broj: 5-6/2018        pdf (21,91 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
KAKO DALJE S OVOM RUBRIKOM     pdf    TXT     HR     EN 233
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Damir UGARKOVIĆ, Ivica TIKVIĆ, Krešimir POPIĆ , Josip MALNAR , Igor STANKIĆ UDK 630* 231 + 111.8 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.7
MIKROKLIMA I PRIRODNO POMLAĐIVANJE ŠUMSKIH PROGALA NASTALIH ODUMIRANJEM STABALA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.)     pdf    TXT     HR     EN 235
Krunoslav SEVER, Saša BOGDAN, Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC UDK 630* 160 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.6
NEDESTRUKTIVNA PROCJENA KONCENTRACIJE FOTOSINTETSKIH PIGMENATA U LIŠĆU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)     pdf    TXT     HR     EN 247
Martina TEMUNOVIĆ, Jozo FRANJIĆ, Federico VESSELLA, Marco C. SIMEONE UDK 630* 165 + 17 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.5
TAKSONOMSKI STATUS MISTERIOZNOGA “ZELENOGA HRASTA” (Quercus× viridis Trinajstić) IZ HRVATSKE, TEMELJEN NA FILOGENETSKOJ ANALIZI     pdf    TXT     HR     EN 259
Sažetak
„Zeleni hrast“ je već dugo poznato i specifično stablo hrasta nepoznatoga podrijetla, koje raste u selu Islam Latinski blizu Zadra u Hrvatskoj, a procjenjuje se da je staro preko 200 godina (Slika 1). Svoje ime zahvaljuje činjenici što njegovo debelo kožasto zeleno lišće ostaje na stablu duboko u zimu. Zeleni hrast prema našim saznanjima po prvi puta u literaturi spominje Jedlowski (1955) te pretpostavlja kako se radi o križancu cera (Quercus cerris L.) i hrasta plutnjaka (Q. suber L.). Kasnije ga Trinajstić (1974) opisuje kao novi takson Quercus × viridis Trinajstić, hybr. nov. koji je prema njegovom mišljenju križanac cera (Q. cerris) i hrasta crnike (Q. ilex L.) (Slika 2). Nakon toga ovaj hrast bio je predmet mnogih istraživanja, kako taksonomskih, tako i ekoloških, botaničkih, anatomskih i morfoloških. Posljednji pregledni članak o zelenom hrastu (Müller i sur., 2003) zaključuje kako rezultati većine dosadašnjih istraživanja podupiru mišljenje koje je dao Jedlowski, a ne opis taksona od Trinajstića. Međutim, do danas taksonomski status zelenoga hrasta i njegovo podrijetlo ostaju neizvjesni. Stoga je u ovome radu po prvi puta provedena analiza filogenetskih odnosa zelenoga hrasta na temelju molekularnih biljega u odnosu na ostale blisko srodne vrste hrasta koje rastu u njegovoj široj regiji, uključujući sve potencijalne roditeljske vrste (Q. cerris, Q. ilex, Q. suber i Q. coccifera L.) kao i takson Q. crenata Lam. koji je poznat kao stabilni križanac vrsta Q. cerris i Q. suber u Italiji. Također su u analizu uključeni predstavnici skupine Quercus (Q. robur L., Q. petraea /Matt./ Liebl. i Q. pubescens Willd.) kao vanjske grupe. Ukupno naš set podataka uključivao je devet taksona i 16 jedinki roda Quercus L. (Tablica 1). Kako bismo konačno utvrdili taksonomski status zelenoga hrasta koristili smo kloroplastne (trnK-matK i trnH-psbA) i jezgrine (5.8S + ITS2) DNK biljege (tzv. DNK barkod regije) na temelju kojih smo rekonstruirali srodstvene odnose pomoću mreže haplotipova/ribotipova (Slika 3) te pomoću filogenetskoga stabla dobivenoga metodom maksimalne štedljivosti (Slika 4 i 5). Rezultati filogenetskih odnosa između zelenoga hrasta i ostalih zastupljenih taksona u ovome istraživanju (Slika 3, 4 i 5) ne podržavaju teoriju da je Q. ilex jedna od njegovih roditeljskih vrsta. Umjesto toga, molekularna filogenija nedvojbeno dokazuje kako je zeleni hrast zapravo takson poznat pod prihvaćenim nazivom Q. crenata, te potvrđuje alternativnu hipotezu kako se radi o križancu između vrsta Q. cerris i Q. suber. Pojedini autori u starijoj literaturi već su navodili svojtu Q. crenata na temelju morfoloških karakteristika za područje Istre i Kvarnera te Dalmacije, koristeći se uglavnom sinonimom Q. pseudosuber Santi (Strobl, 1872; Freyn, 1877; Richter, 1897; Schneider, 1906; Ascherson i Graebner, 1908-1913; Adamović, 1911; Hirc, 1916; Hayek, 1924, 1927; Lovrić, 1981). Međutim, kasnije Trinajstić (2006) ipak zaključuje kako takson Q. crenata nije zastupljen u hrvatskoj flori te je do danas ovo pitanje ostalo dvojbeno. U novije vrijeme vrsta Q. crenata zabilježena je samo u kulturi u Perivoju Vladimira Nazora u Zadru (Perinčić, 2010; Nikolić 2017). Na osnovi naših rezultata temeljnih na molekularnoj filogeniji sa sigurnošću zaključujemo da je vrsta Q. crenata prisutna u hrvatskoj flori.

Ključne riječi: zeleni hrast; Quercus × viridis; Quercus crenata; hibridi; filogenija; taksonomija
Murat ALAN, Rumi SABUNCU, Turgay EZEN, Selim KAPLAN UDK 630* 232.3 + 233 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.1
UTJECAJ PRIKRAĆIVANJA NA RAST I UROD ČEŠERČIĆA I ČEŠERA VRSTE Pinus brutia Ten U SJEMENSKIM PLANTAŽAMA RAZLIČITE DOBI     pdf    TXT     HR     EN 269
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Mirza DAUTBAŠIĆ, Osman Mujezinović, Kenan ZAHIROVIĆ, Josip MARGALETIĆ UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.4
PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda) U BOSNI I HERCEGOVINI     pdf    TXT     HR     EN 283
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK UDK 630* 582
https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.3
KOMPARATIVNA ANALIZA RAZLIČITIH PRISTUPA KORIGIRANJU GEOMETRIJSKIH DISTORZIJA STARE ŠUMARSKE KARTE     pdf    TXT     HR     EN 287
 
STRUČNI ČLANCI
     
Damir DRVODELIĆ UDK 630* 181.5
https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.2
RAZMNOŽAVANJE PAULOVNIJE KORIJENSKIM REZNICAMA     pdf    TXT     HR     EN 297
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav ARAČ
PATKA NJORKA (Aythya nyorca Guld.)     PDF    TXT 309
Ivan MARTINIĆ
ZANIMLJIVOSTI RAZVOJA INTERPRETACIJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA – PRVE AKTIVNOSTI, VELIKA RAZNOLIKOST TEHNIKA I IZNIMNI DOSEZI     PDF    TXT 310
Ivo AŠČIĆ
SVJETSKI DAN ŠUMA – ŠUMSKI PLODOVI     PDF    TXT 315
 
OBLJETNICE
     
Tomislav LUKŠIĆ
ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „JOSIP KOZARAC – 160. OBLJETNICA ROĐENJA“ U LIPOVLJANIMA     PDF    TXT 318
Branko MEŠTRIĆ
120 GODINA ŠUMARSKE AKADEMIJE - DAS FORSTHEIM ZU AGRAM     PDF    TXT 320
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC
NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA SICILIJU     PDF    TXT 324
Milan GLAVAŠ
62. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE     PDF    TXT 329
 
IZ HŠD-a
     
Oliver VLAINIĆ
JUBILARNO 20. SUDJELOVANJE HRVATSKE ŠUMARSKE EKIPE NA 50. EFNS-U (Antholz, Južni Tirol, Italija, 28. siječnja – 3. veljače 2018.)     PDF    TXT 331
Damir DELAČ
ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2018. GODINE, održane 13. travnja s početkom u 12,30 sati u konferencijskoj sali hotela „Padova“ na Rabu     PDF    TXT 334
Boris BELAMARIĆ
ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2018. GODINE - Terenski dio     PDF    TXT 338
 
IN MEMORIAM
     
Željko ZEČIĆ
Prof. dr. sc. ANTE P. B. KRPAN (1942.- 2018.)     PDF    TXT 341
Josip KNEPR
Mr. sc. BOGOMIL HRIBLJAN, dipl. ing. šum. (1931.-2018.)     PDF    TXT 343

                UNDER CONSTRUCTION