro ustrojenu službu dojave. Uloga šumarstva razvidna je iz činjenice da su djelatnici "Hrvatskih šuma", tijekom ove godine dojavili preko 60% požara, odnosno inicijalnih vatri i više njih sami ugasili. Raščlamba ovogodišnjih šumskih požara upućuje, kao i svake godine, na više od 50% površine privatnih šuma, kojih se dio odnosi na katastarski evidentirane šume, a dio na zapuštene poljoprivredne površine koje je u posljednjih nekoliko desetljeća osvojila pionirska šumska vegetacija i to mahom alepski bor. Razvidno je kako se više od 50% izgorenih šumskih površina odnosi na privatne šume koje su izvan izravnoga nadzora "Hrvatskih šuma". Preventivne mjere koje u okviru stručne djelatnosti obavlja šumarstvo su: 1. Izgradnja protupožarnih prosjeka, koje istovremeno služe i kao prometnice tijekom gašenja požara. Javno poduzeće "Hrvatske šume" izgradilo je do danas 2.128 km protupožarnih prosjeka, a taj posao potrebno je ubrzati i dakako financirati. 2. Uzgoj mješovitih sastojina prirodnoga sastava šumskog drveća onih vrsta koje su regenerativno jače. 3. Kod izbora vrsta drveća prednost se daje domaćim vrstama bjelogorice koje su u odnosu na Crnogoricu, a posebice u odnosu na alepski bor, manje zapaljive i poslije požara se vegetativno obnavljaju. 4. Šumski radnici te inženjeri i tehničari u pravilu prvi opaze vatru u šumi i u najviše slučajeva ugase je u začetku. U suradnji s ostalim čimbenicima, šumarstvo može znatno proširiti preventivnu djelatnost protiv šumskih požara na ovaj način: 1. Uskom suradnjom s dragovoljnim vatrogasnim društvima (DVD) i civilnom zaštitom. Tijekom ovogodišnjih šumskih požara uvidjelo se kako je mrežu DVD-a potrebno proširiti u obalnom i otočnom području Hrvatske. 2. Pripremiti sve vlasnike šuma na primjenu zakonske obveze iz članka 43 Zakona o šumama (ZOŠ) Republike Hrvatske koji se odnosi na zaštitu od šumskih požara, a posebice u ozračju obvezuje i privatne vlasnike šuma. Potrebito je poštivati i lučiti granice između državnih šuma i onih novonastalih u zapuštenim poljodjelskim površinama, gdje se najčešće pojavljuje požar. O dojavi požara skrb vodi vlasnik šume koji ga je često i sam prouzročio. 3. Budući da se ekstenzivno stočarstvo, a posebice držanje koza često spominje kao dobra preventivna mjera protiv šumskih požara, upozoravamo kako u šumi kojom se gospodari prema suvremenim uzgojnim mjerama u svrhu postizanja pune ekološke, društvene i preventivne protupožarne funkcije, paša ozbiljno ugrožava i sam opstanak šume jer dolazi do uništavanja buduće šume sjemenjače. Pašom sc uništava prirodno unesen biološki kapital domaćih vrsta drveća i grmlja koje se nalazi ispod krošanja u šumskim kulturama alepskoga ili crnoga bora. Prema današnjim tehnologijama, primorski borovi su nezamjenjive pionirske vrste koje se koriste za pošumljivanje, ali i najpodložniji vatri. Iznimku čini pinija koja je manje zapaljiva od alepskog i crnog bora. Boljim ustrojstvom šumarstva u jadranskim upravama šuma (Split, Senj, Gospić i Buzet), odnosno zapošljavanjem potrebnoga broja šumarskih djelatnika koji bi radili na preventivnim uzgojnim radovima i saniranju posljedica šumskih požara, na pošumljivanju, čišćenju i njezi šuma ili gašenju inicijalne vatre, potreba za gašenjem velikih šumskih požara znatno bi se smanjila. Financiranje ovih poslova ne može preuzeti šumarstvo bez državne pomoći koja bi se zasigurno isplatila. Uvjeren sam, kako je ključ prevencije šumskih požara isključivo u rukama šumarskih stručnjaka, dok njihovo gašenje, kada poprime velike razmjere, postaje problem koji teško riješavaju udruženi profesionalni i dragovoljni vatrogasci, policija, vojno zrakoplovstvo (kanaderi), šumari, civilna zaštita i dr. Stoga je na štetu svima nama bez šumara raspravljati o prevenciji šumskih požara. | ||
| Matić, S. | ||
| Promišljanja o stanju šumarstva Hrvatske na pragu 21. stoljeća PDF TXT | 305 | |
| Tarnaj, I. | ||
| Promišljanja o stanju šumarstva Hrvatske na pragu 21. stoljeća PDF TXT | 307 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Susmel, L. | UDK 630* 629 + 425. (Abiety-Fagetm dinaricum Treg. 1957) 001. | |
| Šume Gorskoga kotara jučer i danas pdf TXT HR EN | 309 | |
| Meštrović, Š., Matić, S., Tustonjić, A., Pavelić, J. | UDK 630* 619 : 272 + 907.001. | |
| Šume medvednice jučer - danas - sutra pdf TXT HR EN | 315 | |
| Štefančić,A. | UDK 630* 325 + 859. 001. | |
| Udio drvnih sortimenata u votumenu krupnog drva do 7 cm promjera za običnu bukvu u jednodobnim sastojinama pdf TXT HR EN | 329 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Zelić, J. | UDK 630* 226 (Abieti-Fagetum pannonicum Rauš 1969) | |
| Preborni oblik gospodarenja šumskim sastojinama bukve i jele na Papuku (ekološki pristup) pdf TXT HR EN | 339 | |
| Frković,A. | UDK 630* 156 + 945.3 | |
| Rezultati ostvarivanja programa Šumarske škole Karlovac na osposobljavanju zaposlenika "Hrvatskih šuma" za ocjenjivače lovačkih trofeja pdf TXT HR EN | 347 | |
| Pičman, D., Pentek, T. | UDK 630* 381 + 383 | |
| Tehnologija rada pri stabilizaciji šumskih cesta primjenom cementa pdf TXT HR EN | 353 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Prpić, B. | ||
| Održivi razvoj šumovitoga krajobraza riječne nizine. PDF TXT | 359 | |
| Bergman,B. | ||
| Nekonvencionalna rasprava o "paradigmi održivi razvoj" PDF TXT | 360 | |
| AKTUALNO | ||
| Starčević, T. | ||
| Protiv požara; strukom i programom ! PDF TXT | 363 | |
| Dundović, J. | ||
| Komparativni podaci o poslovanju "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb u razdoblju od 1995. do 1997. godine PDF TXT | 365 | |
| Getz, D. | ||
| Početak kraja Kopačkog jezera u Baranji PDF TXT | 369 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Klepac, Dušan | ||
| A. Pranjić, N. Lukić: Izmjera šuma. PDF TXT | 373 | |
| Mikloš, I. | ||
| Folia forestalia polonica, Serija A - Šumarstvo, br. 39 PDF TXT | 375 | |
| Mikloš, I. | ||
| Plant research and development (Istraživanje bilja i razvoj) PDF TXT | 376 | |
| Mikloš, I. | ||
| Annales de la recherche forestiere au Maroc PDF TXT | 377 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Martinić, I., Hrašovec, B., Bilandžija, J. | ||
| Treća ministarska konferencija o zaštiti europskih šuma - Lisabon, od 2. do 4. lipnja 1998 PDF TXT | 378 | |
| Presečan, M. | ||
| INTERFORST 98., München 8. - 12. srpnja 1998. PDF TXT | 381 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT | 383 | |
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik sa 102. redovite skupštine HŠD-a PDF TXT | 385 | |
| Jakovac, H. | ||
| Zaključci 102. redovite skupštine HŠD-a PDF TXT | 391 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Ivančević, V. | ||
| Petar "Pejo" Marković PDF TXT | 394 | |