broj: 11-12/2016
pdf (16,97 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE pdf TXT HR EN | 537 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ | UDK 630* 232.3 (Fraxinus angustifolia Vahl.) (001) | |
| PROCJENA VITALITETA SVJEŽEG I PRELEŽALOG SJEMENA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) pdf TXT HR EN | 539 | |
| Stefan F. WIRTH, Olivia WEIS, Milan PERNEK | UDK 630* 453 (001) | |
| USPOREDBA FORETIČKIH GRINJA NA POTKORNJACIMA Ips typographus I Ips cembrae U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 549 | |
| Tolga OZTURK, Necmettin SENTURK | UDK 630* 376 (001) | |
| PRODUKTIVNOST I TROŠKOVI IZNOŠENJA DRVA POMOĆU URUS MIII ŽIČARA U SJEVEROISTOČNOJ TURSKOJ pdf TXT HR EN | 561 | |
| Turan SÖNMEZ, Aydin KAHRIMAN, Abdurrahman ŞAHIN, Mehmet YAVUZ | UDK 630* 537 (001) | |
| MODELI BIOMASE STABALA KALABRIJSKOG BORA U MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE pdf TXT HR EN | 567 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Maja JURC, György CSÓKA, Boris HRAŠOVEC | UDK 630* 453 | |
| POTENCIJALNO ZNAČAJNI ŠTETNI KUKCI NA Celtis australis U SLOVENIJI, HRVATSKOJ I MAĐARSKOJ pdf TXT HR EN | 577 | |
| Sažetak U radu se iznose sažete spoznaje o herbivornoj entomofauni običnog koprivića (Celtis australis) u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje je autohton, te u Madžarskoj gdje ga je unio čovjeka. Smisao provedenog istraživanja temeljen je na ideji intenzivnijeg uvođenja koprivića u reforestaciji i zamjeni pionirskih vrsta na kraškim područjima u kojima recentno dolazi do značajnih zdravstvenih problema, primjerice u kulturama crnog bora koje se suše pod utjecajem suše, kukaca i fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea). Imajući u vidu moguće rizike ovog pristupa, kroz prikupljene i konzultirane literaturne izvore i vlastita nova opažanja revidiran je status koprivića kao drvenaste vrste u svjetlu njegove štetne entomofaune. Dobro su poznate opće spoznaje o rasprostranjenju i osnovnim ekološkim obilježjima običnog koprivića, pa u tom smislu znamo da je to bjelogorično drvo porijeklom iz Sredozemlja, Male Azije, Krima i područja od Kavkaza do Irana. Obični koprivić vrsta je otporna na sušu, vjetar i onečišćenje zraka u gradovima i može izdržati temperature do –15 ° C. Voli svjetlo, pješčana tla, suh i topao kraški teren. Prema svim svojim ekološkim zahtjevima spada u vrlo prikladnu vrstu drveća za pošumljavanje krša i suhih terena. Raščlamba prikupljene i dostupne literature o štetnicima na običnom kopriviću u Sloveniji, Hrvatskoj i Madžarskoj definirali smo početnu bazu već opisanih vrsta, koje smo zatim procjenjivali u svjetlu vlastitih terenskih istraživanja. Na lokalitetu Dekani, u blizini Kopra (Slovenija), u rujnu 2011. godine uzorkovali smo 15 grana C. australis s vidljivo oštećenim lišćem (mine) radi determinacije uzročnika. 2013. godine pregledali je šire područje submediteranske zone Slovenije i Hrvatske i analizirali simptome napada štetnih organizama na C. australis. Iduće sezone, 5. svibnja 2014, u mjestu Brseč, u blizini Opatije (Hrvatska) u urbanom okolišu zabilježili smo jaku defolijaciju (Slika 1). Ponovno smo uzeli uzorke 18 grana koprivića zajedno sa zatečenim gusjenicama različitih vrsta leptira. Slijedio je laboratorijski uzgoj i determinacija do razine vrste. Istraživanjem je sveukupno utvrđeno sedam vrsta leptira (Libythea celtis, Nymphalis polychloros, Archips xylosteana, Erannis defoliaria, Caloptilia fidella, Phyllonoricter millierella, Hyphantria cunea), jedna vrsta kornjaša (Neoclytus acuminatus) (Slika 6, 8, 11, 14, 17, 19) i jedna vrsta polukrilaca (Metcalfa pruinosa). Dvije vrste leptira (L. celtis i P. millierella) monofagne su na lišću C. australis, druge vrste utvrđenih istraživanjem imaju i druge vrste domaćina. Vrste N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella i N. acuminatus po prvi puta su utvrđene kao štetnici C. australis i trebaju se dodati na već poznati popis štetnika običnog koprivića. Istraživanjem je također utvrđeno da su se monofagne vrste kukaca češće pojavljivale na kopriviću u posljednjem desetljeću. Prikupljeni rezultati predstavljaju bolji temelj strategiji zamjene problematičnih kultura crnog bora koje se suše pod utjecajem fitopatogenih gliva (npr. Diplodia pinea) s intenzivnijim pošumljavanjem običnim koprivićem. U posljednje vrijeme, a to je istraživanjem potvrđeno, javljaju se u povećanom intenzitetu neki već otprije poznati štetnici koprivića, ali i neke do sada nezabilježene štetne vrste. Povećana pojava defoliatora na C. australis, koji će, prema nekim projekcijama klimatskih kolebanja prosperirati u budućnosti zbog globalnog zatopljenja, mora se uzeti u obzir. Sadnja monokultura C. australis na suhim i toplim pozicijama vjerojatno će i dodatno povećati rizik od prenamnažanja nekih vrsta kukaca u tim sastojinama. Visoka koncentracija biljke hraniteljica nerijetko je glavni čimbenik njihovih gradacija, bilo da je riječ o monofagnim štetnicima koji neposredno ovise o količini dostupne hrane za koju su specijalizirani (L. celtis and P. millierella) ili generalistima (N. polychloros, A. xylosteana, E. defoliaria, C. fidella and N. acuminatus i dr.), koji se lako prilagođavaju trofičnom izobilju u obliku novounešenog domaćina. Ključne riječi: Celtis australis; Južna/Srednja Europa; kukci; defolijatori; Lepidoptera; Coleoptera; Hemiptera | ||
| Milorad DANILOVIĆ, Slavica ANTONIĆ, Zoran ĐORĐEVIĆ, Pajo VOJVODIĆ | UDK 630* 964 | |
| OZLJEDE PRI ŠUMSKOM RADU U ŠUMSKOME GOSPODARSTVU „SREMSKA MITROVICA“ U SRBIJI pdf TXT HR EN | 589 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| BIJELA PASTIRICA (Motacilla alba L.) PDF TXT | 601 | |
| Jozo Franjić | ||
| PUZAVA ŠLJIVA (Prunus prostrata Labill., Rosaceae) U HRVATSKOJ PDF TXT | 602 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Hranislav Jakovac | ||
| NA KRAJU SLAVLJENIČKE GODINE PDF TXT | 604 | |
| Marinko Prka | ||
| DA SE NE ZABORAVI (I NIKADA NE PONOVI) pdf TXT | 606 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| OLIVER VLAINIĆ: FRANJO ŠPORER – PROMICATELJ ŠUMARSKOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ PDF TXT | 610 | |
| Branko Meštrić | ||
| ŠUMARI U ČASOPISU “PRIRODOSLOVLJE” MATICE HRVATSKE PDF TXT | 612 | |
| Frane Grospić | ||
| L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 614 | |
| Dijana Vuletić | ||
| LJILJANA KEČA, NENAD KEČA, MILICA MARČETA: NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI – SOCIO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI PDF TXT | 617 | |
| IZLOŽBE I NATJECANJA | ||
| Mandica Dasović | ||
| JESEN U LICI PDF TXT | 619 | |
| OBLJETNICE | ||
| Silvija Zec | ||
| PRVA KONFERENCIJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE PDF TXT | 623 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Branko Meštrić | ||
| PRONAĐENA POVELJA HŠD IZ 1884. GODINE PDF TXT | 626 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Željko Španjol | ||
| Dr. sc. VESNA KRPINA PDF TXT | 629 | |
| Danko Diminić | ||
| Dr. sc. KRUNOSLAV ARAČ PDF TXT | 631 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Herman Sušnik | ||
| IZVOR RUDINOVA VODA PDF TXT | 634 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine PDF TXT | 637 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Igor Anić | ||
| Prof. dr. sc. EMIL KLIMO (1930. – 2016.) PDF TXT | 643 | |