broj: 7-8/2014
pdf (9,19 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| ZADAĆA RUBRIKE „RIJEČ UREDNIŠTVA“ pdf TXT HR EN | 361 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Albert OFNER, Marijan GRUBEŠIĆ, Krešimir KRAPINEC, Dean KONJEVIĆ | UDK 630*156 (Capreolus capreolus L.)(001) | |
| USPOREDBA TJELESNOG I TROFEJNOG RAZVOJA SRNE (Capreolus capreolus L.) U LOVIŠTIMA IV/9 "POKUPSKI BAZEN" I IV/22 "PETROVA GORA" pdf TXT HR EN | 363 | |
| Branislava BATOS, Darka ŠEŠLIJA JOVANOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ | UDK 630*181.8 (Quercus robur L.)(001) | |
| PROSTORNA I VREMENSKA VARIJABILNOST CVJETANJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) pdf TXT HR EN | 371 | |
| Saša ORLOVIĆ, Srđan STOJNIĆ, Andrej PILIPOVIĆ, Saša PEKEČ, Milan MATARUGA, Branislav CVJETKOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ | UDK 630*161+232.3 (Prunus avium L.)(001) | |
| VARIJABILNOST FOTOSINTETIČKIH OSOBINA LISTA PORODICA DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U RASADNIČKOM POKUSU pdf TXT HR EN | 381 | |
| Sažetak Divlja trešnja je brzorastuća vrsta drveća, koja se u prirodi javlja uglavnom stablimično u obliku pojedinačnih stabala ili grupa stabala, rijetko formirajući prirodne populacije. S obzirom na ekonomsko i ekološko značenje koji divlja trešnja ima za šumarstvo, programi oplemenjivanja ove vrste imaju dugu tradiciju u Europi. Oplemenjivanje divlje trešnje u Srbiji započelo je 2005. godine kada je izvršena prva inventarizacija plus stabala na teritoriju čitave države. Tijekom 2011. godine izvršena je dodatna inventarizacija plus stabala divlje trešnje, kada je prikupljeno i sjeme od kojega je osnovan rani test potomstva. Fiziološki parametri danas su često korišteni u oplemenjivanju glede činjenice da su istraživanja brojnih autora pokazala da oni mogu pružiti korisne informacije o potencijalu rasta i produktivnosti ispitivanih biljaka. Pokus obuhvaćen ovom studijom osnovan je na pokusnom dobru Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu "Kaćka šuma", u mjestu Kać, nedaleko Novog Sada. Istraživanje je obuhvatilo pet familija divlje trešnje, porijeklom iz sjevernog dijela Republike Srbije (AP Vojvodina) (Slika 1; Tablica 1). Mjerenja su provedena na jednogodišnjim sadnicama tijekom kolovoza 2012. godine i obavljena pomoću prijenosnog uređaja ADC Bioscientific Ltd. LCPro+. Statistička obrada podataka izvršena je u programskom paketu Statistica 10. Rezultati su pokazali postojanje statistički značajnih razlika između familija u pogledu transpiracije (p≤0.001), stomatalne provodljivosti (p≤0.001) i učinkovitosti korištenja vode (p≤0.001), dok razlike u pogledu neto fotosinteze nisu bile statistički značajne (p≤0.124) (Tablica 2). Familija 11, s lokaliteta Jamena, okarakterizirala se najvećim vrijednostima neto fotosinteze, stomatalne provodljivosti, učinkovitosti korištenja vode, kao i najmanjom vrijednošću transpiracije. Generalno promatrano, porodice iz ravničarskog dijela (1, 2, 11 i 13) pokazale su bolju adaptiranost na klimatske uvjete u rasadniku, u usporedbi s porodicom 7, koja potječe s veće nadmorske visine. Ovo je posebno vidljivo kroz više vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode, kao i niže vrijednosti transpiracije. Definiranje razlika između analiziranih provenijencija, kao i procjena doprinosa pojedinačnih karakteristika dobivena je iz rezultata primijenjene kanoničke diskriminantne analize (CDA). Chi-Square testom je utvrđeno statistički značajno odvajanje familija po tri kanoničke diskriminantne osi (Tablica 3). Prva kanonijska os (CD1) opisivala je 82 % svih razlika između analiziranih familija, dok su druga (CD2) i treća os (CD3) opisivale 14 %, odnosno 4 % razlika (Tablica 4). Razdvajanje familija 11 i 13 od ostalih familija, po prvoj kanonijskoj osi, u najvećoj mjeri je rezultat razlika u pogledu učinkovitosti korištenja vode (Tablica 4; Slika 2). Kako su ekološki uvjeti u rasadnicima ujednačeni, utvrđene razlike između familija su vjerojatno posljedica njihove genetičke konstitucije. Postojanje spomenutih razlika upućuje na mogućnost izbora najboljih familija za programe oplemenjivanja u klimatskim uvjetima koji vladaju u Vojvodini. U daljnjem radu, posebnu pozornost trebalo bi obratiti na porodice 11 i 13, s obzirom da su one posjedovale najveće vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode koje se smatraju adaptivnim svojstvima i pokazateljima tolerancije biljaka na stres od suše. Također, kako bi se dobili precizniji podaci vezano za potencijal različitih familija divlje trešnje u Srbiji, neophodna su višegodišnja istraživanja u koja bi, osim fizioloških, bili uključeni i parametri koji upućuju na oksidativni stres, odnosno morfološku i anatomsku građu biljaka. Ključne riječi: divlja trešnja; fotosintetičke osobine lista; rasadnici; half-sib potomstvo; porodice | ||
| Milan DREKIĆ, Leopold POLJAKOVIĆ PAJNIK, Verica VASIĆ, Predrag PAP, Andrej PILIPOVIĆ | UDK 630*453+151 (Stereonychus fraxini De Geer)(001) | |
| PRILOG POZNAVANJU BIOLOGIJE JASENOVE PIPE (Stereonychus fraxini De Geer) pdf TXT HR EN | 387 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ, Vibor ROJE, Marko TEPŠIĆ | UDK 630*232.3+164 (Picea abies L., H. Karst) | |
| MORFOLOŠKE ZNAČAJKE KLIJANACA OBIČNE SMREKE (Picea abies L., H. Karst.) U RAZLIČITIM pH OTOPINAMA pdf TXT HR EN | 397 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| ČAPLJICA VOLJAK (Ixobrychus minutus L.) PDF TXT | 407 | |
| PRIZNANJA | ||
| Milan Glavaš | ||
| SPOMEN RELJEF U ČAST PROFESORU BRANIMIRU PRPIĆU PDF TXT | 408 | |
| Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti | ||
| AKADEMIK SLAVKO MATIĆ I CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD HAZU VINKOVCI DOBITNICI ZLATNE PLAKETE „GRB GRADA VINKOVACA“ ZA 2014. PDF TXT | 410 | |
| OBLJETNICE | ||
| Alojzije Frković | ||
| DELNICE – JEDINSTVEN PRIMJER LOVAČKI DOM DELNICE 1954 – 2014. PDF TXT | 412 | |
| Alojzije Frković | ||
| DR. MILOVAN ZORIČIĆ (1884-1971) – NESTOR HRVATSKOGA LOVSTVA PDF TXT | 415 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Miroslav Harapin | ||
| Tatjana Bradara, Slaven Bertoša, Nenad Kuzmanović, Christian Galo, Đeni Gobić – Bravar, Saša Valenčić: KAMIK NA KUNFINU - GRANIČNE OZNAKE U ISTARSKIM ŠUMAMA PDF TXT | 418 | |
| Frane Grospić | ||
| L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 421 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jozo Franjić, Željko Škvorc | ||
| 35. SIMPOZIJ EASTERN ALPINE AND DINARIC SOCIETY FOR VEGETATION ECOLOGY (EADSVE 2013) PDF TXT | 424 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Tomislav Starčević | ||
| IVAN ŽGELA (1929-2014) PDF TXT | 431 | |