broj: 7-8/2018
pdf (15,28 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| ŠUME U SVJETLU NOVOGA ZAKONA O ŠUMAMA pdf TXT HR EN | 349 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Mladen Ognjenović, Ivica Čehulić, Ante Kaliger, Maja Križanec, Anamarija Laslo, Ivan Seletković, Nenad Potočić | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.1 | |
| Utjecaj poboljšivača tla „Herbafertil“ na uspijevanje Kineskog javora (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.)u rasadničkom pokusu pdf TXT HR EN | 351 | |
| Violeta Dimitrova | UDK 630* 537 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.2 | |
| Zalihe biomase mrtvog drva u šumskim ekosustavima bukve (Fagus sylvatica L.) na području zapadnog Balkana, Bugarska pdf TXT HR EN | 363 | |
| Michal Bugala, Zuzana Parobeková, Ján Parobek | UDK 630* 180 + 564 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.3 | |
| Utjecaj ekoloških uvjeta na proizvodni potencijal sive johe pdf TXT HR EN | 371 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zdravko Dolenec | UDK 630* 148.2 + 111 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.4 | |
| Rezultati dugogodišnjeg monitoringa nesidbe plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus L.) u listopadnim šumama pdf TXT HR EN | 381 | |
| Ebubekir Gündogdu | UDK 630* 451 + 153 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.5 | |
| Novi lokalitet pridolaska tvora (Mustela putorius L.) u šumskim područjima sjevernoistočne Turske pdf TXT HR EN | 387 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Martina Đodan, Robert Brus, Anne-Mareen Eisold, Valeriu-Norocel Nicolescu, Milan Oršanić, Kristina Pratasiene, Sanja Perić | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6 | |
| Alohtone vrste s gledišta klimatskih promjena: prilike i mogućnosti u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 391 | |
| Markéta Špaková, Božena Šerá | UDK 630* 174 + 272 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.7 | |
| Drvenaste biljke glavnoga dijela Botaničkog vrta Bečov pdf TXT HR EN | 403 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Darko Posarić, Stjepan Nikolić | UDK 630* 582 https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.8 | |
| Izrada mreže izvoznih putova i uzgojnih staza u šumama hrasta lužnjaka kao mjera učinkovitije njege i učinkovitijega korištenja šumskih resursa pdf TXT HR EN | 411 | |
| Sažetak Osnivanje uzgojnih staza u svrhu jednostavnijega rada njege pomlatka i učinkovitije kontrole u Hrvatskoj, prvi je puta napravljeno 1977. godine u Šumariji Đurđenovac (Sabljak 1990) i Šumariji Cerna. Od tada se postupno proširilo kao prihvaćena tehnologija rada uglavnom u slavonskim podružnicama Hrvatskih šuma, dok je u ostalima slabo prihvaćeno. Hrvatske šume d.o.o. do danas nisu analizirale učinkovitost ove tehnologije, već je odluka o njezinu provođenju ili ne provođenju prepuštana Upravama šuma podružnicama, pa čak i šumarijama. Suština tehnologije odnosi se na formiranje pravilne mreže izvoznih putova okomitih na glavni put ili makadamsku cestu širine 3 m te okomito na njih uzgojnih staza širine 1,5 m. Proizvodna površina između staza različitih je širina u pojedinim UŠP-ima, ali najčešće iznosi 5 m. Mreža se formira u godini prvoga uzgojnog zahvata nakon dovršnoga sijeka (prije popunjavanja sadnicama ili njege pomlatka). Radnicima je rad sa staza jednostavniji i lakši, a posebice je učinkovita kontrola. S druge strane, pokosi se između 24 i 29 % već pomlađene površine, što je osnovni argument protivnicima ove tehnologije. U ovome radu predlaže se iskušati i drukačije razmake i položaje uzgojnih staza. Izvozni putovi izrađuju se kad i uzgojne staze, a koriste se za izvoženje drvnoga materijala od vremena početka proreda pa do kraja ophodnje. Razmak osi izvoznih putova u odjelima dimenzija 750 × 750 m je 37,5 m, čime se površina odjela podijeli na 20 jednakih dijelova. U odjelima drukčijih dimenzija razmak varira, najčešće između 40 i 50 m, a povećanje razmaka umanjuje učinkovitost izvoženja drva s njih. Stoga bi pokusno svakako trebalo ispitati i drukčije razmake osi izvoznih putova, na prvome mjestu onaj od 25 metara. Budući da o ovoj problematici kod nas ima iznimno malo pisanih materijala, a tehnologija je u primjeni dugi niz godina, ovaj rad ima za cilj opisati postojeće stanje, navesti dobre i loše strane osnivanja mreže izvoznih putova i uzgojnih staza te pokrenuti raspravu s konačnim ciljem definiranja optimalnoga načina rada, a posebice njegova unificiranja i primjene u svim šumama hrasta lužnjaka u nas. Ključne riječi: Hrast lužnjak; njega pomlatka; uzgojne staze; izvozni putovi; izvoženje drva. | ||
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| ČIŽAK (Carduelis spinus L.) PDF TXT | 423 | |
| Ivan Martinić | ||
| ZAŠTIĆENA PODRUČJA: Počeci posjećivanja nacionalnih parkova – povijest paradigme međuovisnosti turizma i razvoja upravljanja zaštićenim područjima PDF TXT | 424 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Damir Delač | ||
| DAN INŽENJERA 2018. GODINE PDF TXT | 430 | |
| Igor Anić | ||
| U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP U POVODU 80. ROĐENDANA AKADEMIKA SLAVKA MATIĆA PDF TXT | 443 | |
| Jozo Franjić | ||
| NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA KOSOVO PDF TXT | 445 | |
| OBLJETNICE | ||
| Ivan Partaš | ||
| Odgovor na Obzorov članak „O našoj šumarskoj akademiji“ Šumarski list 8/1901 s. 416–426). PDF TXT | 451 | |