| |
| RIJEČ UREDNIŠTVA |
| |
|
|
| Uredništvo HŠD | |
| Što je pokazala Druga nacionalna inventura šuma? – What Did the Second National Forest Inventory Reveal?
pdf TXT
HR
EN
|
295 |
Veliki amfiteatar Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu 9. lipnja 2026. bio je popunjen s velikim brojem zainteresiranih slušatelja. Razlog okupljanja bila je prezentacija Druge nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI II). O važnosti teme svjedočila je i nazočnost potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića. Detaljnije o samoj nacionalnoj inventuri moći će se pročitati u članku posvećenom samoj inventuri u sljedećem broju Šumarskog lista.
Nacionalna inventura šuma propisana je Zakonom o šumama, a detaljno razrađena Pravilnikom o postupku provođenja Nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske i odobravanju njezinih rezultata svakih 10 godina. Svrha provođenja nacionalne inventure šuma je višestruka te uključuje prikupljanje informacija o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvoprerađivačke industrije te za potrebe državnih i međunarodnih organizacija radi ispunjavanja obveza međunarodnih izvješćivanja. Zasniva se na jedinstvenoj metodologiji Forest Resources Assessment (FRA) koju je uspostavila organizacija FAO, što je zbog standardizacije metoda rezultata čini usporedivom s rezultatima inventura drugih država. Terenska izmjera obavljena je na stalnim plohama postavljenim u sklopu Prve nacionalne inventure šuma. Druga nacionalna inventura provedena je tijekom 2024. i 2025. godine.
Prva nacionalna inventura šuma u Hrvatskoj izrađena je između 2005. i 2009. godine. Rezultati inventure objavljeni su 2010. godine i tada su u dijelu javnosti izazvali oštre kritike na račun gospodarenja šumama u RH. Razlog je bila razlika u odnosu na podatke iz šumskogospodarske osnove područja RH za razdoblje 2006. – 2015. godine, što je uvjetovano različitom metodologijom izmjere i dobivanja podataka.
Podaci dobiveni Drugom nacionalnom inventurom šuma omogućili su usporedbu s Prvom nacionalnom inventurom te su potvrdili njenu kvalitetnu izradu. Osnovne razlike između dvaju nacionalnih inventura (2010. i 2026. godine) očituju se u sljedećem: ukupna površina šuma i šumskih zemljišta porasla je za 417 tisuća ha s 2,581 milijuna ha na 2,997 milijuna ha, pokrivenost kopnene površine RH šumama i šumskim zemljištima porasla je za 7 % s 46 % na 53 %, obrasla površina šumskih zemljišta porasla je za 53 tisuće ha s 2,378 milijuna ha na 2,431 milijuna ha, površina šuma u državnom vlasništvu smanjila se sa 77 % na 71 %, a površina šuma u privatnom vlasništvu povećala se s 23 % na 29 %, ukupna drvna zaliha smanjila se za 4 milijuna m3 s 552 milijuna m3 (232 m3/ha) na 548 milijuna m3 (227 m3/ha), zastupljenost najrasprostranjenije vrste drveća po drvnoj zalihi obične bukve smanjila se s 35 % na 34 %, udio godišnjeg etata u volumnom prirastu smanjio se za 13 % sa 75 % na 62 %, mrtvo drvo (ležeće i stojeće) u šumi povećalo se za 22 milijuna m3 s 33 milijuna m3 na 55 milijuna m3 (dijelom zbog promjene izmjere, a dijelom zbog veće osviještenosti šumoposjednika o važnosti mrtvog drva), a spremljeni ugljik u šumama povećao se za 4 milijuna tona sa 639 milijuna tona (269 t/ha) na 643 milijuna tona (266 t/ha).
Koliko može radovati povećanje šumovitosti Hrvatske toliko se treba zabrinuti jer se to povećanje dobrim dijelom temelji na napuštanju ruralnih krajeva i zarastanju napuštenih poljoprivrednih površina. Šumarstvo kao gospodarska djelatnost ima veliku ulogu u opstanku i razvoju ruralnih zajednica, ali i privlačenju mlađeg stanovništva u te krajeve. Odgovorno gospodarenje sve većim površinama šuma od dobrobiti je i vrlo značajnim općekorisnim funkcijama šuma. Sve veća važnost šuma u svjetlu klimatskih promjena zahtijevat će veću posvećenost praćenju stanja šuma te pronalaženje novih rješenja za njihov opstanak i prilagodbu novim uvjetima.
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Joso Vukelić, Lovro Turkalj, Tonko Megyery, Pavle Gašparović, Nikola Magdić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.1 |
| Zaštićena i ugrožena vaskularna flora u šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera – Protected and Endangered Vascular Flora in the Forests of Plitvice Lakes National Park
pdf TXT
HR
EN
|
297 |
| Igor Poljak, Patricija Palorec, Jelena Ćaćić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.2 |
| Drvenaste biljke povijesnog perivoja Ribnjak u Zagrebu – Woody Plants of the Historic Ribnjak Park in Zagreb
pdf TXT
HR
EN
|
307 |
| Fahrettin Atar, Halil Bariş Özel, Deniz Güney, Ebru Atar | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.3 |
| Assessing Phenotypic Diversity and Population-Level Differentiation in Laurus nobilis L. Seedlings from the Southwestern Black Sea Region
pdf TXT
HR
EN
|
317 |
| Yassina Amirat, Fazia Krouchi, Samir Ait Said, Naima Belmihoub, Arezki Derridj | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.4 |
| Structural Dynamics of Atlas Cedar in the Tala Guilef Forest: A Favorable Situation that can be Improved by Controlling Anthropogenic Pressure
pdf TXT
HR
EN
|
329 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Martina Đodan, Sanja Perić, Martina Zorić, Zoran Galić, Andrija Barišić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.5 |
| Suvremeni izazovi i ograničenja obnove šuma hrasta lužnjaka: Studija slučaja Hrvatska i Srbija – Contemporary Challenges and Restoration Constraints in Pedunculate Oak Forests: A Case Study of Croatia and Serbia
pdf TXT
HR
EN
|
341 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Ahmet Arpacik, Furkan Can Özcelep | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.6 |
| Woody Plant Species in the Diet of the Golden Jackal (Canis aureus Linnaeus, 1758) in Trabzon, Türkiye
pdf TXT
HR
EN
|
353 |
| |
| IZNIMNA STABLA NAŠIH ŠUMA |
| |
|
|
| Uredništvo HŠD | |
| Iznimna stabla bukve na Visočici
PDF TXT
|
361 |
| |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI |
| |
|
|
| Dinka Matošević | |
| Dr. sc. Nikola Zorić
PDF TXT
|
363 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Sanja Perić, Ivan Balenović | |
| Ulaganje u suvremenu istraživačku infrastrukturu Hrvatskog šumarskog instituta – projekt DIGIT
PDF TXT
|
367 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Dario Kremer | |
| Prof. dr. sc. Milan Glavaš: Uzgoj šumskih ljekovitih biljaka
PDF TXT
|
371 |
| Oliver Vlainić | |
| Mirko Balala: Natjecanja šumskih radnika sjekača, 1963. – 2024.
PDF TXT
|
372 |
| Branko Meštrić | |
| 20 Bjelovarskih salona fotografije ŠUMA OKOM ŠUMARA
PDF TXT
|
374 |
| |
| URBANO ŠUMARSTVO |
| |
|
|
| Damir Dramalija | |
| Zaštita urbanih stabala prilikom izvođenja građevinskih radova
PDF TXT
|
375 |
| |
| HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO |
| |
|
|
| Oliver Vlainić | |
| Uz Dan hrvatskog šumarstva obilježene i dvije ovogodišnje obljetnice
PDF TXT
|
379 |
| |
| MALA ŠUMARSKA KRONIKA |
| |
|
|
| Oliver Vlainić | |
| MALA ŠUMARSKA KRONIKA 3/2026
PDF TXT
|
383 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Marijan Grubešić | |
| Alojzije Frković (1934. – 2016.) povodom desete obljetnice smrti
PDF TXT
|
386 |
| Branko Meštrić | |
| Vladimir Rajković, dipl. ing. šum. / Živko Petković, dipl. ing. šum.
PDF TXT
|
388 |
| Branko Meštrić, Oliver Vlainić | |
| Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.
PDF TXT
|
389 |
