broj: 5-6/2023
pdf (7,81 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Sveučiliše u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije – nositelj obrazovanja u šumarskoj i drvnotehnološkoj struci pdf TXT HR EN | 205 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Hazan Alkan Akinci,Funda Erşen Bak | UDK 630* 622 + 564 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.1 | |
| Dendroctonus micans (Kugelann, 1794) establishment on host: parental females attack vigorous oriental spruce trees in Artvin, Turkey pdf TXT HR EN | 207 | |
| Arzu Ergül Bozkurt, Kamil Coşkunçelebi, Salih Terziog˘lu | UDK 630* 811 (001) https://doi.org/19.31298/sl.147.5-6.2 | |
| Varijacije u anatomiji iglica običnog bora (Pinus sylvestris L.) s obzirom na staništa i nadmorsku visinu u Turskoj pdf TXT HR EN | 215 | |
| Velisav Karaklić, Zoran Galić, Miljan Samardžić, Lazar Kesić, Saša Orlović, Martina Zorić | UDK 630* 114.6 (001) https://doi.org/110.31298/sl.147.5-6.3 | |
| Emisije ugljikovog dioksida (CO2) iz tla tijekom obnove sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u ljetnom razdoblju pdf TXT HR EN | 227 | |
| Sažetak Gubitak organskog ugljika i povećana emisija ugljikovog dioksida (CO2) iz tla uzrokovani su raznim ljudskim aktivnostima. Cilj ovoga rada bio je ispitati antropogeni utjecaj na emisije ugljikovog dioksida iz tla tijekom obnove sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Istraživanje je provedeno u Sremskom okrugu (Autonomna Pokrajina Vojvodina, Republika Srbija) tijekom ljeta 2021. godine (Slika 1). Postavljene su tri pokusne plohe, od kojih je na dvije primjetan antropogen utjecaj. Prva ploha (Plot 1) osnovana je na prirodnom tlu (Gleysol), (Slika 2A) i nije bila izložena antropogenom utjecaju, dok je druga (Plot 2) osnovana na istom tipu tla (Slika 2B) na kojem je obavljeno tretiranje pesticidima zbog zaštite hrastovog pomlatka tijekom procesa obnove sastojine. Treća ploha (Plot 3) je osnovana na antropogenom tlu (Anthrosol), (Slika 2C), koje je nastalo uslijed pripreme staništa za obnovu sastojine, bez tretiranja pesticidima. Uzorci zraka prikupljeni su pomoću cilindričnih komora, dok su analize obavljene na plinskom kromatografu (Agilent 8890). Dinamika temperature i vlažnosti tla kao najvažniji čimbenici (Slika 3) značajno su utjecali na emisiju ugljikovog dioksida tijekom ljetnog razdoblja. Na plohi na kojoj je formirano antropogeno tlo, dobivena je pouzdana pozitivna korelacija između protoka ugljikovog dioksida i temperature tla (r = 0.77, p < 0.05), dok je visoka značajna korelacija između protoka i vlažnosti tla dobivena na prirodnom tlu koje je bilo pod utjecajem pesticida (r = 0.85, p < 0,05). Plohe koje su bile pod antropogenim utjecajem (Plot 2 i Plot 3) imale su veće vrijednosti toka tijekom ljetnog razdoblja u odnosu na prvu plohu (Plot 1) (Slika 4) i (Slika 5). Prosječna emisija najmanje je varirala (CV = 30.64%) na prvoj plohi (Plot 1), dok je najveća vrijednost koeficijenta varijacije (CV) zabilježena na drugoj plohi (43.23%), (Slika 6). Vrijednosti koeficijenta determinacije (R2) u običnoj linearnoj regresiji, gdje je prikazana ovisnost između protoka ugljikovog dioksida i temperature, bile su u rasponu od 0.04 do 0.60, a najveća vrijednost dobivena je na trećoj plohi (Plot 3) (Slika 7). Na plohama koje su bile postavljene na prirodnom tlu (Plot 1 i Plot 2) emisija ugljikovog dioksida uglavnom je ovisila o vlažnosti tla. S povećanjem vlažnosti tla, ploha koja je bila pod utjecajem pesticida (Plot 2) imala je intenzivniji porast emisija u odnosu na prvu plohu (Plot 1), (Slika 8). Najbolji multilinearni regresijski model, gdje je ispitivan kombinirani učinak temperature i vlažnosti tla na emisiju ugljikovog dioksida, dobiven je na trećoj plohi (Slika 9), gdje je vrijednost koeficijenta determinacije (R2) iznosila 0.89 (Tablica 3). Kao posljedica primjene pesticida, kao i stvaranja antropogenog tla tijekom obnove hrastove sastojine, došlo je do značajnog povećanja emisije ugljikovog dioksida (CO2) iz tla u odnosu na referentno prirodno tlo bez antropogenog utjecaja. Ključne riječi: CO2; hrast lužnjak; antropogeni utjecaj; temperatura tla; vlažnost tla | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mario Šporčić, David Mijoč, Matija Bakarić, Zdravko Pandur, Marin Bačić, Matija Landekić | UDK 630* 969 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.4 | |
| Izazov regrutiranja šumarske radne snage u Europi i svijetu pdf TXT HR EN | 239 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Matija Bakarić, Matija Landekić, Mario Šporčić | UDK 630* 907.1 + 934 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.5 | |
| Struktura prihoda javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 251 | |
| David Janeš, Ivica Papa, Sandi Matijašević, Ivan Žarković, Mihael Lovrinčević, Andreja Đuka | UDK 630* 686+463 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.6 | |
| Korisni GIS alati pri utvrđivanju dostupnosti šumske površine pdf TXT HR EN | 261 | |
| Marija Popović, Hristo Mihaylov, Nikola Mihajlović, Zoran Popović | UDK 630* 156 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.7 | |
| Profiti gospodarenja srnećom divljači u lovištima središnje Srbije pdf TXT HR EN | 275 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Sokol lastavičar (Falco subbuteo L.) PDF TXT | 282 | |
| POPULARIZACIJA ŠUMARSTVA | ||
| Damir Drvodelić | ||
| Programirani uzgoj stabala u kontejnerima na popločenim površinama PDF TXT | 283 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Oliver Vlainić | ||
| Susret Europske šumarske mreže u državi bez šuma – Islandu PDF TXT | 286 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD 2023. godine PDF TXT | 295 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Marina Milković | ||
| Marija Ivančević, dipl. ing. šum.(1934.-2022.) PDF TXT | 299 | |