| |
| RIJEČ UREDNIŠTVA |
| |
|
|
| Uredništvo HŠD | |
| Što je pokazala Druga nacionalna inventura šuma? – What Did the Second National Forest Inventory Reveal?
pdf TXT
HR
EN
|
295 |
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Joso Vukelić, Lovro Turkalj, Tonko Megyery, Pavle Gašparović, Nikola Magdić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.1 |
| Zaštićena i ugrožena vaskularna flora u šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera – Protected and Endangered Vascular Flora in the Forests of Plitvice Lakes National Park
pdf TXT
HR
EN
|
297 |
| Igor Poljak, Patricija Palorec, Jelena Ćaćić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.2 |
| Drvenaste biljke povijesnog perivoja Ribnjak u Zagrebu – Woody Plants of the Historic Ribnjak Park in Zagreb
pdf TXT
HR
EN
|
307 |
Povijesni perivoji u urbanim sredinama Europe imaju višestruku vrijednost: oni su žarišta bioraznolikosti, prostori od povijesno-kulturnog značaja i hortikulturnog eksperimentiranja, ali i važni elementi oblikovanja identiteta gradova. Grad Zagreb baštini niz takvih perivoja nastalih u 19. stoljeću, a među njima Ribnjak, smješten podno katedrale, zauzima posebno mjesto. Njegov današnji izgled oblikovan je kroz gotovo dva stoljeća promjena – od romantičarskog krajobraza s vodenim površinama, preko modernističkih intervencija nakon Drugog svjetskog rata pa sve do suvremenih sadržaja. Biljke su u perivojima 19. stoljeća, u vremenu kada je nastao Ribnjak, bile važan oblikovni element jer su transformirale prostor u idealizirani prirodni krajobraz koji je spajao estetsku ljepotu, botaničku strast prema egzotičnim vrstama i prostor za društveni prestiž. Upravo zbog te važnosti od proljeća do jeseni 2022. godine provedena je inventarizacija dendroflore perivoja Ribnjak. Utvrđeno je 97 svojti, među kojima prevladavaju stabla, uz manji broj grmova i penjačica. Premda dominiraju listopadne vrste, prisutne su i vazdazelene, osobito četinjače, koje osiguravaju postojanost u zimskim mjesecima. Među njima se ističu primjerci tise (Taxus baccata), vrste od povijesne i konzervacijske važnosti. Biogeografska analiza pokazuje visok udio alohtonih svojti, što je obilježje perivoja oblikovanih u 19. stoljeću. Usporedba s popisom iz 1957., kada je zabilježeno 107 svojti, potvrđuje 51 svojtu i ukazuje na gubitak dijela dendroflore, ali i na kontinuitet – jer su mnoge vrste sađene u 19. stoljeću bile prisutne sredinom prošlog stoljeća i danas opstaju, potvrđujući dugotrajnu vrijednost povijesnih hortikulturnih izbora. Raznolikost dendroflore u istraživanom perivoju oblikuje ambijente i vizure koje se nadovezuju na prostorne elemente parka. Staze, prostori za odmor, cvjetne gredice, livade i skulpture zajedno stvaraju slojeviti prostorni doživljaj, dok vizure prema katedrali potvrđuju Ribnjak kao kulturni pejzaž. On se stoga pokazuje kao prostor u kojem se povijesni kontinuitet, raznolikost biljaka i prostorni elementi isprepliću u prepoznatljiv povijesni ambijent Zagreba.
|
| Fahrettin Atar, Halil Bariş Özel, Deniz Güney, Ebru Atar | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.3 |
| Assessing Phenotypic Diversity and Population-Level Differentiation in Laurus nobilis L. Seedlings from the Southwestern Black Sea Region
pdf TXT
HR
EN
|
317 |
| Yassina Amirat, Fazia Krouchi, Samir Ait Said, Naima Belmihoub, Arezki Derridj | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.4 |
| Structural Dynamics of Atlas Cedar in the Tala Guilef Forest: A Favorable Situation that can be Improved by Controlling Anthropogenic Pressure
pdf TXT
HR
EN
|
329 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Martina Đodan, Sanja Perić, Martina Zorić, Zoran Galić, Andrija Barišić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.5 |
| Suvremeni izazovi i ograničenja obnove šuma hrasta lužnjaka: Studija slučaja Hrvatska i Srbija – Contemporary Challenges and Restoration Constraints in Pedunculate Oak Forests: A Case Study of Croatia and Serbia
pdf TXT
HR
EN
|
341 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Ahmet Arpacik, Furkan Can Özcelep | UDKps://doi.org/10.31298/sl.150.7-8.6 |
| Woody Plant Species in the Diet of the Golden Jackal (Canis aureus Linnaeus, 1758) in Trabzon, Türkiye
pdf TXT
HR
EN
|
353 |
| |
| IZNIMNA STABLA NAŠIH ŠUMA |
| |
|
|
| Uredništvo HŠD | |
| Iznimna stabla bukve na Visočici
PDF TXT
|
361 |
| |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI |
| |
|
|
| Dinka Matošević | |
| Dr. sc. Nikola Zorić
PDF TXT
|
363 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Sanja Perić, Ivan Balenović | |
| Ulaganje u suvremenu istraživačku infrastrukturu Hrvatskog šumarskog instituta – projekt DIGIT
PDF TXT
|
367 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Dario Kremer | |
| Prof. dr. sc. Milan Glavaš: Uzgoj šumskih ljekovitih biljaka
PDF TXT
|
371 |
| Oliver Vlainić | |
| Mirko Balala: Natjecanja šumskih radnika sjekača, 1963. – 2024.
PDF TXT
|
372 |
| Branko Meštrić | |
| 20 Bjelovarskih salona fotografije ŠUMA OKOM ŠUMARA
PDF TXT
|
374 |
| |
| URBANO ŠUMARSTVO |
| |
|
|
| Damir Dramalija | |
| Zaštita urbanih stabala prilikom izvođenja građevinskih radova
PDF TXT
|
375 |
| |
| HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO |
| |
|
|
| Oliver Vlainić | |
| Uz Dan hrvatskog šumarstva obilježene i dvije ovogodišnje obljetnice
PDF TXT
|
379 |
| |
| MALA ŠUMARSKA KRONIKA |
| |
|
|
| Oliver Vlainić | |
| MALA ŠUMARSKA KRONIKA 3/2026
PDF TXT
|
383 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Marijan Grubešić | |
| Alojzije Frković (1934. – 2016.) povodom desete obljetnice smrti
PDF TXT
|
386 |
| Branko Meštrić | |
| Vladimir Rajković, dipl. ing. šum. / Živko Petković, dipl. ing. šum.
PDF TXT
|
388 |
| Branko Meštrić, Oliver Vlainić | |
| Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.
PDF TXT
|
389 |
