broj: 7-8/2009
pdf (8,4 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| JOŠ O ŠUMI I ZAŠTITI PRIRODE U SVEZI S NATURA 2000 U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 368 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vedriš,M., A.Jazbec, M.Frntić, M.Božić, E.Goršić | UDK 630* 529 (001) | |
| Preciznost procjene strukturnih elemenata bukovo-jelove sastojine ovisno o veličini kružnih primjernih ploha pdf TXT HR EN | 369 | |
| Matošević,D., M.Pernek, T.Dubravac, B.Barić | UDK 630* 453 (001) | |
| Istraživanje faune lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 381 | |
| Dubravac,T., S.Dekanić | UDK 630* 423 (001) | |
| Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine pdf TXT HR EN | 391 | |
| Godina, K. | UDK 630* 569 (001) | |
| Razvoj strukturnih elemenata u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka na području Uprave šuma Bjelovars osvrtom na modeliranje mješovitih prirasno prihodnih tablica pdf TXT HR EN | 407 | |
| Cerovečki, Z. | UDK 630* 188 (001) | |
| Šume bukve s trstolikom milavom –As.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum (Ht. 1950) Cerovečki ass. nov. na planinama zapadne Hrvatske pdf TXT HR EN | 417 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Pašičko,R., D.Kajba, J.Domac | UDK 630* 425 (biomasa–Biomass) | |
| Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija pdf TXT HR EN | 425 | |
| Sažetak: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj ener get skoj bilanci, jedan je od strateških ciljeva sve većeg broja zemalja. Hrvatska se potpisivanjem međunarodnih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te sukladno zakonodavstvu i priključivanju u EU, obvezala na poduzimanje konkretnih koraka u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, sukladno paradigmi “održivog razvoja”. Biomasa je obnovljivi izvor energije s najvećim potencijalom u Hrvatskoj. Cilj ovoga rada je istražiti utjecaj Europske sheme trgovanja emisijama (EU ETS sheme) i fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – mehanizam Zajedničke implementacije (engl.Joint Implementation, JI) i Mehanizam čis tog razvoja (engl.Clean Development Mechanism, CDM) na konkurentnost proizvodnje energije iz biomase. Osnovna prednost biomase u odnosu na fosilne energente je u tome, što se sagorijevanje biomase u svrhu proizvodnje ener gije smatra tehnologijom bez CO2emisija, budući da biomasa tijekom ras ta veže CO2u procesu fotosinteze. EU ETS ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini pojedinog postrojenja. Svako postrojenje ima određenu količinu emisijskih prava tj. kvotu kojom raspolaže, a trgovanje između postrojenja omogućuje za dovoljenje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tržištu. JI i CDM projekti predstavljaju fleksibilne Kyoto mehanizme, koji omogućuju ulaganje u projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO2 emisija po toni iz takvih projekata određuje tržište. Ograničenje količine emisija koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati, dovodi do povećanja konkurentnosti niskougljičnih tehnologija. Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike količine šumske biomase koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost iskorištenja biomase, ostvariva je osnivanjem bioenergetskih plantaža i proizvodnjom biomase šumskih vrsta drveća u kulturama kratkih ophodnji (KKO). U radu je prikazan matematičko ekonomski model, pomoću kojega je moguće istražiti utjecaj cijene CO2emisija na investicijske odluke o gradnji novih elektrana ili o promjeni goriva u postojećim elektranama, odnosno istražiti pri kojim cijenama prava na emisiju biomasa postaje konkurentna drugim tehnologijama. Promjena cijene CO2emisija utječe na kratkoročne (KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje električne energije, pri čemu odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju kratkoročnih graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi investicijska odluka prilikom izgradnje novih elektrana. Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim elektranama (usporedba KGT) uporaba biomase kao goriva konkurentnija od uporabe plina čak i bez poticajne cijene od prodaje električne energije iz obnovljivih izvora (feed-in tarifom), dok je biomasa konkurentnija od ugljena pri cijeni emisijskih prava višoj od 26 €/tCO2. Prilikom donošenja odluke o investiranju u novu elektranu (usporedba DGT) s postojećom feed-in tarifom, investiranje u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka od investiranja u elektranu na ugljen ili plin (pri nižoj cijeni biomase) dok je pri višoj cijeni biomase ona isplativija kod cijene emisijskih prava više od 21 €/tCO2. Ključne riječi: EU ETS shema; Hrvatska; kratkorični i dugorični granični troškovi (KGT i DGT); šumska biomasa | ||
| Grgurević, D. | UDK 630* 272 (Cactaceae) | |
| Sukulente (mesnatice – tustike) na jadranskoj obali i uporaba u parkovima pdf TXT HR EN | 439 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Češljugar(Carduelis carduelis L.) PDF TXT | 447 | |
| Kranjčev,R. | ||
| Uz korito Bijele rijeke PDF TXT | 448 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Frković,A | ||
| Lovačka iskaznica Davora Martića PDF TXT | 450 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’ Italia forestale e montana PDF TXT | 451 | |
| Gračan,J. | ||
| HRVATSKE ŠUME, časopis za popularizaciju šumarstva PDF TXT | 454 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Dundović,J. | ||
| Ugovoro kooperaciji između gradova Našica i Güssinga PDF TXT | 455 | |
| Posavec,S. | ||
| Europske inovacijske nagrade PDF TXT | 458 | |
| IZ ŠUMARSTVA BOSNE I HERCEGOVINE | ||
| Rezo,L. | ||
| Inicijativa za formiranje granskog sindikata Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine PDF TXT | 459 | |
| Upravni odbor HŠD Mostar | ||
| Zašto nije formirano Šumsko-gospodarsko društvo (ŠGD) u Hercegovačko-neretvenskoj županiji PDF TXT | 459 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Filipović,J. | ||
| Đurađ Babogredac(1922 – 2009) PDF TXT | 462 | |
| Schreiber,P. | ||
| Duško Grgičević(1933 – 2009) PDF TXT | 463 | |