broj: 3-4/2008        pdf (29,4 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200803 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
Kakav miraz nude naše struke europskoj uniji     PDF    TXT     HR 106
Malo je vremena do trenutka kada će se naše struke naći pred odlukom kako hrvatske šume, šumarstvo i preradu drva prilagoditi velikoj europskoj obitelji. Kakav stav zauzeti i što treba oštro naglasiti kako ne bi izgubili ono što je nama, ali istovremeno i EU bitno kao dobar predložak.
U petoj brzini u kojoj se nalaze sva povjerenstva imenovana od mjerodavnih za pregovore pristupa EU, pa tako i povjerenstva naših struka, može se dogoditi i pogreška, ali važno je da se ne pogriješi u osnovnim načelima koja čine hrvatske šume posebnima i zasigurno najboljima u europskome prostoru.
Kao prvo, većina je hrvatskih šuma prirodnoga sastava. To se ponajprije odnosi na 98 % svih državnih šuma kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o. i koje zapremaju od sveukupnih šuma u Hrvatskoj 78 %. Hrvatska šumarska struka ima veliku tradiciju. Zbog izuzetnoga položaja Hrvatske u europskome prostoru, te u vezi s povijesnim zbivanjima njezin prostor je u jednome dijelu zaposjednut (Turci) dok u drugome dijelu ima svoju političku samostalnost jer Hrvatski sabor djeluje od XIII. stoljeća neprekidno do danas. Povlačenjem Turaka u XVII. stoljeću šumarski stručnjaci koji se ponajprije školuju u Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a kasnije u nas (Križevci), započinju sa stručnim radom u prašumama kojima je u ono vrijeme bila pokrivena gotovo čitava Hrvatska. Uvedena je oplodna sječa s prirodnom obnovom, uzgojem šuma i potrajnim gospodarenjem, danas prihvaćenim općim šumarskim načelom preuzetim od zaštitara okoliša (Rio de Janeiro 1992.) kao održivi razvoj.
Šumarska struka, gospodareći šumama u Hrvatskoj preko 250 godina, izgospodarila je prirodne šume s preko 100 šumskih zajednica uvjetovanih reljefnim i klimatskim raznolikostima, opskrbljujući istovremeno preradu drva sa sirovinom primjerene kakvoće i održavajući u potpunosti sve općekorisne funkcije šuma. Hrvatske šume služe u potpunosti općoj zaštiti prirode i značajno su sudjelovale u stvaranju šest nacionalnih parkova i isto toliko parkova prirode sa šumom kao osnovnim fenomenom.
Hrvatske šume po strukturi sastavljene su pretežito od danas vrlo tražene bjelogorice (hrastovi lužnjak i kitnjak, obična bukva, plemenite listače) i predstavljaju neprocjenjiv ekološki i gospodarski kapital. Degradirane šume koje nalazimo u Sredozemlju Hrvatske, posljedica su utjecaja civilizacija smjenjivanim u tome prostoru više tisuća godina. Današnje šumarstvo teži sredozemnim staništima vratiti samoniklu vegetaciju.
Kolege i ostali koji pregovaraju s predstavnicima EU o šumama, morali bi postići takav rezultat koji ne dozvoljava promjenu prirodnosti hrvatskih šuma, kao i ostala svojstva koja su uvjetovala dodjelu FSC cerifikacije Hrvatskim šumama d.o.o. Ukratko EU treba prihvatiti osnovna načela Zakona o šumama Republike Hrvatske (prirodno pomlađivanje, općekorisne funkcije, potrajno gospodarenje, održavanje šumske zajednice primjerene staništu, primjenu odgovarajuće mehanizacije prilikom pridobivanja drva). Tijekom pregovora potrebno je izbjeći zamke onih koji u hrvatskim šumama vide samo isplativu koncesiju.
Uz očuvane hrvatske šume, preradi drva nudi se eldorado sirovine visoke kakvoće uz povoljnu položajnu rentu i očekivanu pomoć u kapitalu koji bi se trebao brzo oploditi, pa se tu ne očekuju velika pregovaranja oko ulaska u EU.
Sa stajališta zaposlenosti, drvna sirovina hrasta lužnjaka šumskoga bazena Spačve, osigurava primjerice 9350 radnih mjesta u preradi drva. U posljednje vrijeme sve zanimljiviji postaje šumski i pilanski otpad kao energetsko drvo, što povećava mogućnost daljnje zaposlenosti. U čitavoj Hrvatskoj, mogućnosti razvoja pogona prerade drva zaista su velike, a uspjeh ovisi o inventivnosti i stručnosti onoga koji pokreće posao.

Prof. dr. sc. Branimmir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, Ž. Kušan, Đ. List, M. Grahovac-Tremski UDK 630* 442 (001)
Intenzitet zaraze žutom i bijelom imelom na području Uprava šuma podružnica Zagreb i Koprivnica     pdf    TXT     HR     EN 107
Goglia, V., J. Žgela, I. Đukić UDK 630* 304 + 964 (001)
Učinkovitost antivibracijskih rukavica: I dio     pdf    TXT     HR     EN 115
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Matić, S., D. Delač UDK 630* 923 + 231 + 242 + 245
Uzgojni zahvati kao mjera povećanja vrijednosti privatnih šuma u Gorskom kotaru     pdf    TXT     HR     EN 121
 
STRUČNI ČLANCI
     
Grgurević, Dražen UDK 630* 272
Suzanin perivoj     pdf    TXT     HR     EN 147
Krpan, A. P. B. UDK 630* 972
Sveučilište u Zagrebu – Šumarski fakultet i Zavod za šumarske tehnike i tehnologije u Bolonjskom procesu     pdf    TXT     HR     EN 157
Konjević, D., U. Kierdorf, Z. Janicki, A. Slavica, K. Severin UDK 630* 156 + 132
Jelen fratar – jedinstvena pojava u jelena običnoga     pdf    TXT     HR     EN 171
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Vjetruša (Falco tinnunculus L.)     PDF    TXT 176
Kranjčev, Radovan
Vodopad na Šičkom potoku, Ljubovka, Raskoš rododendrona, Planinska oskoruša, Patuljasti badem     PDF    TXT 177
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Bezak, K.
Kako zaštiti i potrajno gospodariti šumama?     PDF    TXT 181
 
AKTUALNO
     
Frković, Alojzije
Endemi flore na poštanskim markama     PDF    TXT 183
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Glavaš, Milan
Atlas šumskih oštećenja     PDF    TXT 185
Grospić, Frane
L’ Italia forestale e montana     PDF    TXT 186
 
PRIZNANJA
     
Jakovac, Hranislav
Prva i treća nagrada “Gorančica 2007” šumarniku Alojziju Frkoviću     PDF    TXT 189
Ivančević, Vice
Pjesnik mr. sc. Nikola Segedi     PDF    TXT 191
 
UMIROVLJENI ZNANSTVENICI
     
Ivanković, Mladen
Dr. sc. Joso Gračan     PDF    TXT 193
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Grospić, Frane
Crkveni gaj kod Karlobaga     PDF    TXT 197
 
IZ SVIJETA GLJIVA
     
Kranjčev, Radovan
Gljiva sluznjača     PDF    TXT 200
 
O PORIJEKLU NAZIVA ŠUMSKOGA DRVEĆA
     
Rešetar, Ivan
Javor – Ácer L. 1753. Aceraceae Juss. 1789.     PDF    TXT 201
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
9511
40. EFNS (Oberwiesenthal, Njemačka, 2. do 8. ožujka 2008.)     PDF    TXT 202
Delač, Damir
Zapisnik 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT     HR 206
 
IN MEMORIAM
     
Ivančević, Vice
Mile Tomljanović (1957 – 2005)     PDF    TXT 218
Kapec, Davorin
Vladimir Babić (1913 – 2008)     PDF    TXT 219

                UNDER CONSTRUCTION