broj: 7-8/2002        pdf (19,4 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


B. Prpić
PREKRETNICA     PDF    TXT     HR 356
 
UVODNI ČLANCI
     
Klepac, Dušan UDK 630* 902 (Quercus robur L.)
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) - spoznaje     PDF    TXT     HR 359
U Hrvatskoj hrast lužnjak zauzima površinu od 201.739 hektara sa drvnom zalihom od 41,5 milijuna kubičnih metara. Najveći dio tih šuma nalazi se južno od Vinkovaca u spačvanskom i djelomice u bosutskom bazenu.
O hrastu lužnjaku vršena su mnoga istraživanja, mjerenja i opažanja. O tome je napisan veliki broj članaka, studija, rasprava, gospodarskih osnova, knjiga, pjesama, pripovijedaka, a 1996. izašla je Monografija o hrastu lužnjaku. Iz toga bogatoga pisanoga blaga, iz stečenog znanja i iz života izviru neke spoznaje. Evo tih spoznaja.
Prva spoznaja: Nomen est omen. Ime hrasta lužnjaka je znak: najjača i najplemenitija vrsta drveća u slavonskoj šumi, pa se hrašće našlo i u hrvatskoj himni i na hrvatskoj poštanskoj marki.
Hrast lužnjak je dugoga vijeka: raste 100 godina, živi 100 godina i umire 100 godina. U njegovim je godovima dendrokronologijom upisana naša prošlost.
Zbog odlične svoje kakvoće hrast lužnjak dobio je međunarodnu karakteristiku slavonska hrastovina: drvo mu je fino, podjednako uskih pravilnih godova, zlatno žute boje, lijepo, trajno i lako za obradu. Tako je naša hrastovina privukla pozornost cijele Europe i Svijeta. Strane trgovačke tvrtke pokupovale su na licitacijama stare hrastike u Bazjašu, Kunjevcima, Banovu dolu, Slaviru i drugdje. Posječeni i iskorišteni su stari hrastici. Nema više starih hrastika (izuzev Prašnika i nekoliko starih stabala). Ostale su samo mlade srednjodobne šume. Njima treba gospodariti potrajno.
Danas se takva slavonska hrastovina uzgaja u Spačvi primjenom posebnog šumsko-uzgojnog sustava: korijen hrasta u vlažnoj zemlji, deblo u hladu poljskoga jasena, običnoga graba i nizinskoga brijesta, a krošnja na suncu, uzimajući u obzir i ekološku i hidrološku i socijalnu ulogu šume.


Druga spoznaja: Današnje 120-godišnje šume hrasta lužnjaka, kao i one starije i one mlađe nisu nastale same od sebe, baš naprotiv, uzgojene su oplodnom sječom ili sjetvom žira i sadnjom biljaka. Oplodna sječa je takva stručna šumarska operacija kojom se uspijeva fruktifikacija hrasta lužnjaka pretvoriti u novu mladu šumu. To se vrši putem više sječnih zahvata, uglavnom tri: pripremni, oplodni i dovršni sijek uz prethodnu pripremu tla. Prije 120 godina takvu je oplodnu sječu provodio šumarnik Josip Kozarac (1858.-1906.) u Šumariji Lipovljani. I danas se mogu vidjeti sastojine hrasta lužnjaka, podignute uz stručno provedenu oplodnu sječu kojom je ravnao Josip Kozarac. U ostalim šumama diljem Slavonije vršile su se iste takve oplodne sječe, a odvijale su se prema gospodarskim osnovama nekadašnjih taksatora, poglavito Ivana Smilaja (1894.-1957.), Milana Crnadka (1884.-1970.) i njihovih nasljednika.
Ali na onim lokalitetima gdje nisu postojali povoljni uvjeti za oplodnu sječu, ondje je nova šuma podignuta sjetvom žira ili sadnjom biljaka. O tome je prije 120-ak godina Josip Kozarac 1888. godine napisao ovo:
"U to doba [u jesen!] sije se i žir: koliko se je stare šume posjeklo, toliko nove treba zagajiti. Na to sijanje izađe čitavo selo, i malo i veliko nastoji da za zimu pribavi koji novčić. Kod sijanja poredaju se radnici u redove, sve četrdeset do šezdeset duša u jedan red. Gledajuć izdaleka, kako se pet do šest takovih redova pomiče, čini ti se, vidiš živu ogradu, koja ljenivo naprijed giba. Obično se slože djevojke u jedan red, i tad pjesma i obijesni poklici ore cijelom šumom."
Vagoni žira, skupljenog iz slavonskih šuma i pripremljenoga za sjetvu, čuvaju se danas na fotografijama, filmovima, videokasetama, u domaćim i u europskim šumarskima časopisima, ali i živi nasadi i šume, podignuti od našega hrasta lužnjaka u našoj zemlji i u nekim europskim zemljama (primjerice Njemačkoj, Švicarskoj), dokazni su materijal o podrijetlu našega hrasta lužnjaka. To je druga spoznaja koja govori da današnje autohtone šume hrasta lužnjaka nisu nastale same od sebe nego su rezultat dugogodišnjega rada šumarske struke uz sudjelovanje naroda koji u tim šumama živi.

Treća spoznaja: Potrajno gospodarenje u Spačvi. Spačva, najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, površine 40.000 hektara u jednom komadu s drvnom zalihom od 300 kubičnih metara i prirastom od 7 kubičnih metara po jednom hektaru dokazuje potrajno gospodarenje šumama, proklamirano prije 150 godina prvim Zakonom o šumama iz godine 1852.
Ali zdravstevno stanje šuma hrasta lužnjaka nije dobro!
Uzroci tome su mnogi, počevši od izumiranja brijesta, Kozarčeva "pesimista" do onečišćenja okoliša.
"Nestanak nizinskoga brijesta iz podstojne etaže slavonske šume hrasta lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938) izazvao je promjenu šumske klime. U šumi je postalo svjetlije, toplije i suše, što je poremetilo ekološku ravnotežu." (Prpić, 1975.) Drugo, dio faune je smanjen, posebno što se tiče domaćih životinja, koje su bile sastavni dio uravnotežene biocenoze u Spačvi. Divljač i ptice također su doživjeli negativne promjene. K tome su se u biocenozi pojavili nepoželjni elementi koji su dodatno poremetili nekadašnju ravnotežu. To su onečišćenja poplavnih voda, tla i zraka zbog industrijalizacije toga dijela Slavonije. Uz to dolaze i druge nedaće, kao ratovi, elementarne nepogode, kao npr. ciklon (30. srpnja 1998.) koji je uništio preko 170.000 m3 stabala hrasta lužnjaka u Spačvi i sl. Stalno prisutni primarni štetnici (gubar, zlatokraj, kukavičji suznik, hrastov četnjak, grbice, hrastov savijač itd.) i bolesti (hrastova pepelnica itd.) u poremećenoj ravnoteži hrastove šume postaju opasniji i štetniji. Sušenje hrasta lužnjaka, zabilježeno još 1909., nastavlja se sve jače i opasnije. Svi ti događaji, djelujući zajedno, prouzrokovali su propadanje slavonskih šuma, pa i onih u Spačvi. Na sreću, to propadanje šuma još je uvijek takvih razmjera da ga je moguće zaustaviti i šume ozdraviti. To je prvenstvena dužnost i zadaća sadašnjih šumarskih stručnjaka ne samo u Spačvi nego u cijeloj Slavoniji, pa i u Hrvatskoj.
Danas je potrajno gospodarenje evoluiralo u načelo višenamjenske progresivne potrajnosti. Sastoji se u tome da se ne samo očuvaju i održe šumski ekosustavi, nego da se oni prošire, ozdrave, poboljšaju u pogledu njihove produktivnosti, zaštitne, ekološke, hidrološke i socijalne uloge.

Treća spoznaja: Potrajno gospodarenje u Spačvi. Spačva, najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, površine 40.000 hektara u jednom komadu s drvnom zalihom od 300 kubičnih metara i prirastom od 7 kubičnih metara po jednom hektaru dokazuje potrajno gospodarenje šumama, proklamirano prije 150 godina prvim Zakonom o šumama iz godine 1852.
Ali zdravstevno stanje šuma hrasta lužnjaka nije dobro!
Uzroci tome su mnogi, počevši od izumiranja brijesta, Kozarčeva "pesimista" do onečišćenja okoliša.
"Nestanak nizinskoga brijesta iz podstojne etaže slavonske šume hrasta lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938) izazvao je promjenu šumske klime. U šumi je postalo svjetlije, toplije i suše, što je poremetilo ekološku ravnotežu." (Prpić, 1975.) Drugo, dio faune je smanjen, posebno što se tiče domaćih životinja, koje su bile sastavni dio uravnotežene biocenoze u Spačvi. Divljač i ptice također su doživjeli negativne promjene. K tome su se u biocenozi pojavili nepoželjni elementi koji su dodatno poremetili nekadašnju ravnotežu. To su onečišćenja poplavnih voda, tla i zraka zbog industrijalizacije toga dijela Slavonije. Uz to dolaze i druge nedaće, kao ratovi, elementarne nepogode, kao npr. ciklon (30. srpnja 1998.) koji je uništio preko 170.000 m3 stabala hrasta lužnjaka u Spačvi i sl. Stalno prisutni primarni štetnici (gubar, zlatokraj, kukavičji suznik, hrastov četnjak, grbice, hrastov savijač itd.) i bolesti (hrastova pepelnica itd.) u poremećenoj ravnoteži hrastove šume postaju opasniji i štetniji. Sušenje hrasta lužnjaka, zabilježeno još 1909., nastavlja se sve jače i opasnije. Svi ti događaji, djelujući zajedno, prouzrokovali su propadanje slavonskih šuma, pa i onih u Spačvi. Na sreću, to propadanje šuma još je uvijek takvih razmjera da ga je moguće zaustaviti i šume ozdraviti. To je prvenstvena dužnost i zadaća sadašnjih šumarskih stručnjaka ne samo u Spačvi nego u cijeloj Slavoniji, pa i u Hrvatskoj.
Danas je potrajno gospodarenje evoluiralo u načelo višenamjenske progresivne potrajnosti. Sastoji se u tome da se ne samo očuvaju i održe šumski ekosustavi, nego da se oni prošire, ozdrave, poboljšaju u pogledu njihove produktivnosti, zaštitne, ekološke, hidrološke i socijalne uloge.

Četvrta spoznaja: Nema napretka bez znanosti. Grad Vinkovci - nukleus hrvatske šumarske znanosti. Šumarska je znanost unaprijedila gospodarenje šumama hrasta lužnjaka. Nakon visokoškolskoga šumarskog obrazovanja slavonski su šumari iz Vinkovaca prenosili načela šumarske struke i zasade šumarske znanosti u operativno šumarstvo. Prvu znanstvenu metodu uređivanja šuma hrasta lužnjaka objelodanio je 1877. i u praksu uveo Vinkovčanin šumarnik i prvi predsjednik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva Antun Tomić (1803.-1894.) pod imenom racionalna metoda uređivanja šumskoga gospodarstva.
I u uzgajanju šuma događa se isto. Prvi doministar u tadašnjoj Kraljevskoj hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi i šumarski izvjestitelj iste Vlade u Zagrebu, šumarnik Franjo Čordašić (1830.-1906.), također Vinkovčanin, izdaje prije 120 godina knjigu Nauka o sađenju i gojenju šumah (1881.), po kojoj su se sadile i uzgajale šume.
Mlađi suvremenik Franje Čordašića Josip Kozarac (1858.-1906.), također Vinkovčanin, prvi Hrvat apsolvent Visoke škole za kulturu tla u Beču, uvodi biologiju i ekologiju u slavonske šume. Učinio je to u Slavonskoj šumi 1888., u do sada najljepšem književnom i stručnom opisu mješovite šume hrasta lužnjaka, poljskoga jasena, nizinskoga brijesta i običnoga graba. Kao stručni i znanstveni pisac on je riješio mnoge probleme u šumarstvu Slavonije i zacrtao smjer modernog šumarstva svojim člancima u Šumarskom listu, koji je uređivao iz Vinkovaca od 1896. - 1898.
Antun Levaković (1885.-1955.), doktor bečke Bodenkulture, počinje u slavonskim šumama 1913. godine znanstvena istraživanja koja su bila okrunjena disertacijom o prirastu hrasta lužnjaka, poljskoga jasena i nizinskoga brijesta.
Vjeran svome profesoru i zemljaku, Rokovčanin Ivo Dekanić (1919.-1998.), nastavio je znanstvena istraživanja u Spačvi, pošto je osnovao cijeli niz stalnih pokusnih ploha u tim šumama, što je objavio Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima u knjizi: I. Dekanić, Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba (Vinkovci, 1991.).
Stoga je Spačva s hrastom lužnjakom bila i ostala izvorište stručne i znanstvene djelatnosti u šumarstvu. To je potvrdio međunarodni skup, održan u Vinkovcima prije dvadeset i sedam godina u povodu sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Skup je organizirao Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima i objelodanio dva opsežna zbornika radova (1974. i 1975.).
Uslijedili su i drugi znanstveni skupovi i izdavački projekti: Josip Kozarac, književnik i šumar (Vinkovci, 1986.), Antun Levaković (Vinkovci, 1990.), monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Zagreb, 1996.)
Tako je četvrta spoznaja nema napretka bez znanosti oživotvorena u Slavoniji, poglavito u Spačvi, u gradu Vinkovcima - nukleusu hrvatske šumarske znanosti.
U ozračju navedenih spoznaja Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima sa Akademijom šumarskih znanosti u Zagrebu, Šumarskim fakultetom u Zagrebu, Šumarskim institutom u Jasterbarskom, Direkcijom Hrvatskih šuma u Zagrebu i Upravom šuma Vinkovci organizira 8. studenoga 2002. u gradu Vinkovcima znanstveni skup pod naslovom Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s osobitim naglaskom na Spačvu.
Glavne teme na savjetovanju bit će: Revitalizacija, obnova i zaštita šuma s posebnim osvrtom na istovremeno usklađivanje gospodarskih, ekoloških, hidroloških i socijalnih funkcija šuma na istom prostoru.

 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Grubešić, M., Vodolšak, M., Križaj, D. UDK 630* 156
Analiza strukture lovaca na području Krapinsko-zagorske županije     pdf    TXT     HR     EN 361
Sabadi, R. UDK 630* 904
GRČKA- Pregled šumarstva i prerade drva     pdf    TXT     HR     EN 367
 
STRUČNI ČLANCI
     
Zelić, J. UDK 630* 524
Primjena Hohenadlove metode za kontrolu obračuna volumena sastojine i provjeru tarifnog niza     pdf    TXT     HR     EN 391
Domac, J., Jakopović, M., Risović, S. UDK 630* 839 742
Burza drvnog ostatka u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 401
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Sedam razloga zašto se ne restruktuiramo     PDF    TXT 407
 
AKTUALNO
     
Jakovac, H., Dundović, J.
Tematska rasprava na 106. redovitoj Skupštini Hrvatskog šumarskog društva     PDF    TXT 409
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, F.
Monti e boschi, L´ Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 412
Grospić, F.
Monti e boschi, L´ Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 415
Frković, A.
Priručnik za preživljavanje     PDF    TXT 418
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Lastin rep (Papilio machaon L.)     PDF    TXT 420
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, A.
Ptice riječkog područja     PDF    TXT 421
Timarac, Z.
Causa ris ili pobjeda razuma nad emocijama?     PDF    TXT 422
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, D.
Izvješće sa šestog sastanka EUFORGEN mrežnog plana za plemenite listače     PDF    TXT 426
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Tomek, R.
Sastanak apsolvenata šumarstva     PDF    TXT 427
 
IN MEMORIAM
     
Skoko, M.
Juraj - Jurica Gašparović (1933 - 1999)     PDF    TXT 429
Skoko, M.
Ladislav Hang (1909-2001)     PDF    TXT 431
Kulić, B.
Mihajlo Merle (1941-2001)     PDF    TXT 433
Lukić, N.
Dr. sc. Đuro Kovačić (1934 - 2002)     PDF    TXT 434

                UNDER CONSTRUCTION