broj: 5-6/2014        pdf (6,49 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ZAŠTO SE ČUDIMO?     pdf    TXT     HR     EN 257
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Boštjan Surina UDK 630*187+182 (001)
ŠUMSKA VEGETACIJA TEKTONSKIH UDOLINA PIHLJA I VITRA IZNAD VINODOLA (LIBURNIJSKI KRŠ, SJEVEROZAPADNA HRVATSKA)     pdf    TXT     HR     EN 259
Vesna Krpina, Željko Španjol, Anamarija Jazbec UDK 630*907 + 971 (001)
ULOGA ŠUMA I ŠUMARSTVA U TURIZMU I ZAŠTITI PRIRODE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE     pdf    TXT     HR     EN 271
Marko Vucelja, Josip Margaletić, Linda Bjedov, Mario Šango, Maja Moro UDK 630*451 (001)
ŠTETE OD SITNIH GLODAVACA NA STABLJICI I KORIJENU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)     pdf    TXT     HR     EN 283
Gregor Meterc, Danijel Borković, Maja Jurc UDK 630* 453 (001)
GRADACIJA SMREKINE OSE PREDIVICE Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) U SLOVENIJI     pdf    TXT     HR     EN 293
Sažetak
U Sloveniji je prvi jak napad ose predivice iz roda Cephalcia (Hymenoptera, Symphyta, Pamphilidae) zabilježen u srpnju 2009. godine na padini Riflov vrh (koordinate: x = 492607, y = 155471) iznad grada Prevalje u sjevernom dijelu Slovenije. Napadnuto područje prostiralo se na površini od 106 ha u 60–90 godina staroj sastojini obične smreke (Picea abies) smještenoj na sjevernoj padini s nagibom 20 % i nadmorskoj visini između 600 i 800 metara. Drvna zaliha varira između 321 m3/ha i 408 m3/ha, s udjelom smreke u drvnoj zalihi od 70% te s pojedinačnom primjesom obične bukve (Fagus sylvatica), gorskog javora (Acer pseudoplatanus), gorskog jasena (Fraxinus excelsior), običnog bora (Pinus sylvestris) i europskog ariša (Larix decidua). Ova staništa pripadaju kiselim bukovim šumama, s pripadnom šumskom zajednicom Omphalodo-Fagetum.
U Europi je poznato više od 10 vrsta roda Cephalcia koje uzrokuju defolijacije četinjača unutar porodice Pinaceae, posebno na vrstama roda Picea, Pinus, Larix, a povremeno i Cedrus i Abies. Štete uzrokuju ličinke koje se hrane iglicama i tako kroz višegodišnje defolijacije mogu oslabiti četinjače, smanjiti njihov prirast i stvoriti uvjete za dodatnu štetu zbog drugih biotskih i abiotskih čimbenika.
Cilj istraživanja bio je utvrditi dominirajuću vrstu roda Cephalcia koja je uzrokovala defolijaciju na sjeveru Slovenije i istražiti neka njena bioekološka obilježja (temperature aktivacije najvažnijih fenoloških razdoblja), brojnost pretkukuljica u tlu i utjecaj vrsta Cephalcia na defolijaciju drveća.
U 2009. i 2010. godini prikupljeni su uzorci tla (25 ˟ 25 ˟ 20 cm) s površina ispod krošanja na šest lokacija, raspoređenim uzduž cijele padine, a s namjerom taksonomske identifikacije i fotografiranja pretkukuljica različitih vrsta roda Cephalcia. Na taj je način ukupno fotografirano i identificirano 147 jedinki.
Broj pretkukuljica u uzorcima tla 2009. godine iznosio je od 160 do 944 jedinki/m2 tla, dok je brojnost pretkukuljica iz 2010. godine bila manja, ali još uvijek visoka i iznosila je od 64 do 320 primjeraka/m2 tla. Prema Battisti i Rodeghiero (1988), intenzitet defolijacije pri kojoj nastaje štetni učinak na smreci nastaje kada brojnost iznosi 20 pretkukuljica/m2 tla. Na lokaciji Prevalje 2010. godine prosječan broj pretkukuljica iznosio je 189 jedinki/m2 tla, što upućuje na posljedičnu defolijaciju.
Determinacija vrsta na temelju prikupljenih pretkukuljica ukazala je na dominaciju vrste C. arvensis (71 %). Ostatak pretkukuljica pripadao je drugim vrstama roda Cephalcia ili ih se zbog nejasnih uzoraka nije moglo preciznije odrediti.



U proljeće 2012. godine s entomološkim mrežama hvatana su živa imaga i taksonomski identificirani. Sva imaga pripadala su vrsti C. arvensis. Identifikacije je potvrdio prof. dr. Andrea Battisti sa Sveučilišta u Padovi.
Temperature zraka i tla važni su čimbenici koji dominantno utječu na bionomiju vrsta roda Cephalcia. Podaci s meteorološke stanice Šmartno pri Slovenj Gradcu preuzeti su za razdoblje 2007–2010. od Agencije Republike Slovenije za okoliš (ARSO), dok su 2010. godine na lokaciji Prevalje izmjerene temperature tla na dubini 20 cm s digitalnim termometrima ‘T-button’ thermometers (T-buttons, Dallas Semiconductor, USA; preciznost 0,1 °C, 0,1 %).
Temperatura tla ima jak utjecaj na dinamiku populacije ovih osa pa primjerice temperatura ispod 0 °C kroz duže razdoblje može rezultirati povećanim mortalitetom pretkukuljica. U provedenom istraživanju temperatura tla nije imal utjecaja na njihov mortalitet s obzirom da se niti jednom nije spustila ispod 0 °C. Drugi razlozi za smanjenje brojnosti pretkukuljica su predatori iz porodice Soricidae, te entomopatogene gljive koje nisu bile predmet ovog istraživanja.
Fenološki važne temperaturne vrijednosti povezane s pojavom imaga Cephalcia vrsta utvrdili smo praćenjem početka pojave odraslih osa u travnju 2011. godine detaljnim pregledom prizemnog rašća i drveća sve do prestanka njihovog nalaza. Za svaki dan u ovom razdoblju utvrdili smo prosječnu dnevnu zračnu temperaturu na visini 2 m od tla i temperaturu tla na dubini 20 cm. Prva imaga pojavila su se 20. travnja, kada je prosječna dnevna temperatura iznosila iznad 12 °C, a u većem broju 23. travnja (prosječna dnevna temperatura 14,7 °C, temperatura tla 8,7 °C), sve do 9. svibnja. Nakon tog datuma pa sve do 19. svibnja pojava imaga je oslabila i nalažena su tek pojedinačne ose.
Brst smrekinh iglica i posljedični gubitak asimilacijskog aparata važan je indikator vitalnosti stabala te je rezultat utjecaja različitih biotskih i abiotskih čimbenika. Unutar područja najjače zahvaćenog defoliacijom, 2009. godine izabrali smo 6 površina (svaka 50 50 m), te svakom stablu iznad 10 cm prsnog promjera procijenili postotak defolijacije krošnje. Isti postupak ponovljen je 2010. godine. 2009. godine prosječna defolijacija krošanja na istraženim lokacijama iznosila je 26 %, a 2010 godine 32 %, što ukazuje na pogoršanje vitalnosti napadnutih smreka.
Sve gradacije C. arvensis u Europi dogodili su se u smrekovim sastojinama, naročito u smrekovim kulturama. Budući da u Sloveniji postoji mnogo ovakvih sastojina, a uslijed recentnih promjene klimatskih čimbenika, primjerice porasta temperature i smanjena količina oborina u razdoblju kada se smrekine ose predivice roje i ženke odlažu jaja, u šumama Slovenije možemo očekivati učestalija prenamnoženja populacija ovih štetnika.

Ključne riječi: Cephalcia arvensis; temperatura; defolijacija; gradacija; obična smreka; Slovenija
Rita Horák, Milan Borišev, Andrej Pilipović, Saša Orlović, Slobodanka Pajević, Nataša Nikolić UDK 630*111 + 116 (001)
UTJECAJ SUŠE NA ŠUMSKO DRVEĆE U ČETIRI ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U SRBIJI     pdf    TXT     HR     EN 301
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Stjepan KRČMAR, Marija VEREŠ, Tomi TRILAR UDK 630*453
FAUNA TVRDIH KRPELJA (ACARI: IXODIDAE) RAZLIČITIH STANIŠTA U HRVATSKOM DIJELU BARANJE     pdf    TXT     HR     EN 309
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
MALA PRUTKA (Actitis hypoleucos L.)     PDF    TXT 315
 
OBLJETNICE
     
Alojzije Frković
125. OBLJETNICA OSNIVANJA ZAGREBAČKOG BOTANIČKOG VRTA OBILJEŽENA PRIGODNOM POŠTANSKOM MARKOM     PDF    TXT 316
Vice Ivančević
U SUSRET 250. OBLJETNICI KONTINUIRANOG RADA ŠUMARIJE KRASNO (1765–2015)NAJSTARIJE ŠUMARIJE U HRVATSKOJ     PDF    TXT 318
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Igor Anić
PROMOVIRANA PRVA KNJIGA ARHIVA BRODSKE IMOVNE OPĆINE     PDF    TXT 320
Ivo Trinajstić
SVEUČILIŠNI UDŽBENIK ŠUMSKO ZELJASTO BILJE HRVATSKE     PDF    TXT 321
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE)     PDF    TXT 322
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Alojzije Frković
SUSRETI GORANA ŠUMARA-UMIROVLJENIKA POSTAJU TRADICIONALNI     PDF    TXT 325
Oliver Vlainić
KARLOVAČKI ŠUMARI U SLOVENIJI     PDF    TXT 329
Vice Ivančević
TRADICIONALNI GODIŠNJI SUSRETI ČLANOVA – UMIROVLJENIKA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA – OGRANKA SENJ 2013. GODINE     PDF    TXT 334
Damir Delač
ZAPISNIK 2. SJEDNICE UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA HŠD-A ODRŽANE 30. TRAVNJA 2014. GOD. U 10,30 SATI U VELIKOJ DVORANI ŠUMARSKOGA DOMA     PDF    TXT 335
Damir Delač
ZAPISNIK 118. REDOVITE IZBORNE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA     PDF    TXT 342
Goran Gregurović
STRUČNA TEMA SKUPŠTINE: ŠUMARSTVO I EU FONDOVI: PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014–2020. GODINE     PDF    TXT 353
Damir Delač
PROMOCIJA SVEUČILIŠNOG UDŽBENIKA „DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME”     PDF    TXT 355
 
IN MEMORIAM
     
Oliver Vlainić
Prof. BERISLAV POŽAR, dipl. ing. šum. (1943–2014)     PDF    TXT 356

                UNDER CONSTRUCTION