broj: 5-6/2014
pdf (6,49 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| ZAŠTO SE ČUDIMO? pdf TXT HR EN | 257 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Boštjan Surina | UDK 630*187+182 (001) | |
| ŠUMSKA VEGETACIJA TEKTONSKIH UDOLINA PIHLJA I VITRA IZNAD VINODOLA (LIBURNIJSKI KRŠ, SJEVEROZAPADNA HRVATSKA) pdf TXT HR EN | 259 | |
| Vesna Krpina, Željko Španjol, Anamarija Jazbec | UDK 630*907 + 971 (001) | |
| ULOGA ŠUMA I ŠUMARSTVA U TURIZMU I ZAŠTITI PRIRODE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE pdf TXT HR EN | 271 | |
| Marko Vucelja, Josip Margaletić, Linda Bjedov, Mario Šango, Maja Moro | UDK 630*451 (001) | |
| ŠTETE OD SITNIH GLODAVACA NA STABLJICI I KORIJENU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) pdf TXT HR EN | 283 | |
| Gregor Meterc, Danijel Borković, Maja Jurc | UDK 630* 453 (001) | |
| GRADACIJA SMREKINE OSE PREDIVICE Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) U SLOVENIJI pdf TXT HR EN | 293 | |
| Rita Horák, Milan Borišev, Andrej Pilipović, Saša Orlović, Slobodanka Pajević, Nataša Nikolić | UDK 630*111 + 116 (001) | |
| UTJECAJ SUŠE NA ŠUMSKO DRVEĆE U ČETIRI ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U SRBIJI pdf TXT HR EN | 301 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Stjepan KRČMAR, Marija VEREŠ, Tomi TRILAR | UDK 630*453 | |
| FAUNA TVRDIH KRPELJA (ACARI: IXODIDAE) RAZLIČITIH STANIŠTA U HRVATSKOM DIJELU BARANJE pdf TXT HR EN | 309 | |
| Sažetak U Hrvatskoj, intenzivna istraživanja faune tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) počinju u drugoj polovici 20 stoljeća. U tom razdoblju prof. dr. sc. Davor Mikačić prikazuje rasprostranjenost i sezonsku dinamiku tvrdih krpelja na otocima i lokalitetima uz obalu Jadranskog mora. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća prof. dr. sc. Danica Tovornik istražuje raznolikost faune krpelja te ekološke značajke tvrdih krpelja na otocima hrvatskoga Jadrana. Međutim, mnoga područja u unutrašnjosti Hrvatske ostala su nedovoljno istražena. Jedno od takvih područja je i područje Slavonije i Baranje u istočnoj Hrvatskoj, gdje su tvrdi krpelji uzorkovani samo na četiri lokaliteta, te je to bio glavni razlog za istraživanje raznolikosti faune tvrdih krpelja u Hrvatskom dijelu Baranje u okolici grada Belog Manastira. Na pet različitih staništa u okolici grada, u razdoblju od ožujka do listopada 2013. godine tvrdi krpelji su uzorkovani krpeljnom zategom. Uzorkovanje je obavljeno jednom mjesečno na sljedećim staništima: na rubovima ribnjaka i melioracijskih kanala uz oranice, u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (as. Carpino betuli – Quercetum roboris Ht. 1938), na livadi uz gradske bazene i u parku u središtu grada. Dužina transekta na kojemu je obavljeno uzorkovanje iznosila je 20 metara. Nekoliko tvrdih krpelja tijekom istraživanog razdoblja uzorkovano je i rukom na kućnim ljubimcima. Krpeljnom zategom uzorkovano je 1 254 jedinki tvrdih krpelja, a na kućnim ljubimcima uzorkovano ih je 240. U skupljenom uzorku utvrđeno je pet vrsta tvrdih krpelja: Dermacentor marginatus (Sulzer, 1776), Dermacentor reticulatus (Fabricius, 1794), Haemaphysalis concinna (Koch, 1844), Haemaphysalis inermis (Birula, 1895) i Ixodes ricinus (Linnaeus, 1758). Najbrojnija vrsta tvrdih krpelja je Ixodes ricinus sa 65,93 %, slijede vrste Haemaphysalis concinna s 31,66 %, Haemaphysalis inermis s 1,94 %, Dermacentor reticulatus s 0,4 % i Dermacentor marginatus s 0,07 %. U šumskom tipu staništa na lokalitetu Haljevo uzorkovan je najveći broj jedinki tvrdih krpelja (80,45 %), svrstanih u vrste: Dermacentor marginatus, Haemaphysalis concinna, Haemaphysalis inermis i Ixodes ricinus. Vrsta Ixodes ricinus je na lokalitetu u šumi Haljevo najbrojnija, što je u suglasnosti s rezultatima mnogih terenskih istraživanja diljem Europe u kojima je također vrsta Ixodes ricinus u šumskim tipovima staništa najbrojnija. U stadiju imaga vrsta Ixodes ricinus bila je najbrojnija u travnju, dok je u stadiju ličinke najbrojnija u mjesecu srpnju. Od ožujka pa sve do sredine svibnja, vrsta Ixodes ricinus uzorkovana je u razvojnim stadijima nimfe i imaga, dok je u mjesecu srpnju uglavnom uzorkovana u stadiju ličinke i nimfe. To je u skladu sa sezonskom dinamikom pojedinih razvojnih stadija, jer tijekom srpnja dijapauza često zahvaća samo stadij imaga. Dostupnost velikog broja visoke divljači, jelena i srna najvjerojatniji je razlog velikog broja uzorkovanih tvrdih krpelja u šumi Haljevo. Na otvorenim tipovima staništa (livada uz rub ribnjaka, melioracijskih kanala, uz gradske bazene, park u središtu grada) uzorkovano je samo 3,48 % tvrdih krpelja, jer su otvorena staništa više podložna promjenama temperature i vlažnosti od šumskih staništa. Najviše tvrdih krpelja na istraživanom području (55,49 %) uzorkovano je u stadiju ličinke. Vrsta Haemaphysalis concinna u stadiju ličinke zastupljena je s 94,71 %, slijedi Ixodes ricinus s 38,48 %, te Haemaphysalis inermis s 6,90 %. U mjesecu srpnju uzorkovano je najviše ličinki tvrdih krpelja (71,53 %), dok je najviše imaga uzorkovano u mjesecu travnju (58,50 %). Sørensenov indeks faunističke sličnosti pokazuje najveću sličnost u fauni krpelja između staništa uz rub ribnjaka i livade uz gradske bazene, te iznosi 100 %, dok je sličnost između šume i ruba ribnjaka, te šume i livade iznosila svega 40 %. Ulov vrste Haemaphysalis inermis prvi je nalaz za područje kontinentalnog dijela Hrvatske, s obzirom da je dosada zabilježena samo na četiri lokaliteta u mediteranskom dijelu Hrvatske. Ključne riječi: tvrdi krpelji; Ixodidae; Beli Manastir; Baranja; Hrvatska | ||
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| MALA PRUTKA (Actitis hypoleucos L.) PDF TXT | 315 | |
| OBLJETNICE | ||
| Alojzije Frković | ||
| 125. OBLJETNICA OSNIVANJA ZAGREBAČKOG BOTANIČKOG VRTA OBILJEŽENA PRIGODNOM POŠTANSKOM MARKOM PDF TXT | 316 | |
| Vice Ivančević | ||
| U SUSRET 250. OBLJETNICI KONTINUIRANOG RADA ŠUMARIJE KRASNO (1765–2015)NAJSTARIJE ŠUMARIJE U HRVATSKOJ PDF TXT | 318 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Igor Anić | ||
| PROMOVIRANA PRVA KNJIGA ARHIVA BRODSKE IMOVNE OPĆINE PDF TXT | 320 | |
| Ivo Trinajstić | ||
| SVEUČILIŠNI UDŽBENIK ŠUMSKO ZELJASTO BILJE HRVATSKE PDF TXT | 321 | |
| Frane Grospić | ||
| L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE) PDF TXT | 322 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Alojzije Frković | ||
| SUSRETI GORANA ŠUMARA-UMIROVLJENIKA POSTAJU TRADICIONALNI PDF TXT | 325 | |
| Oliver Vlainić | ||
| KARLOVAČKI ŠUMARI U SLOVENIJI PDF TXT | 329 | |
| Vice Ivančević | ||
| TRADICIONALNI GODIŠNJI SUSRETI ČLANOVA – UMIROVLJENIKA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA – OGRANKA SENJ 2013. GODINE PDF TXT | 334 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 2. SJEDNICE UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA HŠD-A ODRŽANE 30. TRAVNJA 2014. GOD. U 10,30 SATI U VELIKOJ DVORANI ŠUMARSKOGA DOMA PDF TXT | 335 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 118. REDOVITE IZBORNE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA PDF TXT | 342 | |
| Goran Gregurović | ||
| STRUČNA TEMA SKUPŠTINE: ŠUMARSTVO I EU FONDOVI: PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014–2020. GODINE PDF TXT | 353 | |
| Damir Delač | ||
| PROMOCIJA SVEUČILIŠNOG UDŽBENIKA „DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME” PDF TXT | 355 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Oliver Vlainić | ||
| Prof. BERISLAV POŽAR, dipl. ing. šum. (1943–2014) PDF TXT | 356 | |