broj: 3-4/2017
pdf (15,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| DA LI SE I ŠTO SE PROMIJENILO pdf TXT HR EN | 113 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jelena KRANJEC, Marno MILOTIĆ, Marija HEGOL, Danko DIMINIĆ | UDK 630* 449 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.3-4.1 | |
| GLJIVAMA SLIČNI ORGANIZMI U TLU ODUMIRUĆIH SASTOJINA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) pdf TXT HR EN | 115 | |
| Ali DURKAYA, Birsen DURKAYA, Ali SABANCI, Sinan KAPTAN | UDK 630* 537 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.3-4.2 | |
| PROCJENA UČINKA RAZLIČITIH ČIMBENIKA NA KAPACITET ZA SKLADIŠTENJE NADZEMNE I PODZEMNE BIOMASE ISTOČNOMEDITERANSKE VEGETACIJE MAKIJE pdf TXT HR EN | 123 | |
| Kyriaki KITIKIDOU, Elias MILIOS, Panagiota PALAVOUZI | UDK 630* 582 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.3-4.3 | |
| RAZVOJ KOMPOZITNOG KLASIFIKATORA S PODACIMA IZ OPISNIH LISTOVA ZA KLASIFIKACIJU BONITETA ŠUMSKIH SASTOJINA pdf TXT HR EN | 131 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Matija STERGAR, Klemen JERINA | UDK 630* 156 https://doi.org/10.31298/sl.141.3-4.4 | |
| MJERE U LOVSTVU I ŠUMARSTVU ZNAČAJNO UTJEČU NA GUSTOĆU POPULACIJE JELENA OBIČNOG pdf TXT HR EN | 139 | |
| Sažetak Jelen obični (Cervus elaphus L.) je u mnogim dijelovima svijeta važna ekološka vrsta i popularna divljač, te kao takva ima značajan izravan utjecaj na čovjeka. Istovremeno može imati štetne posljedice na okoliš, posebice na šumarstvo. Težina ovih posljedica ovisi o gustoći populacija jelena običnog, što zauzvrat u značajnom stupnju ovisi o kvaliteti staništa i prijašnjem upravljanju ovom vrstom. Oba čimbenika snažno odražavaju ljudske utjecaje. Ovo istraživanje proučava utjecaje određenih okolišnih i povijesnih čimbenika, posebice onih antropogenih, na raširenost i lokalne gustoće populacija jelena običnog. Područje istraživanja je Slovenija, zemljopisno, klimatski i krajobrazno izuzetno raznovrsna država. Jelen obični je u povijesti istrijebljen i reintroduciran prije 100 godina na nekoliko mjesta, a također je i spontano imigrirao iz Mađarske (Slika 1). Danas je proširen na 60% površine države, ali nije još dosegao sva pogodna staništa zbog sporog širenja. Analiza je obuhvatila nezavisne varijable širokog raspona okolišnih varijabli i varijable „troškovna udaljenost”, koja prikazuje „težinu” disperzije jelena običnog od mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije. Procjene lokalnih gustoća jelena običnog (zavisna varijabla) su dobivene pomoću dvije metode: podaci o izvršenim odstrjelnim kvotama i metodom brojanja izmeta. Vrijednosti varijabli su pripremljene na relativno finoj prostornoj rezoluciji (imajući na umu površinu cijelog područja) od 1 km2. U skladu s teorijom o višestrukom izboru staništa, zavisnost jelena običnog o okolišu je analizirana na dvije razine: 1) globalni doseg jelena običnog (nazočnost/nenazočnost) i 2) gustoće lokalnih populacija unutar područja raširenosti. Na obje razine je provedena bivarijatna (korelacija) i multivarijatna (regresija) analiza. Nazočnost jelena običnog je najvjerojatnija u blizini mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije, što ističe važnost varijable „troškovna udaljenost”, te u velikim šumskim kompleksima, što ukazuje na pozitivan utjecaj udjela šume i veličinu šumske plohe te negativan utjecaj gustoće ruba šume (Tablica 1, Tablica 2). Ove varijable također utječu na gustoću populacije, koja raste s padom udaljenosti od hranilišta i pozitivno je vezana s udjelom sastojina u kojima dominira obična smreka. Korelacija također ukazuje na pozitivnu ovisnost s udjelom mladih sastojina (Tablica 1, Tablica 3). Troškovna udaljenost od mjesta reintrodukcije te udio i kontinuitet šume prikazuje ljudske intervencije u povijesti (nekadašnje upravljanje jelenom običnim i korištenje prostora od strane čovjeka). Poznavanje utjecaja ovih čimbenika na jelena običnog je stoga važno za razumijevanje prošlosti i predviđanje buduće dinamike populacije. Stanište jelena običnog u Sloveniji još uvijek nije u potpunosti nastanjeno i širenje se nastavlja. Stoga se očekuje kontinuirano širenje jelena običnog, imajući na umu da brzina ovisi o načinima upravljanja prostorom. Stanje je slično i u većini drugih europskih zemalja. Još je važnije poznavati utjecaje mjera u današnjem lovstvu i šumarstvu koje, mogu biti prilagođene s ciljem postizanja željenih utjecaja. Neke ustaljene prakse upravljanja često ostvaruju utjecaje suprotne željenima,i u budućnosti bi trebale biti ponovno razmatrane. U budućnosti bi više pozornosti trebalo posvetiti izboru mjesta na kojem bi se postavila hranilišta za jelensku divljač, a na nekim područjima bi se intenzitet prihranjivanja jelenske divljači trebao reducirati. Udio mladih stabala u šumama Slovenije je prenizak; stoga bi ili trebalo proširiti područja obnove šumskih sastojina ili osnovati krmne površine za divljač (remize). Upravljanje odnosima između šume i divljači zahtjeva suradnju djelatnika u lovstvu i djelatnika u šumarstvu. Metoda primijenjena u našem istraživanju također bi mogla biti korištena za poboljšanje bonitiranja lovišta za jelensku divljač, jer su procjene utjecaja pojedinih okolišnih čimbenika na kvalitetu staništa jelena običnog temeljene na kvantitativnoj analizi. Ključne riječi: jelen obični; kvaliteta staništa; gustoća populacije; lovstvo; šumarstvo; hranidba; Slovenija | ||
| Ljiljana KEČA, Milica MARČETA, Stjepan POSAVEC, Sreten JELIĆ, Špela PEZDEVŠEK-MALOVRH | UDK 630* 899 https://doi.org/10.31298/sl.141.3-4.5 | |
| TRŽIŠNE KARAKTERISTIKE I KLASTER ANALIZA NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA pdf TXT HR EN | 151 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Erhan ÇALIŞKAN, Uzay KARAHALIL | UDK 630* 686 + 383 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.3-4.6 | |
| PROCJENA MREŽE ŠUMSKIH CESTA I ODREĐIVANJE SUSTAVA PRIVLAČENJA DRVA POMOĆU GIS-a: STUDIJA SLUČAJA U PLANSKOJ JEDINICI ANBARDAG pdf TXT HR EN | 163 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| VELIKI DJETLIĆ (Dendrocopos major L.) PDF TXT | 173 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Ivan Tarnaj | ||
| HRVATSKO ŠUMARSTVO U 21. STOLJEĆU – moguća budućnost – prijedlog za razmišljanje PDF TXT | 174 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 179 | |
| Milan Glavaš | ||
| Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Bojan Spasojević, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: DENDROFLORA URBANOG ZELENILA GRADA MOSTARA I NJENA ZAŠTITA PDF TXT | 188 | |
| Tomislav Dubravac | ||
| Dr. sc. Linda Bjedov, Dr. sc. Marko Vucelja, Prof. dr. sc. Josip Margaletić: PRIRUČNIK O GLODAVCIMA ŠUMA HRVATSKE PDF TXT | 189 | |
| Milan Glavaš | ||
| Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: INTERGRALNA ZAŠTITA SMRČE – SMJERNICE PDF TXT | 191 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Milan Glavaš | ||
| 61. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 193 | |
| Martina Tijardović, Sanja Perić | ||
| 1. LJETNA ŠKOLA COST AKCIJE FP1403 NNEXT / „INTRODUCIRANE ŠUMSKE VRSTE DRVEĆA U EUROPI S GLEDIŠTA KLIMATSKIH PROMJENA: RIZICI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI“ PDF TXT | 195 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Berislav Vinaj | ||
| STRUČNI DIO PROGRAMA U OKVIRU 2. SJEDNICE UO HŠD-a 2016. GODINE (Područje UŠP Osijek 21. i 22. listopada 2016.) PDF TXT | 205 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| ALPE-ADRIA 2017.g. PDF TXT | 208 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| U LATVIJI ODRŽAN 49. EFNS PDF TXT | 213 | |
| Damir Delač | ||
| 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE PDF TXT | 218 | |
| Damir Delač | ||
| 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE SKUPŠTINE HŠD-A 2017. GODINE PDF TXT | 219 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Miroslav Harapin | ||
| MIRJANA POPOVIĆ (1929–2016) PDF TXT | 220 | |