broj: 3-4/2011        pdf (7,98 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 97
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001)
Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru     pdf    TXT     HR     EN 99
Kutnar, L., A. Kobler UDK 630* 188 + 111.8 (001)
Prognoza promjena šumske vegetacije zbog različitih scenarija klimatskih promjena u Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 113
Sažetak: Rezultati istraživanja promjene klime pokazuju da bi rizici uzrokovani ekstremnim vremenskim pojavama mogli značajno porasti u budućnosti (IPCC 2001, 2007). Topliji i sušniji uvjeti pridonijet će češćim i dužim sušama, posebice u području Sredozemlja (IPCC 2007). Vrlo je vjeroja­tno da će na šumske ekosustave značajno utjecati klimatske promjene i druge globalne promjene (Shaver et al. 2000, Blennow and Sallnäs 2002, Askeev et al. 2005, Kellomäki and Leinonen 2005, Maracchi et al. 2005, IPCC 2007).
U ovom su istraživanju analizirane moguće promjene šumske vegetacije u Sloveniji zbog globalnih klimatskih promjena.
Potencijalne promjene vegetacije u prostoru simulirali smo pomoću empi­rijskog GIS modela, koji prognozira prostornu raspodjelu šumske vegetacije u odnosu na klimatske i druge ekološke čimbenike. Ovaj prostorni model – osim gore spomenutih – ne uzima u obzir druge važne čimbenike, koji značajno do­prinose distribuciji šumske vegetacije, kao što su: sukcesije i proširivanje šuma, antropogeni čimbenici te utjecaj sekundarnih čimbenika (bolesti šum­skog drveća, zoo-komponenta šuma, požari). Prognozirajući budući sastav šumske vegetacije, koristili smo postojeća očekivanja klimatskih promjena za Sloveniju te predvidjeli tri različita scenarija: srednji scenarij, pesimistički scenarij i optimistički scenarij (Bergant 2007, Kutnar et al. 2009).
Na temelju tri različita klimatska scenarija (svi tri predviđaju zagrijavanje klime), simulacije pokazuju da će se prostorni raspored i udio trinaest vrsta šumske vegetacije (skupina sličnih šumskih zajednica) mijenjati pod utjeca­jima promjene klime (tablica 1). Zbog toga možemo očekivati pomicanje ve­getacijskih pojaseva prema gore (grafikon 4).
Postoji velika vjerojatnost da će se u Sloveniji do kraja 21. stoljeća bitno sniziti udio šuma bukve (Fagus sylvatica) –ponajprije na uštrb širenja različi­tih termofilnih šuma (vrsta) (tablica 1, slika 1 i 2); od današnjih 14.2 % povr­šina acidofilnih šuma bukve (Fagus sylvatica) do površine između 0.0 % (pesimistički scenariji) i 5.0 % (optimistički scenariji); pretplaninske (Sub­montanske) šume bukve (Fagus sylvatica) (13,0 %) od 0.0 % do 4.0 %. Pred­viđa se postepeno smanjenje (Alti-)montanskih šuma bukve u (Pre-)dinarskoj regiji (11,2 %) među kojima dominiraju dinarske šume bukve i obične jele (Abieti-Fagetum dinaricum, sin.Omphalodo-Fagetum) (grafikon 1).
Prema pesimističkom scenariju i uz pretpostavku da se ekološka niša dina­rskih šuma bukve i obične jele neće promijeniti u bliskoj budućnosti, ovaj tip šuma mogao bi – na području Slovenije – u potpunosti nestati do kraja 21. stoljeća. Dinarske šume bukve i obične jele spadaju među najvažnije šume za proizvodnju drveta, a značajna je i njihova ekološka uloga te uloga na podru­čju zaštite prirode. Na području ovih šuma nalazi se središnji dio staništa triju velikih zvijeri europske važnosti – smeđi medvjed (Ursus arctosL.), ris (Lynx lynxL.), i vuk (Canis lupusL.), te mnogo drugih organizama od posebne važ­nosti po Direktivi o staništima (1992). Veći dio tih šuma uključen je u ekološku mrežu Natura 2000 (Skoberne 2004). Zato je vjerojatno, da bi gubitak staništa dinarskih šuma bukve i obične jele istovremeno označio i izumiranje određe­nih ključnih vrsta.
Opisani model predviđa povećanje udjela termofilnih šuma, gdje djelomi­čno prevlađuje bukva, uz mnoštvo vrsta drveća, koja su izrazito otporna na sušu, kaoOstrya carpinifolia,Fraxinus ornus,Sorbus aria,Quercus pubescens, Q.cerris,Q. ilexiQ. petraea, tePinus sylvestrisiP.nigra, sa dosadaš njih 14 % – od cjelokupne površine šuma u Sloveniji – na razinu od 50 % (prema optimi­stičkom scenariju) do čak 87 % (prema pesimističkom scenariju) (grafikon 2).
Do kraja dvadeset i prvog stoljeća, dominantne polu-prirodne šume mezič­nih staništa, koje uglavnom pripadaju redu Fagetalia sylvaticae, bit će vjero­jatno zamijenjene rijetkim šumama i šumarcima reda Quercetalia pubescentis, Erico-Pinetalia ili čak sredozemnim zimzelenim šumama i makijama reda Quercetalia ilicis.
Prema prognozi modela, značajan dio crnogorice, u kojima dominiraju smreka (Picea abies) i jela (Abies alba), mogao bi se u postupnosti pretvoriti u listopadne šume (bjelogoricu) (grafikon 3). Čak štoviše, prirodne šume crno­gorice, koje su obilježene vlažnim staništima te relativno nižim prosječnim temperaturama, mogle bi u potpunosti nestati, uzevši u obzir najpesimističniji scenarij, koji predviđa brzi porast temperature te pad količina padavina.
Ključne riječi: klimatska promjena; klimatski scenariji; model; simulacija; šumska vegetacija
Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić UDK 630* 111 +120 : 164 (001)
Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 127
Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić UDK 630* 187 (001)
Numerička i fitosociološka analiza zajednice Junipero sibiricae -pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 te usporedba s mediteranskim šumama s dominantnom vrstom Pinus nigra Arn. s.l.     pdf    TXT     HR     EN 139
 
STRUČNI ČLANCI
     
Nodilo, Marija UDK 630* 272
Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu     pdf    TXT     HR     EN 153
Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević UDK 630* 188 + 114
Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija)     pdf    TXT     HR     EN 161
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Crvendać (Erithacus rubeculaL.)     PDF    TXT 168
 
OBLJETNICE
     
Harapin, Miroslav
50. Oblijetnica zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku     PDF    TXT 169
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Dundović,Josip
Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. (26–29. 1. 2011. Graz, Austrija) i Gradečka deklaracija     PDF    TXT 173
Harapin, Miroslav
55. Seminarbiljne zaštite (Opatija 8 – 11. veljače 2011.)     PDF    TXT 174
 
PRIZNANJA
     
Harapin, Miroslav
Zlatno odličje za prof. dr. sc. Borisa Hrašovca     PDF    TXT 178
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković,Alojzije
Plan upravljanja risom u Republici Hrvatskoj 2010–2015.     PDF    TXT 179
Gračan, Joso
Šumarstvo jugoistočne Europe     PDF    TXT 182
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 184
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Vargović, Lucija
Foto izlet “Slunj 2010.”     PDF    TXT 186
Jakovac,H., J.Dundović
43. EFNS (6–12. 3. 2011. g., Östersund, Švedska)     PDF    TXT 188
Delač, Damir
ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,     PDF    TXT 194
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA MOSTAR
     
Rezo, Ljubo
Otvoreno pismo     PDF    TXT 205
 
IN MEMORIAM
     
Horvat,Dubravko
Izv. prof. dr. sc. Ivan Knežević, dipl. ing. šum.(1929–2010)     PDF    TXT 206
Vratarić, Pavle
Dragutin Bedžula, (1931–2011)     PDF    TXT 207

                UNDER CONSTRUCTION