broj: 5-6/2011
pdf (7,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA pdf TXT HR EN | 213 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Kutnar,L., D. Matijašić, R. Pisek | UDK 630* 907 : 629 + 114.4 (001) | |
| Status zaštite i potencijalne ugroženosti šumskih staništa na području ekološke mreže Natura 2000 u Sloveniji pdf TXT HR EN | 215 | |
| Lubojacký,J., J. Holuša | UDK 630* 453 (001) | |
| Usporedba ulova smrekinog pisara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima i feromonskim klopkama pdf TXT HR EN | 233 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Posavec,S., M. Šporčić, D. Antonić, K. Beljan | UDK 630* 649 | |
| Poticanje inovacija – ključ razvoja u hrvatskom šumarstvu pdf TXT HR EN | 243 | |
| Planinšek,Š., A. Ferreira, A.Japelj | UDK 630* 116 + 907 | |
| Model za vrednovanje hidroloških značajki šume pdf TXT HR EN | 257 | |
| Sažetak: Svojim nadzemnim i podzemnim dijelom šume reguliraju otjecanje i prodiranje površinske vode te ujedno štite tlo od vodene erozije (Chang, 2006). Oba su utjecaja šume u okviru tog istraživanja zbog tijesne veze između njih i usporedivih šumsko-privrednih mjera za njihovo jačanje udružena pod pojmom hidrološka uloga šume. U članku je predstavljen model za procjenu hidrološke uloge šume. Međutim, rezultati predstavljaju osnovu za izbor odgovarajućih šumsko-uzgojnih mjera za jačanje spomenute uloge. Model je ispitan na primjeru slivnog područja Draga, koje se nalazi na SZ alpskom djelu Slovenije. Područje obuhvaća 1.786 hektara na nadmorskim visinama između 600 i 2060 m. Tipovi tla vrlo su heterogeni, od kamenjaka doplodnih smeđih tala (IGLG, 1967). Šuma pokriva 83 % površine, ostatak su planinski travnjaci i kamenita zemljišta obrasla vrijeskom (MKGP, 2005). Vrlo je dinamičan reljef, nagibi na polovini obrađivanog područja premašuju 30°. Visoke količine oborina (1950–2600 mm godišnje) pokazuju stalnu opasnost od bujica, a time na iznimnu važnost hidrološke uloge šuma. Veći je dio područja isprepleten klancima planinskih potoka, grebenima, stijenama, ulegnućima zemlje i plazovima. U dolini zbog povijesnih razmjera prevladava posađena smreka (Picea abies) (L.) Karst.) i prirodno prisutna bukva (Fagussylvatica) (L.). Smjesu sastojine čine jele, gorski javor, veliki jasen, gorski brijest i zelena joha (ZGS, 1999). Hidrološku ulogu šume ocijenili smo matričnim modelom koji se zasniva na metodologiji Wullschlegerja (1982). Model uključuje vanjske , ekološke, i unutarnje sastojinske čimbenike (tablica 1). Ekološki čimbenici određuju potrebe za hidrološkom ulogom, a sastojinski adekvatnost šume da je osigurava. Podaci su obrađeni u programu Idrisi (Idrisi, 2006). Podatkovni slojevi bili su rasterski, veličinom ćelije od 12,5 x 12,5 metra. Kod ekoloških čimbenika ocjenjivali smo nagib i tipove tla s obzirom na njihovu erodibilnost i propusnost za vodu. Naklon ima velik utjecaj na otjecanje površinske, a posredno i podzemne vode. U kombinaciji s nagibima tipovi tala s obzirom na njihovu erodibilnost i propusnost vode omogućuju procjenu vjerojatnosti pojave klizanja. Među unutarnje, sastojinske čimbenike svrstali smo sastojinsku strukturu, sklop (gustoću sastojine) i prirodnost sastava drveća u šumama. Frehner et al. (2005) utvrđuju kako je za obavljanje hidrološke uloge šume najpogodnija raznodobna struktura drveća na maloj površini s visokim stupnjem zastiranja i ravnomjernom razdiobom razvojnih faza. Twery in Hornbeck (2001), dakle, preporučuju da u slivnom području i u obalnom pojasu gustoća gornjeg sloja krošanja bude iznad 70 %, predstavljajući tako tijesan, ali normalan zaključak. Poželjan je što viši stupanj prirodnosti šuma, jer prirodna je struktura šuma prilagođena lokalnim ekološkim čimbenicima, što je itekako bitno pri osiguravanju ekološke uloge šume. Vanjski, ekološki, i unutarnji, sastojinski, čimbenici rangirani na osnovi temeljitog pregleda domaće i strane literature te stručnih mišljenja pedologa ifitocenologa Šumarskog instituta Slovenije (Gozdarskega inštituta Slovenije) i šumsko-privrednih planera Zavoda za šume Slovenije (Zavoda za gozdove Slovenije) u 3 razreda (tablica 1). U sredini GIS najprije smo prekrili vanjske – ekološke čimbenike (nagib, tip tla) i dobili poligone s kombinacijom obaju rangova (tablica 2). Kod unutarnjih – sastojinskih čimbenika (sastojinska struktura, sastojinski zaključak i prirodnost) izvor podataka bio je samo jedan, naime sastojinska karta Zavoda za šume Slovenije, zbog toga nije bilo potrebno prethodno prekrivanje podatkovnih slojeva. U skladu s tablicom 1, svakom smo poligonu odnosno sastojini pripisali rangove za sva tri znaka koje smo dalje spojili u tri skupine (tablica 3). Karta potreba za hidrološkom ulogom šume (slika1) rezultat je spoja vanjskih – ekoloških čimbenika. U privrednoj šumi većina površina pokazuje male ili umjerene potrebe za hidrološkom ulogom šume. Stanje je znatno nepovoljnije u zaštitnoj šumi, gdje su čak na 70 % površina izražene velike potrebe za hidrološkom ulogom šume. Udruženjem unutarnjih – sastojinskih čimbenika (sastojinske strukture, zaključka i prirodnost šuma) dobili smo kartu prikladnosti šume za osiguravanje hidrološke uloge (slika 2). Više od polovine šuma u objema je kategorijama odgovarajuće strukturirano i pokazuju veliku prikladnost za osiguravanje hidrološke uloge, 28 % površina u privrednoj i 43 % u zaštitnoj šumi ima umjerene prikladnosti, međutim, manji dio ima male prikladnosti za osiguravanje hidrološke uloge šume. U zadnjem smo koraku spojili kartu potreba za hidrološkom ulogom šume i kartu prikladnosti šume za osiguravanje hidrološke uloge šume i dobili konačnu – sinteznu kartu (slika 3). Rezultati su pokazali problematično stanje u zaštitnim šumama, budući da je samo na punoj petini površina stanje pogodno, 46 % površina pokazuje prihvatljivo, a gotovo trećina površina nepovoljno stanje, što znači da prikladnost šume nije proporcionalna potrebama za hidrološkom ulogom šume. Budući da ne možemo utjecati na vanjske – ekološke čimbenike, moramo se što više koncentrirati na osiguravanje povoljnog stanja unutarnjih – sastojinskih čimbenika. Za tu je svrhu izrađen plan provedbe šumsko-privrednih i šumsko-uzgojnih mjera (Fajon, 2007). Model za ocjenjivanje hidrološke uloge šume predstavlja kvalitetnu osnovu za planiranje šumsko-uzgojnih mjera, s kojima možemo u skladu s potrebama održavati ili poboljšati prikladnost šume za osiguravanje hidrološke njezine uloge. Kritične površine moraju kod planiranja mjera imati prednost. Svaka je prostorna jedinica opremljena s pet vrsta podataka, koji omogućuju potpunu analizu čimbenika koji utiču na potrebe i prikladnost šume za ostvarivanje hidrološke uloge te opredjeljenje potrebnih mjera za poboljšanje stanja. Ključne riječi: alpski sliv; hidrološka uloga; model vrednovanja; ocjenjivanje prikladnosti; šuma; višekorisničko šumarstvo; alpski sliv; hidrološka uloga; model vrednovanja; ocjenjivanje prikladnosti; šuma; višekorisničko šumarstvo | ||
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Poljak,I., M. Idžojtić, M. Zebec | UDK 630* 174 + 652 | |
| Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba pdf TXT HR EN | 269 | |
| Domac, J., Z. Benković, V. Šegon, I. Ištok | UDK 630* 537 + 741 | |
| Kritični čimbenici u razvoju domaćeg tržišta peleta pdf TXT HR EN | 281 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Gak(Nycticorax nycticoraxL.) PDF TXT | 290 | |
| AKTUALNO | ||
| Frković,Alojzije | ||
| Odnos Europe i šuma danas oslikan kistom i riječju umjetnika PDF TXT | 291 | |
| OBLJETNICE | ||
| Anić, Igor | ||
| Prigodom 90. obljetnice utemeljenja Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PDF TXT | 293 | |
| Boić Petrač, Petra | ||
| 50 godina WWF-a – od predanih prirodoslovaca do vodeće globalne udruge za zaštitu prirode PDF TXT | 298 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grubešić, Marijan | ||
| Lovstvo, velika ilustrirana enciklopedija lovstva PDF TXT | 300 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 303 | |
| Gračan, Joso | ||
| Časopis za međunarodnu bioraznolikost u Europi PDF TXT | 305 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Tomljanović, Kristijan | ||
| Simpozij: Populacijska ekologija dlakavih predatora PDF TXT | 308 | |
| Jakovac,Hranislav | ||
| Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske PDF TXT | 309 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Tomić,Ivica | ||
| Raznolikost šumske vegetacije na poučnoj stazi Hajderovac PDF TXT | 315 | |
| Roša,Jadranka | ||
| Koncert u Šumarskom domu PDF TXT | 318 | |
| Frković,Alojzije | ||
| Delnički ogranak HŠD-a obogaćen s tridesetak novih članova šumara - umirovljenika PDF TXT | 319 | |
| Dani hrvatskoga šumarstva PDF TXT | 321 | |
| Delač, Damir | ||
| Zapisnik 115. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva pdf TXT | 322 | |
| Gubijan, Željko | ||
| Bjelovarski salon fotografije – 8. put PDF TXT | 329 | |
| Mrkobrad, Miroslav | ||
| Natjecanje šumarskih radnika PDF TXT | 331 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Vlainić, Oliver | ||
| Ilija Bućan (1928–2011) PDF TXT | 333 | |
| Knepr, Josip | ||
| Zvonko Podlesak (1931–2011) PDF TXT | 334 | |
| Vlainić, Oliver | ||
| Višnja Topolovac (1941–2011) PDF TXT | 335 | |
| Tomić,Ivica | ||
| Marko Šušnjar (1937–2011) PDF TXT | 336 | |