broj: 1-2/2014        pdf (5,91 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
LEDENA KIŠA U GORSKOM KOTARU     pdf    TXT     HR     EN 5
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Igor Poljak, Marilena Idžojtić, Irena Šapić, Joso Vukelić, Marko Zebec UDK 630*164 (001)
VARIJABILNOST POPULACIJA BIJELE (Alnus incana /L./ Moench) I CRNE JOHE (A. glutinosa /L./ Gaertn.) NA PODRUČJU MURE I DRAVE PREMA MORFOLOŠKIM OBILJEŽJIMA LISTOVA     pdf    TXT     HR     EN 7
Jaroslav Holuša, Emanuel Kula, Filip Wewiora, Karolina Lukášová UDK 630*453 (001)
ROJENJE, GUSTOĆA I RASPORED POPULACIJE NA LOVNIM STABLIMA I PREZIMLJAVANJE ARIŠEVOG POTKORNJAKA (Ips cembrae) U ČEŠKOJ     pdf    TXT     HR     EN 19
Sažetak
Na cijelom arealu, od najniže nadmorske visine do subalpinskog pojasa, glavni domaćin potkornjaku Ips cembrae je europski ariš, Larix decidua Mill. Samo ponekad ova vrsta naseljava i smreku, Picea abies (L.) Karsten. Osnovna bionomija potkornjaka I. cembrae razlikuje se od ostalih vrsta roda Ips i više-manje je poznata. Unatrag nekoliko godina publicirano je tek nekoliko istraživanja vezano za bionomiju i zaštitu šuma od ovog štetnika. Cilj ovog rada je stjecanje novih saznanja oRojenju, kroz pokus korištenja sintetskih mamaca; kornjaši I. cembrae su se lovili pomoću Theysohn® naletnih klopki te korištenjem feromonskih pripravaka Cembräwit®;
Prostornoj i vremenskoj distribuciji kornjaša na lovnim stablima; u drugom dijelu ožujka zdrava stabla ariša obarana su radi postavljanja prvog seta lovnih stabala u razmaku od 10–15 m na rubovima sastojina. Krajem srpnja drugi set postavio se unutar sastojine. Ulazne rupe evidentirane su na četiri sekcije svakog lovnog stabla;
Prezimljavanju kornjaša; pet trupčića dužine 0,7 m dobivene iz gornjeg dijela četiriju lovnih stabala. Četiri trupčića iz svakog lovnog stabla postavljeni su na pet mjesta u ariševoj sastojini. Od kraja rujna u mjesečnim intervalima (listopad–siječanj) setovi sekcija postepeno su se premještali u kaveze u laboratoriju.
Ukupna sanitarna sječa koja se u Češkoj provodi zbog napada potkornjaka I. cembrae mala je u odnosu ukupnu sanitarnu sječu radi potkornjaka. S druge strane, u nekim europskim zemljama takvi napadi predstavljaju ozbiljan problem. Primjerice ekstremna suša u 2003. godini uzrokom je gradacija u Srednjoj Europi. Drvna masa zaražena potkornjacima I. cembrae u Češkoj kulminirala u 2006. godini sa trendom opadanja (slika 1, tablica 1), dok je u Poljskoj količina potkornjacima zaražene drvne mase povećana za šest puta između 2006. i 2007. godine.
Potkornjak I. cembrae najčešće ima 2 generacije godišnje (Slika 2). Proljetno izlaženje iz zimovališta počinje na nižim i srednjim nadmorskim visinama početkom svibnja, rjeđe krajem travnja. Potkornjaci druge generacije izlaze na prijelazu lipnja i srpnja. Nova generacija imaga obavlja dopunsko žderanje u kasno ljeto u granama mladih stabala ili u blizini larvalnog hodnika gdje ima svježe kore. Nakon dopunskog žderanja imaga prezimljavaju dijelom u hodnicima ispod tanke kore oblovine ili češće u šumskoj stelji.
U slučaju kada se ne stignu potpuno razviti, prezimljavaju kao ličinka ili kao kukuljica. Tada njihovo preživljavanje ovisi o vremenskim prilikama u zimi. Razmjer populacije koja prezimljava u stadiju imaga i njihova niša prezimljavanja ovisi o vremenskim prilikama u jesen i uvjetima koji vladaju kada završavaju razvoj. Dio potkornjaka koji rano završi razvoj napušta to mjesto i prezimljava u šumskoj stelji ili ostaje na mjestu gdje se hrani. Ispitali smo prisutnost prezimljujućih potkornjaka u trupčićima u zimi i njihovu aktivnost nakon što su premješteni u laboratorijske uvjete (slika 3). Produženo vrijeme napuštanja pokusnih trupčića potvrdilo je kako dio populacije prezimljuje kao larva i kukuljica. Potkornjaci koji prezimljavaju u stelji to čine blizu stabala na kojemu završavaju svoj razvoj.
Potkornjaci prve generacije naseljavaju lovna stabla kontinuirano od polovice svibnja, a druge generacije od polovice srpnja (tablica 2). Naseljavanje donjih dijelova stabla bilo je jednoliko u gotovo svim slučajevima, a samo je ponekad veća abundanca nađena u gornjem dijelu.
Duži materinski hodnici s manjem brojem položenih jaja i larvalnih hodnika (tablica 3) karakteriziraju sekcije iz gornjeg dijela debla lovnog stabla. Taj je odnos eksponencijalan, što se tumači interspecifičnom kompeticijom na prostoru za polaganje jaja između ženki i ograničenog resursa hrane između ličinki. Kako je gustoća hodnika na lovnim stablima bila jednolika, ženke su u tanjem floemu reagirale manjim brojem položenih jaja i povećavanjem udaljenosti između materinskih hodnika. Na taj način larvama su omogućile izradu dužih larvalnih hodnika i pristup adekvatnoj hrani.
Kontrola potkornjaka I. cembrae istovjetna je sa drugim vrstama potkornjaka koji dolaze na četinjačama i obavlja se:
(i) uzgojnim zahvatima: čistom sječom, selektivnom proredom, selekcijom;
(ii) kemijskim tretiranjem oborenih stabala;
(iii) mjerama izlova: lovnim stablima, lovnom oblovinom, klopkama, lovnom sječkom;
(iv) monitoringom uz pomoć feromonskih atraktanata, lovnih stabla/oblovine, vizualnim nadzorom, upitnicima.
U Europi se koriste četiri tipova feromonskih pripravaka: Cembräwit® (www.witasek.com), Cemprax (Shell Agrar Ltd.) (www.witasek.com), Cemsan (www.fluegel-gmbh.de) i Cembrodor. Feromonski pripravak Cembräwit® koristi se za ciljani ulov I. cembrae; tijekom pokusa i pregledavanjem ulova feromonskih klopki nisu zabilježeni ulovi neciljane floemofaune.
U terenskim pokusima, drvo posječeno u travnju prvo jer bilo napadnuto i intenzivno naseljavano. Za vrijeme pokusa lovna stabla promjera d1.3 30–45 cm pripremljena u drugoj polovici ožujka na osunčanoj poziciji bila su intenzivno napadnuta, a lovna stabla ostala su aktivna sve do prve kukuljice. Bez obzira na veliku abundancu ulaznih rupa, naseljavanje lovnih stabala nije se zaustavilo. Moguće je i da su se prethodno ubušeni potkornjaci ponovno ubušivali.
U usporedbi s drugim europskim vrstama potkornjaka roda Ips, evidentan je problem zaštite protiv I. cembrae iz razloga što se: (i) razvija u granama; (ii) određen dio populacije može prezimiti u šumskoj stelji (kao i druge Ips vrste), i (iii) stabla obrađena harvesterom nisu zaštićena protiv napada.
I. cembrae se razvija u granama koje su od 3 cm promjera. To se mora uzeti u obzir prilikom poduzimanja zaštitnih mjera. Uz to treba uništiti drvne ostatke i izbojke (paljenjem i malčiranjem) kako ne bi došlo do žderanja i rasploda štetnika u tom materijalu. Prorjedama u mladim sastojinama nezbrinuti drveni ostaci također budu napadnuti.
Kako I. cembrae može prezimiti u šumskoj stelji, uklanjanje stabala napadnutih potkornjacima, vjerojatno nije dovoljna učinkovita mjera u smanjivanju gustoće populacije. Produljen vegetacijski period te povoljne temperature povećavaju broj imaga koji prezimljuju u šumskoj stelji, što intenzivira opasnost od napada u proljeće.
Ariš nakon obrade modernim harvesterima u proljeće može biti uspješno koloniziran jedinkama Ips cembrae, ponajprije dijelova s tankom korom, što znači da je zaštita i dalje potrebna. Kada prorjedom materijal dodatno ostaje u sastojini, napad postaje ozbiljniji, zbog čega treba ostaviti prostorni ili vremenski razmak između sječe i prorjede.

Ključne riječi: Ips cembrae; lovno stablo s feromonskim pripravkom; lovno stablo; rojenje; disperzija; prezimljavanje
Bojan GAVRILOVIĆ, Branka GAVRILOVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Dejan STOJANOVIĆ, Dragiša SAVIĆ UDK 630*453 (001)
ZLATICE (COLEOPTERA: CHRYSOMELIDAE) PLANINE FRUŠKE GORE (VOJVODINA, SJEVERNA SRBIJA), SA PREGLEDOM BILJAKA HRANITELJICA     pdf    TXT     HR     EN 29
Ante P. B. KRPAN, Željko TOMAŠIĆ, Igor STANKIĆ UDK 630* 537 + 562 (001)
ISTRAŽIVANJA BIOPRODUKCIJSKIH I ENERGETSKIH POTENCIJALA AMORFE (Amorpha fruticosaL.)     pdf    TXT     HR     EN 43
 
STRUČNI ČLANCI
     
Marko Zebec, Marilena Idžojtić, Igor Poljak, Maja Zebec UDK 630*272
DENDROFLORA I USKLAĐENOST ARHITEKTONSKIH I HORTIKULTURNIH ELEMENATA PARKA OKO ŠUMARSKOG I AGRONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU     pdf    TXT     HR     EN 55
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BJELOVRATA MUHARICA (Ficedula albicollis Temm.)     PDF    TXT 65
Tijana Grgurić
REVITALIZACIJA CRETA TRSTENIK     PDF    TXT 66
 
OBLJETNICE
     
Jozo Franjić
200 GODINA OD ROĐENJA JOSIPA PANČIĆA (1814–1888)     PDF    TXT 67
Alojzije Frković
LOVČEVI ZAPISI FUŽINSKOG ŠUMARA LAVOSLAVA SLAVKA LOVRIĆA (1904–1955)     PDF    TXT 70
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Mario Božić
Dr. sc. ERNEST GORŠIĆ, dipl. ing. šum.     PDF    TXT 75
Željko Zečić
Dr. sc. DINKO VUSIĆ     PDF    TXT 77
Ivan Martinić
Dr. sc. MATIJA LANDEKIĆ     PDF    TXT 78
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Igor Poljak
PRIKAZ KNJIGE "DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME" - Prof. dr. sc. MARILENA IDŽOJTIĆ     PDF    TXT 81
Alojzije Frković
ATLAS SELIDBE PTICA HRVATSKE (CROATIAN BIRD MIGRATION ATLAS) - JELENA KRALJ, SANJA BARIŠIĆ, VESNA TUTIŠ, DAVOR ĆIKOVIĆ     PDF    TXT 82
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. ANTE P. B. KRPAN: IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA     PDF    TXT 85
Miroslav Harapin
KUKCI I BOLESTI - ŠTETOČINJE DRVEĆA I GRMLJA EUROPE     PDF    TXT 89
Miroslav Harapin
LEXICON SILVESTRE - VIŠEJEZIČNI ŠUMARSKI RJEČNIK 2. DIO     PDF    TXT 90
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 92
 
IZLOŽBE I NATJECANJA
     
Tijana Grgurić
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA "ŠUMA OKOM ŠUMARA" U UMJETNIČKOM PAVILJONU JURAJ ŠPORER U OPATIJI     PDF    TXT 95
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Oliver Vlainić
KARLOVAČKI OGRANAK U POSJETU POLJSKOJ     pdf    TXT 97
Hranislav Jakovac
ALPE-ADRIA 2014.     PDF    TXT 105
Tijana Grgurić
“ČUDESNA ŠUMA“     PDF    TXT 108
 
IN MEMORIAM
     
Miroslav Harapin
Dr. sc. JAKOB MARTINOVIĆ (1929–2013)     PDF    TXT 109
Josip Knepr
SRĐAN POPOVIĆ – SRĐO, dipl. ing. šum. (1937–2013)     PDF    TXT 111
Josip Ištvanić, Ingrid Šafranek
Prof. dr. sc. MARIJAN BREŽNJAK, PROFESSOR EMERITUS (1926–2014)     PDF    TXT 112

                UNDER CONSTRUCTION