broj: 7-8/2019        pdf (13,1 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201907 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Građanska inicijativa kolektivne sadnje drveća 25., 26. i 27. listopada     pdf    TXT     HR     EN 293
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Joso Vukelić, Irena Šapić, Giacomo Mei, Igor Poljak, Ivana Plišo Vusić, Marko Orešković UDK 630* 181.6 + 272 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.1
Šume crne johe (tip 91E0* Natura 2000, tip E.2.1.9. NKS) u Nacionalnom parku Plitvička jezera     pdf    TXT     HR     EN 295
A. Paletto, T. Laktić, S. Posavec, Z. Dobšinská, B. Marić, I. Đordjević, P. Trajkov, E. Kitchoukov, Š. Pezdevšek Malovrh UDK 630* 907 + 585 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.2
Očuvanje prirode naprema šumarskim aktivnostima u zaštićenim područjima - mišljenje stručnjaka     pdf    TXT     HR     EN 307
Daniela Pilarska, Manana Kereselidze, Gernot Hoch, Andreas Linde UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.3
Vitalnost spora mikrosporidija izoliranih iz gusjenica gubara (Lymantria dispar) nakon dugotrajne pohrane u tekućem dušiku     pdf    TXT     HR     EN 319
Ender Bugday, Abdullah Emin Akay UDK 630* 383 + 686 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.4
Planiranje mreže šumskih prometnica u područjima podložnim klizištima koristeći višekriterijski pristup odlučivanja temeljen na GIS-u u slivu Ihsangazi u Sjevernoj Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 325
Velid Halilović, Jusuf Musić, Muhamed Bajrić, Dževada Sokolović, Jelena Knežević, Amer Kupusović UDK 630* 453 https://doi.orig/10.31298/sl.143.7-8.5
Analiza potrošnje goriva pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka na području p.j. Šumarija „Zavidovići“     pdf    TXT     HR     EN 337
Zdravko Dolonec UDK 630* 148.2 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.6
Naseljavanje velike sjenice (Parus major L.) u mlade bjelogorične sastojine pomoću škrinjica za gniježđenje     pdf    TXT     HR     EN 347
SAŽETAK
U gospodarenju i upravljanju šumama sve se više nameće kao prioritetno pitanje očuvanje bioraznolikosti šumskih ekosustava. Ptice imaju značajnu ulogu u cjelokupnosti živoga svijeta šuma, primjerice, kao važna sastavnica hranidbenih lanaca. Recentna istraživanja diljem mnogih regija svijeta upućuju na pad populacija i bogatstva šumskih ptičjih vrsta, a to se posebice odnosi na ptice koje se gnijezde u dupljama šumskog drveća. Poseban je naglasak na sekundarnim dupljašicama. Za razliku od primarnih ptica dupljašica koje same dube šupljine u drvetu (deblu ili granama), sekundarne dupljašice za gniježđenje koriste duplje primarnih dupljašica ili duplje nastale prirodnim propadanjem drveta. Da bi se održala raznolikost ptičjeg svijeta u šumama bez dovoljno duplji za reprodukciju, u sve se više zemalja pristupa postavljanju umjetnih duplji (škrinjica). To se ponajviše odnosi na mlade bjelogorične, crnogorične i monokulturne sastojine te područja pošumljena egzotičnim vrstama. U ovome se radu analizira jedno takvo vješanje škrinjica u mladoj bjelogoričnoj šumi. Neka istraživanja sugeriraju da u nekih vrsta ptica u naseljavanju škrinjica određenu važnost ima obojenost te visina škrinjica iznad tla. U ovome istraživanju ukupno je postavljeno 120 standardnih drvenih škrinjica (60 zeleno obojenih i 60 smeđe obojenih) za veliku sjenicu (Parus major). Škrinjice su vješane u parovima na pojedino drvo, na visinu 4,0 – 4,5 m („visoko“ ) i 2,0 – 2,5 m („nisko“). Na prvom bi drvetu „zelena“ bila na poziciji „visoko“, na drugom drvetu na poziciji „nisko“  i tako redom. Cilj ovog rada bio je utvrditi stupanj prihvaćanja škrinjice s obzirom na obojenost te poziciju na drvetu. Od 60 parova škrinjica naseljene su 44 (73,3%). Od para škrinjica na drvetu ptice bi naselile samo jednu zbog intra- i interspecijske kompeticije. Od 44 naseljene škrinjice velika sjenica naselila je 35 (79, 5%), a plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) devet (20,5%). Velika je sjenica najvećim dijelom naselila „zelene“ škrinjice (88,6%) dok s obzirom na poziciju škrinjica na drvetu nije bilo značajne razlike. Zaključno, tijekom naseljavanja škrinjica boja ima prednost u odnosu na poziciju škrinjice na drvetu.

Ključne riječi: velika sjenica; Parus major; sekundarne ptice dupljašice; naseljavanje škrinjica za gniježđenje; mlade bjelogorične sastojine
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Damir Klobučar, Silvije Orsag UDK 630* 906 + 766
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.7
Analiza uporabe financijske poluge u poduzeću „Hrvatske šume“ d.o.o.     pdf    TXT     HR     EN 353
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Mala čigra(Sterna albifrons Pall.)     PDF    TXT 363
Ivo Aščić
Svjetski dan pčela     PDF    TXT 364
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Uredništvo
Promocija znanstvene monografije     PDF    TXT 366
Milan Glavaš
Jarebika (Sorbus aucuparia L.): važnost, uzgoj i upotreba     PDF    TXT 367
Milan Glavaš
Dr. sc. Dario Kremer, dr. sc. Ana Brkljačić, mr. sc. Marko Randić: Biljni svijet Premužićeve staze na Velebitu     PDF    TXT 369
Milan Glavaš
Vedran Šegota, Ivan Limić: Biljke tvrđave Klis     PDF    TXT 370
Branko Meštrić
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista     PDF    TXT 371
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Dan hrvatskoga šumarstva svečano je obilježen 14. lipnja 2019. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu     PDF    TXT 376
 
IN MEMORIAM
     
Božidar Pleše
Mr. sc. Tomislav Heski, dipl. ing. šum. (1931.–2019.)     PDF    TXT 384

                UNDER CONSTRUCTION