broj: 3-4/2004        pdf (26,7 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
O paneuropskoj ekološkoj mreži u Republici Hrvatskoj     PDF    TXT     HR 101
U ovome broju tiskan je članak I. Martinića pod naslovom: “Šumarska struka u svjetlu uspostave Ekološke mreže Republike Hrvatske”, iz čijega sadržaja prvi puta doznajemo o jednome velikom, ponajprije šumarskom projektu. Nacionalna ekološka mreža Republike Hrvatske (RH) dio je sveukupne europske mreže i mreže NATURA 2000 što je obveza u svezi s potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju RH u Europsku uniju.
Prvi dio toga značajnoga projekta, kojega na svu sreću koordinira šumar, zasigurno usamljen u tom okruženju, sastoji se u izradi Preliminarne ekološke mreže koja je povjerena tvrtki OIKON d.o.o., ali pod daljnjom koordinacijom posebne radne skupine za Ekološku mrežu RH, izabrane u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornoga uređenja (MZOPU), čini se bez predstavnika šumarske struke.
Iz digitalne karte Preliminarne ekološke mreže RH mjerila 1 : 2.000.000 te tablice površina iz navedenoga članka, nije teško zaključiti kako se većina od 32 % površine kopna RH obuhvaćene Ekološkom mrežom odnosi na šume. Uz dosada zaštićene površine koje čine jezgre mreže – nacionalni parkovi, parkovi prirode, područja predložena za zaštitu te dodatna područja bitna za ekološku mrežu, zatim visinska područja i nagibi terena značajni za ekološku mrežu (774.220 ha), koridori (817.650 ha) i zaštitne zone (217.870 ha), čine ukupno 1,809.750 ha.
Budući da je u ciljevima predlaganja Ekološke mreže posebno naglašena biološka raznolikost, vlažna staništa (Ramsarska konvencija), očuvane šumske cjeline, selidbeni putovi velikih predatora (medvjed, vuk, ris) kojima Hrvatska obiluje, ne čudi zašto su izvoditelji projekta predložili 32 % kopnene površine RH, čak 3 puta više u odnosu na prijedlog EU, koji kaže da je najmanje 10 % državne površine dovoljno za Ekološku mrežu. Autor članka uspoređuje nas s Češkom u čijoj ekološkoj mreži od 27,8 % površine države zasigurno prevladavaju prostori za rekonstrukciju (obnova ekosustava) predviđeni unutar kategorija Paneuropske ekološke mreže. Naš predlagač ne spominje tu kategoriju iako za njezino osnivanje ima razloga u našim sredozemnim šumama, koje danas prepuštamo poljodjelstvu za navodno podizanje višegodišnjih nasada (no, ne može se isključiti korištenje ovih površina i u druge svrhe – npr. građevinsko zemljište i sl., vidi Riječ gl. ur. Šum. list 1–2/2004).
Preliminarni prijedlog Ekološke mreže u Hrvatskoj potvrdio je visoku zaštićenost državnih šuma u Hrvatskoj s kojima se postupalo prema prijašnjim i sadašnjem Zakonu o šumama u smislu opće zaštite prirode u ukupnoj površini. Stručni postupci sa šumama u Hrvatskoj osiguravaju biološku raznolikost, očuvanje genofonda, utjecaj na krajobraz u smislu stvaranja ekološkoga uporišta (protuerozijska, hidrološka, vodozaštitna, protuimisijska i klimatska uloga šume) kao i sveukupnu socijalnu ulogu šume.
Osnivanje Ekološka mreže RH ozakonjeno je u Zakonom o zaštiti prirode (NN 162 od 15. listopada 2003., pod poglavljem 4. u člancima od 51. do 56). Prema postojećem Zakonu o šumama ona je već sada trajno zaštićena u državnim šumama, a najvjerojatnije uskoro i u privatnim šumama. Potrebno je što prije dopuniti Zakon o šumama u smislu izbjegavanja šteta u staništu i biocenozi (prilagodba mehanizacije) prilikom opreznoga sirovinsko-energetskoga korištenja, dok gospodarska snaga Države ne bude mogla pokrivati jednostavnu biološku reprodukciju šume te osnivanje šumskih kultura za proizvodnju biomase u površinama, koja će šumarstvu ustupiti agrar u površini od oko 600.000 ha (prof. Bašić).
U svezi s dovršenjem Ekološke mreže RH i poziva autora članka šumarskoj znanosti i struci na suradnju, šumarstvo će to sa zadovoljstvom prihvatiti jer raspolaže znantvenim i stručnim potencijalom i mnoštvom korisnih podataka potrebnih za Ekološku mrežu RH te je spremno razumno dopuniti planove gospodarenja šumom za pojedine kategorije Mreže obuhvaćene zaštitom.
Ovim napisom upozoravaju se šumarske znanstvene institucije, Hrvatske šume d.o.o., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na članak I. Martinića kako bi se svi djelatni i zaduženi za šumarstvo aktivno i na vrijeme uključili u pripreme za donošenje Ekološke mreže RH.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Belčić, B. UDK 630* 263 (001)
Strukturne osobine i prirodna sukcesija ritskih šuma na ušću Mure u Dravu     pdf    TXT     HR     EN 103
Krejči, V., Dubravac, T. UDK 630* 231 + 236.1 (001)
Problemi obnove šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) vlažnog tipa tijekom oplodnih siječa     pdf    TXT     HR     EN 119
Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. UDK 630* 323 + 362 : 30 (001)
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 1. dio: Promišljanje struke o strojnoj sječi i izradbi drva     pdf    TXT     HR     EN 127
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Seletković, I., Potočić, N. UDK 630* 425
Oštećenost šuma u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. godine     pdf    TXT     HR     EN 137
Vizentaner, J. UDK 630* 272
Inventarizacija drveća i grmlja u Parku oko Dvorca princa Eugena Franje od Savoye i Piemonta u Bilju     pdf    TXT     HR     EN 149
Martinić, I. UDK 630* 907.1
Šumarska struka u svjetlu uspostave ekološke mreže Republike Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 163
 
STRUČNI ČLANCI
     
Konjević, D., Janicki, Z. UDK 630* 156 + 132
Bolesti divljači, zoonoze i mogući načini provedbe profilaktičnih mjera     pdf    TXT     HR     EN 173
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Smeđa krastača (Bufo bufo L.)     PDF    TXT 180
 
VRSTE DRVEĆA
     
Idžojtić, M.
Brekinja, Sorbus torminalis (L.) Crantz – plemenita listača naših šuma     PDF    TXT 181
 
AKTUALNO
     
Frković, A.
Čaplja danguba na poštanskim markama     PDF    TXT 186
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, D., Vratarić, P., Pfeifer, D.
Izvješće s International Conference on the future of poplar culture/FAO (Rim, 12 – 15. 11. 2003)     PDF    TXT 187
Harapin, M.
48.Seminar biljne zaštite (Opatija 10 – 13. 2. 2004)     PDF    TXT 189
 
PRIZNANJA
     
Harapin, M.
Zlatno priznanje profesoru Glavašu     PDF    TXT 193
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Ivančević, V.
Zajednička stručna ekskurzija osječkog i senjskog ogranka prijateljskoj Rumunjskoj     PDF    TXT 195
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Ivančević, V.
Šumar i pjesnik David Daša Kabalin “Vinodolski”     pdf    TXT 199
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio     PDF    TXT 202
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio     PDF    TXT 205
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H.
Zapisnik 6. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     PDF    TXT 208
 
IN MEMORIAM
     
Ivančević, V.
Vilim Hibler (1918 – 2003)     PDF    TXT 218
kolege i prijatelji
Josip Barulek (1939 – 2003)     PDF    TXT 219
Knepr, J.
Josip Tumbri (1920 – 2003)     PDF    TXT 220

                UNDER CONSTRUCTION