broj: 5-6/2016        pdf (21,81 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
VIJESTI IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE     pdf    TXT     HR     EN 213
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Silvija Krajter OSTOIĆ, Dijana VULETIĆ UDK 630* 945 + 907 (001)
ULOGA INFORMIRANOSTI U POZNAVANJU PROBLEMATIKE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 215
Tatjana MASTEN MILEK, Gabrijel SELJAK, Mladen ŠIMALA, Maja PINTAR, Vjekoslav MARKOTIĆ#SS UDK 630* 453 (001)
POPIS ŠTITASTIH UŠI (Hemiptera: Coccomorpha) NA DOMAĆINIMA IZ RODA Quercus L. U HRVATSKOJ S NAGLASKOM NA PRVI NALAZ ŠTITASTE UŠI HRASTA CRNIKE – Kermes vermilio Planchon, 1864     pdf    TXT     HR     EN 229
Mirzeta MEMIŠEVIĆ HODŽIĆ, Dalibor BALLIAN UDK 630* 164 (Quercus robur L.) (001)
ISTRAŽIVANJA RAZNOLIKOSTI MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U POKUSU PROVENIJENCIJA ŽEPČE, BOSNA I HERCEGOVINA     pdf    TXT     HR     EN 239
Branko STAJIĆ, Živan JANJATOVIĆ, Predrag ALEKSIĆ, Zvonimir BAKOVIĆ, Marko KAZIMIROVIĆ, Novica MILOJKOVIĆ UDK 630* 101 + 561 (001)
ANAMORFNE KRIVULJE INDEKSA STANIŠTA MEZIJSKE BUKVE (Fagus × taurica Popl.) U PODRUČJU ŽAGUBICA, ISTOČNA SRBIJA     pdf    TXT     HR     EN 251
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Tomislav PORŠINSKY, Maja MORO, Andreja ĐUKA UDK 630* 377
KUTOVI I POLUMJERI PROHODNOSTI SKIDERA S VITLOM     pdf    TXT     HR     EN 259
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Olivera TANČEVA CRMARIĆ, Davorin KAJBA UDK 630*232.5
MIKRORAZMNOŽAVANJE DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) IZ KLONSKE SJEMENSKE PLANTAŽE     pdf    TXT     HR     EN 273
Sažetak
Velika pozornost pridaje se divljoj trešnji (Prunus avium L.) zbog plemenitog i visokovrijednog drva, ali i zbog važnosti očuvanja njezine genetičke raznolikosti. Oplemenjivanje divlje trešnje uobičajenim metodama uzgoja mogao bi biti vrlo spor proces, otežan time da je u prirodi teško dobiti redovne i dovoljne količine sjemena. Iako osnivanje klonskih sjemenskih plantaža osigurava redovitiji prinos kvalitetnog sjemena, ipak
ostaje ovisnost od vremenskih prilika koje utječu na cvjetanje tj. prinos sjemena, kao i prisutne poteškoće kod klijavosti sjemena. Određene biotehnološke metode in vitro ubrzavaju proces i osiguravaju genetičku stabilnost. Najbrži i najkvalitetniji način oplemenjivanja divlje trešnje je mikroklonalna propagacija rejuveniliziranih jedinki, adultnih, elitnih genotipova s dobro razvijenim sustavom vlastitog korijena.
Optimalizacija procesa omogućava smanjivanje problema i troškove proizvodnje, a osigurano je i očuvanje aditivnih i neaditivnih sastavnica genetičke varijabilnosti. Dobivanje kvalitetnih sadnica s poznatim svoj­stvima, i to u vrlo kratkom vremenu, koristilo bi za osnivanje i nadopunu klonskih plantaža i za izravno pošumljavanje određenih površina ili popunjavanje šumskih sastojina elitnim genotipovima. Ex situ konzervacija, u klonskim plantažama, omogućava i očuvanje genetičke konstitucije bez promjena, ili s minimalnom mogućnošću promjena kroz mutacije, selekcije, driftom ili kontaminacijom sadnog materijala. Uvođenjem novih metoda očuvanja genetičkih resursa divlje trešnje, kao što su vegetativno razmnožavanje in vitro ili krioprezervacija, povećala bi se mogućnost kontrole genetičke stabilnosti, posebice genotipizacijom svakog klona.
Iz osnovane klonske sjemenske plantaže divlje trešnje, na području Šumarije Kutina, u proces proizvodnje in vitro uvedena su ukupno 24 genotipa (selekcioniranih plus stabala). Korištene su grančice s formiranim pupovima u fazi dormancije, ali i tijekom porasta za uvođenje odabranog materijala u in vitro postupak i masovno vegetativno razmnožavanje. Ukupno su 23 klona uspješno uvedena u početnu kulturu. Uspostavljanju početne kulture najviše se opirao klon L3, koji jedini od 24 odabrana klona nije imao uspješnu dezinfekciju bez obzira što je više puta materijal uziman kroz različita godišnja doba. Tijekom ovih pokusa klon L3 nije uveden u početnoj kulturi.
Istražena je mogućnost optimalizacije rutinske metode mikrorazmnožavanja klonova po svim fazama. Utvrđene su aseptičke tehnike koje omogućuju uvođenje početne kulture kroz cijelu godinu (tablica 1). Utvrđeni su jedinstveni sastavi hranidbenih podloga (tablica 2) i kombinacija biljnih hormona (tablica 3) po fazama in vitro proizvodnje, što je rezultiralo dobivanjem kvalitetnih biljaka uz vrlo dobro preživljavanje tijekom procesa aklimatizacije. Za mikropropagaciju su korišteni BAP-1,0 mg/L, Kinetin-0,5 mg/L i IAA-0,5 mg/L, što je rezultiralo multiplikacijskom stopom 3-9 uz visinu biljaka 1,5-3,0 cm (slika 1). Zakorijenjivanje mikrobiljaka je postignuto kombinacijom IAA-2,0 mg/L, IBA-2,0 mg/L s dodatkom GA3-0,2 mg/L, te je potvrđeno da se kombinacijom regulatora rasta po svim fazama dobivaju kvalitetnije i veće biljke, uz vrlo dobro preživljavanje tijekom procesa aklimatizacije.
Na osnovi dosadašnjih istraživanja mikropropagacije divlje trešnje, u ovome je radu bio cilj istražiti mogućnost optimalizacije rutinske metode kulture tkiva za razmnožavanje klonova (plus stabala) divlje trešnje po svim fazama od početne kulture, mikrorazmnožavanja, izduživanja, zakorijenjivanja te aklimatizacije i dorade bi­ljaka in vivo do komercijalne sadnice (slika 2).

Ključne riječi: in vitro razmnožavanje; plus stabla; klonska sjemenska plantaža; divlja trešnja
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
SMEĐOGLAVI BATIĆ (Saxicola rubetra L.)     PDF    TXT 283
Alojzije Frković
MIOMIRISNO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA     PDF    TXT 284
 
OBLJETNICE
     
Slavko Matić
O JOSIPU RADOŠEVIĆU, DIPL. ING., POVODOM 110. GODIŠNJICE ROĐENJA I PODIZANJA SPOMEN OBILJEŽJA UGLEDNIM ŠUMARIMA HRVATSKE     PDF    TXT 286
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Damir Delač
OKRUGLI STOL     PDF    TXT 289
Damir Delač
DAN INŽENJERA REPUBLIKE HRVATSKE     PDF    TXT 292
 
PRIZNANJA I NAGRADE
     
Milan Glavaš
BRONČANA PLAKETA I PRIZNANJE ŠUMARIMA     PDF    TXT 295
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Milan Glavaš
OD SJEMENKE DO PLODA - Vodič kroz svijet drveća i grmlja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit     PDF    TXT 299
 
IZ HŠD-a
     
Oliver Vlainić
22. ALPE-ADRIA NATJECANJE     PDF    TXT 300
Goran Bukovac
SPOMEN PLOČA JOSIPU RADOŠEVIĆU     PDF    TXT 303
Damir Delač
Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine održane  8. i 9. travnja u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11,  21000 Split i na području HŠD-a ogranak Dalmacija-Split     PDF    TXT 305
Porin Schreiber
STRUČNA TEMA - POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI GRADA SPLITA - Obilazak Park šume Marjan, te posjet Alkarskim dvorima u Sinju     PDF    TXT 311
Vlado Topić
POSJET ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA HŠD-A PARK ŠUMI MARJAN     PDF    TXT 316
Porin Schreiber
POSJET ALKARSKIM DVORIMA U SINJU     PDF    TXT 319

                UNDER CONSTRUCTION