broj: 3-4/2013        pdf (7,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201303 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
KUDA NAS JE TO DOVELO STRANAČKO KADROVIRANJE I NETRŽIŠNO GOSPODARENJE     pdf    TXT     HR     EN 133
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Andrej Rozman, Alen Vajdetič, Jurij Diaci UDK 630*234 (Abies alba Mill.) (001)
ŠUMSKI REZERVAT JELE (Abies alba Mill.) U SEKUNDARNOJ SUKCESIJI NA OPUŠTENIM PAŠNJACIMA POLJANSKE DOLINE U SLOVENIJI     pdf    TXT     HR     EN 135
Sažetak:
Obična jela (Abies alba Mill.) je kao klimatogena vrsta izrazito skiofilna i jako učinkovita što se tiče primanja hrane iz okoliša. U Sloveniji obično raste na dubokim, teškim, svježim, neutrofilnim do acidofilnim staništima, u submontanskom i montanskom pojasu (Galio rotundifolii-Abietetum M. Wraber 1959, Bazzanio-Abietetum M. Wraber 1958), mjestimično se pojavljuje u sastojinama i na kamnitim karbonatima ili silikatnima podlogama (Calamagrostio-Abietetum Horvat (1950) 1962, Paraleucobryo-Abietetum Belec et al. ex Belec 2009, Neckero-Abietetum Tregubov 1962). U članku smo predstavili istraživanje gotovo čiste sastojine obične jele (Abies alba Mill.) na za nju neuobičajnom staništu. Jelova sastojina u šumskom rezervatu Lipje u Poljanskoj dolini (Slovenija) uspijeva na prisojnom položaju, razmjerno niskoj nadmorskoj visini (370–380 m) i na karbonatnoj matičnoj podlozi. Sustavnih istraživanja u rezervatu do sada još nije bilo, ali se pretpostavlja da je sastojina nastala poslije sekundarne sukcesije na nekadašnjim pašnjacima. Svrha ovoga istraživanja je (1) analizirati povijest šumskog rezervata i jelove sastojine, (2) istražiti strukturne i razvojne karakteristike jelove sastojine, (3) usporediti florni sastav rezervata sa srodnim asocijacijama fitocenoza. Povijest sukcesije sastojine utvrdili smo uz pomoć stare vojničke karte. U sastojini smo na većoj pokusnoj plohi napravili totalnu klupažu, na dominantnim stablima izmjerili visine i uzeli izvrtke. Na manjim plohama analizirali smo pomlađivanje i brst divljači. Dodatno je napravljeno pet fitocenoloških snimaka po standardnoj srednjeeuropskoj metodi.
Na vojničkoj karti iz godine 1763–1787. godine, područje današnjeg rezervata leži na prijelazu iz šume u pašnjake, koji su u tom razdoblju većih površina, što potvrđuje sumnje na sekundarnu sukcesiju. Dobna struktura sastojine ukazuje na početak sukcesije jele u godinama 1900–1910.godine. Prirastni uzorci dominantnog drveća jele i njihova umjerena starosna varijabilnost ukazuju da jela nije odjednom kolonizirala nešumsku površinu, nego se postepeno širila sjemenom u postojećoj pionirskoj sastojini. Vitalnost jele i njena dominacija u sastojini, kao i struktura i pomlađivanje, ukazuju da se vjerojatno radi o dugotrajnom stadiju pretežito čiste jelove sastojine (udio jele u drvnoj zalihi iznosi 76.5 %). Karakteristika sastojine je i visoka drvna zaliha (773.6 m3 ha–1) i malen udio mrtvog drveta (4.1 %). Analiza prizemne vegetacije ukazuje na povoljne stanišne prilike u šumskom rezervatu Lipje. To i potvrđuje veći udio vrsta razreda Carpino-Fagetea s. lat. U usporedbi s ostalim zajednicama šuma bukve i bijelog graba ima više umjereno acidofilnih vrsta razreda Vaccinio-Piceetea, što je povezano s djelomičnim zakiseljenjem staništa zbog jelovih iglica koja dominira u gornjem sloju. Veći udio fanerofita i geofita ukazuje na potencijalno stanište bukve ili bijelog graba. Indikacija stanišnih prilika s Ellenbergovima fitoindikacijskima vrijednostima svrstava šumu jele u rezervatu bliže staništima bijelog graba, što ukazuje da se tu vjerojatno radi o sekundarnoj šumi jele kao posljedici zarastanja te da će budući sukcesijski razvoj vjerojatno ići u smjeru bjelogorične šume. DCA analiza popisa iz Lipja i srodnih fitocenoza ukazuje na prijelazni karakter, između šuma jele (Galio rotundifolii-Abietetum M. Wraber 1959), šuma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinček & al. 1993), šuma bijelog graba (Abio albae-Carpinetum betuli Marinček 1994, Asperulo-Carpinetum M. Wraber 1969) i submontanskih šuma bukve (Hacquetio-Fagetum Košir 1962). S obzirom na prevladavajući udio jele u dominantnom sloju, koja inače djelomično mijenja kiselost i svjetlosne prilike u sastojini, rezultati ukazuju na potencijalno stanište bijelog graba ili bukve. U florističkom smislu stanište najviše sliči sekundarnoj asociaciji Asperulo-Carpinetum betuli i zajednici bijelog graba i jele (Abio albae-Carpinetum betuli).
Istraživanje je pokazalo da jela može kolonizirati nova staništa u procesu sekundarne sukcesije, nasuprot stajalištu koje zagovara izostanak jele zbog antropozoogenih utjecaja. Poznato je više sličnih staništa, gdje izvor dominacije jele nije poznat. Za objašnjenje uzroka općenitog propadanja jele potrebno je izvršiti istraživanja koja će osvijetliti zapletene međusobne odnose između jele i kompetitorskih vrsta, okolišnih prilika i antropogenog utjecaja. Možemo zaključiti da proučavana sastojina jele koja uspijeva na samom rubu ekološke niše jelovih šuma, ulijeva optimizam za budućnost jele.

Ključne riječi: šumski rezervat; sekundarna sukcesija; Abies alba; Picea abies; faza isključivanja stabala; propadanje i širenje obične jele
Drago BRUMEC, Črtomir ROZMAN, Marjan JANŽEKOVIČ, Jernej TURK, Štefan ČELAN UDK 630*10+156 (001)
OCJENA RAZLIČITIH SCENARIJA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE OKOLIŠNE REGULACIJE DEGRADIRANOG ZEMLJIŠTA PRIMJENOM INTEGRIRANIH SIMULACIJA I VIŠEKRITERIJSKOG ODLUČIVANJA – STUDIJ SLUČAJA     pdf    TXT     HR     EN 147
Athanasios STAMPOULIDIS, Elias MILIOS*, Kyriaki KITIKIDOU UDK 630*23 (Juniperus excelsea M. Bieb.) (001)
REGENERACIJA ŠUMA Juniperus excelsa M. Bieb. U NACIONALNOM PARKU PRESPA U GRČKOJ     pdf    TXT     HR     EN 163
Miloš Koprivica, Bratislav Matović, Snežana Stajić, Vlado Čokeša, Đorđe Jović UDK 630*814+524+537 (001)
MRTVO DRVO U GOSPODARENIM BUKOVIM ŠUMAMA NA PODRUČJU SRBIJE     pdf    TXT     HR     EN 173
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kristijan Tomljanović, Marijan Grubešić, Dean Konjević, Zlatko Tomašić UDK 630*156 (Perdix perdix L.)
USPJEH ISPUŠTANJA I PODIVLJAVANJA TRČKE (Perdix perdix L.) IZ UMJETNOG UZGOJA U OTVORENIM LOVIŠTIMA SREDIŠNJE HRVATSKE     pdf    TXT     HR     EN 185
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Dinka Matošević, Ivana Pajač Živković UDK 630*453+145.7
STRANE FITOFAGNE VRSTE KUKACA I GRINJA NA DRVENASTOM BILJU U HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 191
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
ZELENDUR (Carduelis chloris L.)     PDF    TXT 206
Nataša Rap, Karmela Glova, Manda Stramput, Marilena Idžojtić
OBNOVA ARBORETUMA LISIČINE KROZ PREDPRISTUPNI FOND HRVATSKA – MAĐARSKA     PDF    TXT 207
Alojzije Frković
PROMIJENITI NEGATIVAN STAV LJUDI PREMA MEDVJEDIMA     PDF    TXT 211
Jozo Franjić
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE     PDF    TXT 214
Dragan Prlić
ZNAČAJNE PROLJETNICE SLATINSKIH ŠUMA     PDF    TXT 216
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Darko Posarić
Zbilja hrvatskoga šumarstva     PDF    TXT 218
 
OBLJETNICE
     
Tatjana Đuričić Kuric
JOSIP KOZARAC – 155. obljetnica rođenja     PDF    TXT 220
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Šumsko gospodarstvo Karlovac 1960. / Uprava šuma Podružnica Karlovac 2010.     PDF    TXT 222
Frane Grospić
L´Italia forestale e montana     PDF    TXT 224
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Milan Glavaš
57. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE     PDF    TXT 227
 
PRIZNANJA
     
Milan Glavaš
BRONČANA PLAKETA ŽELJKU KAUZLARIĆU     PDF    TXT 231
 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Davorin Kajba
Mr. sc. Dragomir Pfeifer     PDF    TXT 232
Mario Božić
Mr. sc. Dalibor Tonc     PDF    TXT 234
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Tijana Grgurić
SOŽITJE (SUŽIVOT)     PDF    TXT 237
Josip Dundović
17. AUSTRIJSKI DANI BIOMASE     PDF    TXT 238
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Hranislav Jakovac
45. EFNS – IZVJEŠĆE     PDF    TXT 241
Frane Grospić
EKSKURZIJA U LIPOVLJANE PRIGODOM 155. OBLJETNICE ROĐENJA ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA JOSIPA KOZARCA     PDF    TXT 256
Damir Delač
ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 15. OŽUJKA 2013. god. u prostorijama ŠumarIJE OGULIN, UŠP OGULIN     PDF    TXT 258
 
IN MEMORIAM
     
Ivan Hodić
Mr. sc. Marija Tomek, dipl. ing. šum. (1926–2013)     PDF    TXT 269

                UNDER CONSTRUCTION