broj: 3-4/2011
pdf (7,98 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA pdf TXT HR EN | 97 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović | UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001) | |
| Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru pdf TXT HR EN | 99 | |
| Kutnar, L., A. Kobler | UDK 630* 188 + 111.8 (001) | |
| Prognoza promjena šumske vegetacije zbog različitih scenarija klimatskih promjena u Sloveniji pdf TXT HR EN | 113 | |
| Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić | UDK 630* 111 +120 : 164 (001) | |
| Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska) pdf TXT HR EN | 127 | |
| Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić | UDK 630* 187 (001) | |
| Numerička i fitosociološka analiza zajednice Junipero sibiricae -pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 te usporedba s mediteranskim šumama s dominantnom vrstom Pinus nigra Arn. s.l. pdf TXT HR EN | 139 | |
| Sažetak: Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 karakterizira Pinus nigrasubsp. dalmatica (Vis) Franco – endemična svojta prisutna u obalnom području te nekim otocima južne Dalmacije, ali i na južnim padinama Dinarida (Biokovo), na nadmorskim visinama od 350 do 1000 m. Uz jak utjecaj mediteranske klime koja je izražena do viših dijelova planine, zbog svoje nadmorske visine prisutni su i oslabljeni planinski i alpski uvjeti na samim vrhovima. Budući da je Biokovo na granici mediteranske i eurosibirsko-sjevernoameričke regije, u istraživanoj zajednici prisutne su vrste iz obje regije, što povećava posebnost zajednice. Mnogi znanstvenici su se do sada bavili sintaksonomskim položajem zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae, ali je uvijek opisivana kao jedinstven tip vegetacije. Šume s crnim borom (Pinus nigras.l.) često u svojoj strukturi imaju velik broj lokalnih, za razliku od zonalne vegetacije. Zato zajednice s crnim borom, prisutne na različitim područjima mediterana, imaju mali broj međusobno podudarajućih vrsta i više izražene lokalne florističke karakteristike, nego što to imaju drugi, zonalni, tipovi vegetacije. Prema trenutnim sintaksonomskim rješenjima, istraživana zajednica pripada submediteranskoj sveziCarpinion orientalisunutar reda Quercetalia pubescentis u razredu Querco-Fagetea. Cilj ovoga rada bio je analizirati ekološke i sintaksonomske karakteristike zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae. Za analiziranje podataka upotrijebili smo klastersku analizu, analizu prema indikatorskim vrstama (ISA) te nemetričko višedimenzionalno skaliranje (NMS). Pomoću klasterske analize te ISA, uspoređivali smo sve sintaksone u kojima dominira dalmatinski bor, dok smo pomoću nemetričkog višedimenzionalnog skaliranja (NMS) uspoređivali šume u kojima dominira vrsta Pinus nigra s.l. u ostalim dijelovima Mediterana (Grčka, Pirenejski poluotok, Korzika i Sicilija) sa istraživanom zajednicom u Hrvatskoj. Numeričke i sintaksonomske analize pokazuju da se zajednica Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticaesa Biokova razlikuje od ostalih vegetacijskih tipova s dalmatinskim borom. Klasterska analiza pokazala je da se Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticaejasno odvaja od ostalih sintaksona (Slika 2) u kojima dominiraPinus nigrasubsp. dalmatica, dok su pomoću ISA (Tablica 1) utvrđene indikatorske vrste koje ju odvajaju, ponajprijeJuniperus communis L.subsp.nanaSymeteSesleria robustaSchott, Nyman & Kotschy. NMS metodom pokazana je bliskost zajedniceJunipero sibiricae-Pinetum dalmaticaes grčkom zajednicomSeslerio robustae-Pinetum pallasianaeBarbéro & Quézel 1976 corr. Bergmeier 1990 (Slika 3) te njihovo zajedničko grupiranje odvojeno od ostalih mediteranskih zajednica s crnim borom, grupiranih prema goegrafskom području na kojemu su prisutne (zapadni i centralni mediteran). Ova je zajednica također pionirska, a sloj drveća formiraPinus nigrasubsp. pallasiana. Struktura ovih zajednica je također međusobno vrlo slična, sloj drveća u kojemu dominira vrstaPinus nigras.l. s manje više otvorenim sklopopm krošanja, gusti sloj niskog grmlja koje uglavnom čini Juniperus communissubsp.nanai relativno mali broj prizemnih vrsta u kojemu dominira Sesleria robusta. Obje zajednice javljaju se na sličnim nadmorskim visinama te imaju slične ekološke i biljnogeografske karakteristike, a prema klasifikaciji staništa iz 2003 uvrštene su u istu skupinu, Mediteranske šume s endemskim vrstama crnoga bora. Time smo utvrdili da bi istraživana zajednica trebala biti klasificirana unutar razreda Pino-Juniperetea, reda Juniperetalia haemisphaericae i istočnomediteranske sveze Berberido creticae-Juniperion foetidissimae. Zajednice prisutne u ovome razredu raspršene su po cijelom području mediterana, a vegetacija koja mu pripada nalazi se na suhom tlu i završni je stadij klimazonalne vegetacije za južna eurosibirska i mediteranska područja. Zajednice razreda Pino-Juniperetea sadržavaju mnoge endemske vrste koje pridonose njihovoj teritorijalnoj autonomiji. Sličnost zajednice Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae sa istočnomediteranskim zajednicama i njezino uvrštavanje u spomenute sintaksone fitocenološki i ekološki je potvrđena. Ključne riječi: Biokovo; multivarijatna analiza; Pinus nigra subsp. dalmatica; sintaksonomija | ||
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Nodilo, Marija | UDK 630* 272 | |
| Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu pdf TXT HR EN | 153 | |
| Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević | UDK 630* 188 + 114 | |
| Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija) pdf TXT HR EN | 161 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Crvendać (Erithacus rubeculaL.) PDF TXT | 168 | |
| OBLJETNICE | ||
| Harapin, Miroslav | ||
| 50. Oblijetnica zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku PDF TXT | 169 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Dundović,Josip | ||
| Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. (26–29. 1. 2011. Graz, Austrija) i Gradečka deklaracija PDF TXT | 173 | |
| Harapin, Miroslav | ||
| 55. Seminarbiljne zaštite (Opatija 8 – 11. veljače 2011.) PDF TXT | 174 | |
| PRIZNANJA | ||
| Harapin, Miroslav | ||
| Zlatno odličje za prof. dr. sc. Borisa Hrašovca PDF TXT | 178 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Frković,Alojzije | ||
| Plan upravljanja risom u Republici Hrvatskoj 2010–2015. PDF TXT | 179 | |
| Gračan, Joso | ||
| Šumarstvo jugoistočne Europe PDF TXT | 182 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 184 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Vargović, Lucija | ||
| Foto izlet “Slunj 2010.” PDF TXT | 186 | |
| Jakovac,H., J.Dundović | ||
| 43. EFNS (6–12. 3. 2011. g., Östersund, Švedska) PDF TXT | 188 | |
| Delač, Damir | ||
| ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, PDF TXT | 194 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA MOSTAR | ||
| Rezo, Ljubo | ||
| Otvoreno pismo PDF TXT | 205 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Horvat,Dubravko | ||
| Izv. prof. dr. sc. Ivan Knežević, dipl. ing. šum.(1929–2010) PDF TXT | 206 | |
| Vratarić, Pavle | ||
| Dragutin Bedžula, (1931–2011) PDF TXT | 207 | |