broj: 3-4/2013        pdf (7,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
KUDA NAS JE TO DOVELO STRANAČKO KADROVIRANJE I NETRŽIŠNO GOSPODARENJE     pdf    TXT     HR     EN 133
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Andrej Rozman, Alen Vajdetič, Jurij Diaci UDK 630*234 (Abies alba Mill.) (001)
ŠUMSKI REZERVAT JELE (Abies alba Mill.) U SEKUNDARNOJ SUKCESIJI NA OPUŠTENIM PAŠNJACIMA POLJANSKE DOLINE U SLOVENIJI     pdf    TXT     HR     EN 135
Drago BRUMEC, Črtomir ROZMAN, Marjan JANŽEKOVIČ, Jernej TURK, Štefan ČELAN UDK 630*10+156 (001)
OCJENA RAZLIČITIH SCENARIJA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKE OKOLIŠNE REGULACIJE DEGRADIRANOG ZEMLJIŠTA PRIMJENOM INTEGRIRANIH SIMULACIJA I VIŠEKRITERIJSKOG ODLUČIVANJA – STUDIJ SLUČAJA     pdf    TXT     HR     EN 147
Athanasios STAMPOULIDIS, Elias MILIOS*, Kyriaki KITIKIDOU UDK 630*23 (Juniperus excelsea M. Bieb.) (001)
REGENERACIJA ŠUMA Juniperus excelsa M. Bieb. U NACIONALNOM PARKU PRESPA U GRČKOJ     pdf    TXT     HR     EN 163
Sažetak:
Kontekst: Juniperus excelsa M. Bieb je vrsta s plastičnosti rasta sposobna za rast u teškim abiotskim uvjetima, kao i u teškim biotskim uvjetima (Hall 1984.; Ahmed et al. 1989., 1990., Fisher i Gardner 1995.; Gardner i Fisher 1996.; Carus 2004.; Milios sur. 2007., 2009., 2011.; Ozkan i sur. 2010.).
Cilj: Cilj ovog rada bio je analizirati regeneraciju jednoličnih populacija J. excelsa u nacionalnom parku Prespa u Grčkoj i utvrđivanje je li dominantna regeneracija na čistinama ili uz pomoć biljaka zaštitnica.
Metoda: Promatrano područje podijeljeno je u devedeset parcela od 500 m2 (20 m x 25 m), u šest strukturnih tipova, koji se nalaze u dva tipa lokacije, s pomoću stratificirane metode slučajnog uzorka. Za karakterizaciju lokacija koristila se dubina tla, koja je određena kroz profil tla (jedan u svakoj parceli) (vidi Papalexandris i Milios 2010.). Lokacija tipa A je lokacija dobre kvalitete (uglavnom produktivni dijelovi područja), dok je lokacija tipa B lokacija srednje kvalitete (manje produktivni dijelovi) (vidi također Stampoulidis i Milios 2010.). Šest strukturnih vrsta jednolikih populacija vrste J. excelsa u nacionalnom parku Prespa su: 1) rijetke (STADS) i 2) guste (STADD) populacije ili skupine na lokaciji tipa A, gdje se u značajnom broju stabala pojavljuje živo lišće (LF) u visini od 50 do 60 cm iznad zemlje, 3) rijetke (STBDS) i 4) guste (STBDD) populacije ili skupine na lokaciji tipa B, gdje se u značajnom broju stabala LF pojavljuje u visini od 50 do 60 cm iznad tla, 5) rijetke (STBDSGR) i 6) guste (STBDDGR) populacije ili skupine na lokaciji tipa B, gdje se LF stabala pojavljuje tik uz zemlju. U svakoj parceli, sve regeneracijske biljke J. excelsa podijeljene su u dvije kategorije. Prva katego­rija predstavlja sadnice koje su se primile i rasle uz pomoć drugih biljaka (F), dok se druga kategorija odnosi na sadnice koje se nalaze u prazninama između raslinja bez značajnog bočnog hlada (G).
Rezultati i rasprava: Samo dvije regeneracijske biljke J. excelsa kategorije F pronađene su pod raslinjem jedinki drugih vrsta, a ostatak F biljaka rastao je uz pomoć stabala ili skupina stabala J. excelsa. Pomaganje ne dominira u procesu regeneracije J. excelsa u nacionalnom parku Prespa. S druge strane, to ne znači da je regeneracija u prazninama dominantna (Tablice 1 i 3). Iako pomaganje nije dominantan proces u regeneraciji vrste J. excelsa u nacionalnom parku Prespa, značajan broj regeneracijskih biljaka izrasao je uz pomaganje (Tablice 1 i 3). Produktivnost lokacije vjerojatno utječe na proces pomaganja. Primanje većeg broja F sadnica na lokaciji tipa A u usporedbi s lokacijom tipa B (Tablica 2) je vjerojatno rezultat veće količine raspoloživog prostora za rast (vidi Oliver i Larson 1996.) koji se nalazi u blizini i ispod biljaka pomagačica na lokaciji tipa A. To je uglavnom zbog veće dostupnosti vode (kao rezultat dubljeg tla) (vidi Papalexandris i Milios 2010.). Ta veća količina dostupnog prostora rasta daje F biljkama sposobnost da se bolje natječu s biljkama pomagačicama. U 2008. 430 koza, 670 ovaca i 45 krava pase na proučavanom području (podaci lokalnog veterinara). U prošlosti, puno više stoke paslo je na tom području (podaci od starijih stanovnika). U ovom istraživanju ispaša je odlučujući čimbenik koji određuje regeneracijski proces vrste J. excelsa, koja se može primiti i rasti kako na svjetlu tako i u hladu. Iako nisu pronađene popasene sadnice, regeneracijske biljke vjerojatno uništava gaženje. Intenzivna ispaša listača u obližnjim mješovitim populacijama eventualno objašnjava odsutnost tragova ispaše na sadnicama vrste J. excelsa, budući da koze, ovce i goveda preferiraju listače. Čini se da gaženje smanjuje gustoću sadnica u prazninama, što sprječava dominaciju regeneracijskih biljaka koje rastu na punom svjetlu, čak i na dva od tri strukturnih tipa, gdje su područja bez pokrova lišća drveća, a grmlje je oko 60 do 70 % ukupnog područja. S druge strane, ako bi se broj životinja koje pasu znatno povećao, dominantan proces regeneracije vjerojatno bi bila zaštita sadnica od gaženja koju pruža pomaganje biljaka zaštitnica. Vrste J. excelsa mogu biti vrlo zanimljivi kandidati za obnovu degradiranog zemljišta.

Ključne riječi: Juniperus excelsa; regeneracija; pomaganje; biljke zaštitnice; čistina
Miloš Koprivica, Bratislav Matović, Snežana Stajić, Vlado Čokeša, Đorđe Jović UDK 630*814+524+537 (001)
MRTVO DRVO U GOSPODARENIM BUKOVIM ŠUMAMA NA PODRUČJU SRBIJE     pdf    TXT     HR     EN 173
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kristijan Tomljanović, Marijan Grubešić, Dean Konjević, Zlatko Tomašić UDK 630*156 (Perdix perdix L.)
USPJEH ISPUŠTANJA I PODIVLJAVANJA TRČKE (Perdix perdix L.) IZ UMJETNOG UZGOJA U OTVORENIM LOVIŠTIMA SREDIŠNJE HRVATSKE     pdf    TXT     HR     EN 185
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Dinka Matošević, Ivana Pajač Živković UDK 630*453+145.7
STRANE FITOFAGNE VRSTE KUKACA I GRINJA NA DRVENASTOM BILJU U HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 191
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
ZELENDUR (Carduelis chloris L.)     PDF    TXT 206
Nataša Rap, Karmela Glova, Manda Stramput, Marilena Idžojtić
OBNOVA ARBORETUMA LISIČINE KROZ PREDPRISTUPNI FOND HRVATSKA – MAĐARSKA     PDF    TXT 207
Alojzije Frković
PROMIJENITI NEGATIVAN STAV LJUDI PREMA MEDVJEDIMA     PDF    TXT 211
Jozo Franjić
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE     PDF    TXT 214
Dragan Prlić
ZNAČAJNE PROLJETNICE SLATINSKIH ŠUMA     PDF    TXT 216
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Darko Posarić
Zbilja hrvatskoga šumarstva     PDF    TXT 218
 
OBLJETNICE
     
Tatjana Đuričić Kuric
JOSIP KOZARAC – 155. obljetnica rođenja     PDF    TXT 220
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Šumsko gospodarstvo Karlovac 1960. / Uprava šuma Podružnica Karlovac 2010.     PDF    TXT 222
Frane Grospić
L´Italia forestale e montana     PDF    TXT 224
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Milan Glavaš
57. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE     PDF    TXT 227
 
PRIZNANJA
     
Milan Glavaš
BRONČANA PLAKETA ŽELJKU KAUZLARIĆU     PDF    TXT 231
 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Davorin Kajba
Mr. sc. Dragomir Pfeifer     PDF    TXT 232
Mario Božić
Mr. sc. Dalibor Tonc     PDF    TXT 234
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Tijana Grgurić
SOŽITJE (SUŽIVOT)     PDF    TXT 237
Josip Dundović
17. AUSTRIJSKI DANI BIOMASE     PDF    TXT 238
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Hranislav Jakovac
45. EFNS – IZVJEŠĆE     PDF    TXT 241
Frane Grospić
EKSKURZIJA U LIPOVLJANE PRIGODOM 155. OBLJETNICE ROĐENJA ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA JOSIPA KOZARCA     PDF    TXT 256
Damir Delač
ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 15. OŽUJKA 2013. god. u prostorijama ŠumarIJE OGULIN, UŠP OGULIN     PDF    TXT 258
 
IN MEMORIAM
     
Ivan Hodić
Mr. sc. Marija Tomek, dipl. ing. šum. (1926–2013)     PDF    TXT 269

                UNDER CONSTRUCTION