broj: 7-8/2023
pdf (8,38 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Posljedice olujnog nevremena na šume pdf TXT HR EN | 305 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Darko Bakšić, Nera Bakšić, Daniel Krstnošić, Nikola Pernar, Ivan Perković, Stjepan Mikac, Vibor Roje, Branimir Krtalić | UDK 630* 114.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.1 | |
| Značajke šumske prostirke i tla u šumi obične jele i crnoga graba (Ostryo-abietetum /Fukarek 1963/Trinajstić 1983) na Biokovu pdf TXT HR EN | 307 | |
| Tomislav Poršinsky, Zoran Bumber, Zdravko Pandur, Andreja Đuka | UDK 630* 312 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.2 | |
| Područje rada forvardera – modeliranjem do podrške operativnoj primjeni pdf TXT HR EN | 319 | |
| Željko Španjol, Ivana Gašparović, Marko Vučetić, Dunja Zbiljski, Milan Vojinović, Vedran Sušilović, Ivan Ljubić, Katarina Korov, Boris Dorbić | UDK 630* 934 + 187 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.3 | |
| Biološko-ekološka obilježja posebnog rezervata šumske vegetacije Kočje - otok Korčula pdf TXT HR EN | 335 | |
| Sažetak Prirodni fenomen, Kočje, 1962. godine proglašen je posebnim rezervatom šumske vegetacije, dok je njegov glavni fenomen šuma stogodišnjih stabala hrasta crnike (Quercus ilex L.). Rezervat je sjemenskog postanka s ponekom panjačom. Osim s vegetacijskog gledišta, Kočje je specifično i zbog niza geomorfoloških oblika. Šumu ovog rezervata se može svrstati u šumu hrasta crnike i crnog jasena. U radu su dani rezultati opsežnih istraživanja koja su provedena u prvoj polovici 2015. godine, a uključivala su strukturna, vegetacijska i mikroklimatska mjerenja. Strukturna izmjera stabala provedena je na području cijelog rezervata, a vegetacijska i mikroklimatološka istraživanja su obuhvatila 7 pokusnih ploha. Rezultati su pokazali da inventarizirana stabala hrasta crnike (140) pokazuju konstantno opadanje vitaliteta, što je sasvim razumljivo i vezano na njihovu stoljetnu dob. Ustanovljeno je i da su najbrojnije vrste u fazi ponika i pomladka: Laurus nobilis L. i Viburnum tinus L., dok hrast crnika prevladava u nadstojnoj etaži. S obzirom na strukturne tablice sastojina na pokusnim plohama 1.-7. kao i na ukupne iznose drvne zalihe, došlo se do spoznaje da se sklopljeni dio šume rezervata i dalje nalazi u stadiju visoke crnikove šume. Iz fitocenoloških snimki (tablica 12) također uočavamo tu heterogenost staničnih uvjeta budući osim tipičnih vrsta asocijacije Fraxino orni–Quercetum ilicis Horvatić (1956.) 1958. (Šuma hrasta crnike i crnog jasena) ovisno o geološko-morfološkim, hidrološkim, pedološkim i mikroklimatskim prilikama pridolaze vrste koje nisu tipične za šumsku vegetaciju. Ponajprije paprati, vegetacija stijena, mahovina i sl. Pokrovnost vegetacije u rezervatu Kočje nije jednolična. Središnji dio gdje prevladavaju stara stabla crnike pokrovnost sloja drveća je 90-95 % (100 %), grmlje pokriva 30-100 %. Pokrovnost sloja prizemnog rašća je također različita i ovisi o pokrovnosti sloja grmlja i drveća, tako da je od 5-80 %. Isto tako u rezervatu nalazimo gusti sloj nerazgrađenog listinca najčešće od 2 do 5 cm, a u „džepovima“, škrapama između stijena 10 do 15 cm. Tu ga najviše nanosi voda za jakih kiša. Mikroklimatskim istraživanjima je potvrđeno da kolebanja mikroklimatskih elemenata (temperatura i količina svjetla) ovise o stupnju sklopljenosti sastojine u sloju drveća i grmlja te geomorfološkim situacijama na plohama. Ključne riječi: Kočje; posebni rezervat šumske vegetacije; hrast crnika; vegetacija; izmjere | ||
| Dragana Skorup, Miroslav Vujasinović, Goran Marinković, Ilija Grgić, Boban Miletić | UDK 630* 615 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.4 | |
| Procjena šumskih resursa na temelju Sentinel-2 snimki – studija slučaja Derventa, BiH (Katastarska općina Brezici) pdf TXT HR EN | 353 | |
| Branislav Trudić, Biljana Kiprovski, Saša Kostić, Srđan Stojnić, Marko Kebert, Aleksandar Ivezić, Andrej Pilipović | UDK 630* 165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.5 | |
| Jesu li testovi praćenja oksidacijskog stresa dovoljni za genetički monitoring hrasta lužnjaka u malom razmjeru? pdf TXT HR EN | 363 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Anamarija Jazbec | UDK 630* 965.3 https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.6 | |
| Kako rezultati državne mature utječu na prosječnu ocjenu i trajanje prijediplomskog studija na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu? pdf TXT HR EN | 375 | |
| Mirjana Ćuk, Radenko Ponjarac, Dušan Igić, Miloš Ilić, Marius Oldja, Dragana Vukov, Andraž Čarni | UDK 630* 233+187 https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.7 | |
| Povijesni pregled pošumljavanja Deliblatske pješčare pdf TXT HR EN | 383 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Alpska strizibuba (Rosalia alpina L.) PDF TXT | 393 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Lucija Vargović | ||
| Stručno-znanstveni, kulturni i sportski sadržaji Dana hrvatskog šumarstva u Vinkovcima PDF TXT | 394 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Terenski dio 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2023. godine PDF TXT | 399 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. elektroničke sjednice Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) 2023. godine PDF TXT | 405 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. elektroničke sjednice Skupštine Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) 2023. godine PDF TXT | 410 | |