broj: 3-4/2011        pdf (7,98 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 97
Kada govorimo o vrijednosti šuma, uvijek napominjemo i potcrtavamo, kako uz klasično-gospodarsku, ona ima i općekorisnu ulogu, pa time i vrijednost. Ona je u načelu višestruko veća (i do 50 puta) od klasično gospodarske vrijednosti, ovisno o njenoj ekološkoj (hidrološkoj, vodozaštitnoj, protuerozijskoj, klimatskoj, protuemisiskoj), socijalnoj (estetskoj, zdravstvenoj, rekreacijskoj, turističkoj) i ekofiziološkoj (genetskoj, bioraznolikosnoj, fiziološkoj) ulozi.Vrednovanje općekorisne uloge određuje se na temelju procjene, a većina korisnika te uloge šume teško je spremna priznati tu vrijednost, pai platiti je, iako je ona zapravo neprocjenjiva kao ljubav majke prema djetetu, kako napominju neki autori. Klasično gospodarska vrijednost pak može se puno egzaktnije utvrditi. Ona se temelji na mjerljivim pokazateljima: količinama, kvaliteti, uporabi ovisnoj o vrsti, načinui stupnju finalizacije,potražnji na tržištu i naposljetku otržišnim cijenama, od šumskih drvnih proizvoda dovisoko finaliziranih proizvoda drvoprerađivačke industrije.
U šumarstvu se gospodarskom osnovom propisuju zadaci i cilj gospodarenja, a potrebnom količinom i kvalitetom uzgojnih radova utječemo na količine (prirast) i kvalitetu šumskih drvnih proizvoda. Cilj je naravno proizvesti što veću količinu i čim više najkvalitetnijih proizvoda koje pojedina šumska vrsta drveća može dati,staviti na tržište sve, a ne samo neke šumske drvne proizvode, i naposlijetku polučiti najveću moguću tržišnu cijenu. Poželjno je,trebalo bi i logično je s obzirom na blizinu proizvoda neopterećenog velikim troškovima prijevoza, da kupac bude uvjetno rečeno domaći drvoprerađivač, koji što većom finalizacijom pravilno koristi kvalitetan šumski proizvod ostvaren sukladno postavljenom cilju gospodarenja, čime stvara dodanu vrijednost iosiguravaviše radnih mjesta. Takav kupac, plativši pravu cijenu šumskog drvnog proizvoda,vjerujemo daneće primjerice iz furnirskog trupca proizvoditi parket, jer mu se to neće isplatiti. Kako je gotovo 80 % naših šuma u državnom vlas ni štvu, potrebno je reći i uputiti one koji ne razmišljaju na ovakav način i dopuštaju, pa i potiču da se radi, kao što se kod nas radi, da sudjeluju u rasipanju nacionalnog bogatstva i obezvređuju rad nekoliko generacija šumarskih stručnjaka: Drvoprerađivači pak, proizvodeći i izvozeći nisko finalizirane prozvode (poluproizvode), prepuštaju drugima stvaranje dodane vrijednosti. Ozbiljne visokofinalne proizvođačedanas možemo nabrojiti prstima jedne ruke, proizvođače poluproizvoda prstima dvije ruke, a pilanara je “bezbroj”.
Da li uopće znamo tko i kakav proizvod iz naše visoko vrijedne sirovine proizvodi, koliko radnih mjesta osigurava a koliko ih “prosipa”, koliko plaća radnu snagu legalno a koliko na crno, da li dobit ulaže u kadrove, opremu i nove tehnologije kako bi postao konkurentan,ili su ga primamile trenutno lihvarske zarade pa ulaže primjerice u stanove, kojima sada kada ih ne može prodati plaća drvnu sirovinu?Gotovo svima njima je, usput rečeno, drvna sirovina kažu preskupa, iako sudjeluje s manje od 20 % u ukupnim troškovima proizvodnje, a cijena i nije tržišna, jer ne diktiraje tržište, nego uvjetno rečeno država (u proklamiranom tržišnom gospodarstvu!). Rokovi plaćanja su posebna priča, 60 a obično idu naprosječno i 90 dana, što implicira da je koeficijent obrtaja potraživanja samo 4 puta i trebao bi svakog privrednika,pa i državu ozbiljno zabrinuti. I još nešto, upravo drvoprerađivači kod prodaje svojih proizvoda koriste certificiranost hrvatskih šuma, a ne razmišljaju da jeona i rezultat ulaganja u njihovo uzgajanje i zaštitu. Uz pitanje racionaliziranja troškova i reorganizacije i šumarstvu možemo postaviti pitanje glede finaliziranih proizvoda, kao što je: zašto se ne bavi iznalaženjem profitabilnijeg načina pridobivanja do sada nekorištene drvne biomase iz šume, a ne prodajom sječke umjesto lokalnih financijskih službi? I naposljetku zašto, kao primjerice Austrija, neproizvodi i prodaje finalni proizvod – energiju umjesto biomase. Ili, što je s drvnim proizvodima iz privatnih šuma. Tko se time i da li se bavi, jer Zakon o šumama i svi ostali zakoni vrijede za sve šumovlasnike!
Pitanja je mnogo i na jednoj i drugoj strani, i kada bi objektivno odgovorili na njih, našli bi i rješenje za ukupni boljitak, no glavno je pitanje možemo li mi to ihoćemo li?

Uredništvo
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001)
Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru     pdf    TXT     HR     EN 99
Kutnar, L., A. Kobler UDK 630* 188 + 111.8 (001)
Prognoza promjena šumske vegetacije zbog različitih scenarija klimatskih promjena u Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 113
Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić UDK 630* 111 +120 : 164 (001)
Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 127
Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić UDK 630* 187 (001)
Numerička i fitosociološka analiza zajednice Junipero sibiricae -pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 te usporedba s mediteranskim šumama s dominantnom vrstom Pinus nigra Arn. s.l.     pdf    TXT     HR     EN 139
 
STRUČNI ČLANCI
     
Nodilo, Marija UDK 630* 272
Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu     pdf    TXT     HR     EN 153
Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević UDK 630* 188 + 114
Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija)     pdf    TXT     HR     EN 161
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Crvendać (Erithacus rubeculaL.)     PDF    TXT 168
 
OBLJETNICE
     
Harapin, Miroslav
50. Oblijetnica zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku     PDF    TXT 169
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Dundović,Josip
Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. (26–29. 1. 2011. Graz, Austrija) i Gradečka deklaracija     PDF    TXT 173
Harapin, Miroslav
55. Seminarbiljne zaštite (Opatija 8 – 11. veljače 2011.)     PDF    TXT 174
 
PRIZNANJA
     
Harapin, Miroslav
Zlatno odličje za prof. dr. sc. Borisa Hrašovca     PDF    TXT 178
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković,Alojzije
Plan upravljanja risom u Republici Hrvatskoj 2010–2015.     PDF    TXT 179
Gračan, Joso
Šumarstvo jugoistočne Europe     PDF    TXT 182
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 184
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Vargović, Lucija
Foto izlet “Slunj 2010.”     PDF    TXT 186
Jakovac,H., J.Dundović
43. EFNS (6–12. 3. 2011. g., Östersund, Švedska)     PDF    TXT 188
Delač, Damir
ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,     PDF    TXT 194
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA MOSTAR
     
Rezo, Ljubo
Otvoreno pismo     PDF    TXT 205
 
IN MEMORIAM
     
Horvat,Dubravko
Izv. prof. dr. sc. Ivan Knežević, dipl. ing. šum.(1929–2010)     PDF    TXT 206
Vratarić, Pavle
Dragutin Bedžula, (1931–2011)     PDF    TXT 207

                UNDER CONSTRUCTION