broj: 11-12/2010        pdf (7,55 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
NA KRAJU GODINE     pdf    TXT     HR     EN 557
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., A. Alegro, V. Šegota, I. Šapić UDK 630* 188 + 174.7 (001)
Nomenklaturno-fitocenološka revizija asocijacije Calamagrostio variae-Piceetum dinaricum Bertović 1975 nom. illeg. u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 559
Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Mihaldinec UDK 630* 164 (001)
Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području Hrvatske podravine prema morfološkim svojstvima listova     pdf    TXT     HR     EN 569
Cojzer, M., R. Brus UDK 630* 182 (001)
Vrste drveća i grmlja te strategija zarastanja napuštenog poljoprivrednog zemljišta na području Haloza u Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 581
Sažetak: Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – po podacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007) – šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postaje ozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednih imanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike. Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon kraja drugog svjetskog rata.
U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na području sjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istra­živanjem smo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dva­deset godina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinki pojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvoj­nih stadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljopri­vrednih površina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesa u mlađim razvojnim stadijima šuma.
Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadeset godina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za 6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacij­ske smo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednom zemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordina­cija je pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilno­sti (11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi su plohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu u zarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanju prosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drveća te 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga 9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrsta drveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. U šumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrsta grmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smo gustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrste drveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hek­taru. Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama gr­mlja Sambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnih stadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju raz­voja mladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojav­ljuje Carpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2 jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 % svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju je najčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea. Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija raz­voja raste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja, među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju ko­ljika njihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je do­minirajuća vrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinus betulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najče­šće se pojavljuje Carpinus betulus.
Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnih stadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betu­lus”, a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagus sylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u oba primjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve (koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadi­jima ponovo dominira Fagus sylvatica.
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Cetl, V., B. Barišić, I. Šarušić UDK 630* 582
Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM     pdf    TXT     HR     EN 593
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Kovácsová, P., M. Antalová UDK 630* 589
“Precizno šumarstvo” – definicija i pripadajuće tehnologije     pdf    TXT     HR     EN 603
Landekić, Matija UDK 630* 302 + 384
Organizacijska kultura i sigurnost pri radu u Hrvatskom šumarskom sektoru     pdf    TXT     HR     EN 613
Balenović, I., H. Marjanović, M. Benko UDK 630* 569 + 587
Primjena aerosnimaka u uređivanju šuma u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 623
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Zelena krastača (Bufo viridis Laurenti)     PDF    TXT 632
Cerovečki, Zdravko
Transilvanska gromotulja – Alyssum transsilvanicum Schur     PDF    TXT 633
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Harapin, Miroslav
Karantenske bolesti i štetnici, opasnost za hrvatsko šumarstvo i novi europski izazovi     PDF    TXT 633
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 638
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Mrkobrad, Miroslav
29. Svjetsko prvenstvo šumarskih radnika, Zagreb, 23–26. rujna 2010.     PDF    TXT 640
Dundović, H., J. Dundović
Bioenergija iz održivo gospodarenih šuma – ugljik neutralni izvori obnovljive energije     PDF    TXT 643
Dundović, Josip
5. Hrvatski dani biomase / 12. Europski dani biomase Regija 2010.     PDF    TXT 645
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Frković, Alojzije
Stručna lugarska škola u Fužinama s kraja 19. st.     PDF    TXT 647
 
OBLJETNICE
     
Biljak, R., F. Grospić
Ivan Oštrić, dipl. ing. – najstariji član HŠD – Ogranak Zagreb     PDF    TXT 649
Harapin, Miroslav
60-ta obljetnica upisa na Šumarski fakultet     PDF    TXT 650
 
IZLOŽBE
     
Ivančević, Vice
Vaclav Anderle u Hrvatskoj – u povodu izložbe njegovih ilustracija u Opatiji 2010. godine     PDF    TXT 651
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Delač, Damir
EFN susret šumara Europe     PDF    TXT 653
Delač, Damir
ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT 660
 
IN MEMORIAM
     
Harapin, Miroslav
Zvonimir Horvatić (1930–2010)     pdf    TXT     HR 667

                UNDER CONSTRUCTION