broj: 7-8/2023
pdf (8,38 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Posljedice olujnog nevremena na šume pdf TXT HR EN | 305 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Darko Bakšić, Nera Bakšić, Daniel Krstnošić, Nikola Pernar, Ivan Perković, Stjepan Mikac, Vibor Roje, Branimir Krtalić | UDK 630* 114.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.1 | |
| Značajke šumske prostirke i tla u šumi obične jele i crnoga graba (Ostryo-abietetum /Fukarek 1963/Trinajstić 1983) na Biokovu pdf TXT HR EN | 307 | |
| Tomislav Poršinsky, Zoran Bumber, Zdravko Pandur, Andreja Đuka | UDK 630* 312 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.2 | |
| Područje rada forvardera – modeliranjem do podrške operativnoj primjeni pdf TXT HR EN | 319 | |
| Željko Španjol, Ivana Gašparović, Marko Vučetić, Dunja Zbiljski, Milan Vojinović, Vedran Sušilović, Ivan Ljubić, Katarina Korov, Boris Dorbić | UDK 630* 934 + 187 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.3 | |
| Biološko-ekološka obilježja posebnog rezervata šumske vegetacije Kočje - otok Korčula pdf TXT HR EN | 335 | |
| Dragana Skorup, Miroslav Vujasinović, Goran Marinković, Ilija Grgić, Boban Miletić | UDK 630* 615 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.4 | |
| Procjena šumskih resursa na temelju Sentinel-2 snimki – studija slučaja Derventa, BiH (Katastarska općina Brezici) pdf TXT HR EN | 353 | |
| Branislav Trudić, Biljana Kiprovski, Saša Kostić, Srđan Stojnić, Marko Kebert, Aleksandar Ivezić, Andrej Pilipović | UDK 630* 165 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.5 | |
| Jesu li testovi praćenja oksidacijskog stresa dovoljni za genetički monitoring hrasta lužnjaka u malom razmjeru? pdf TXT HR EN | 363 | |
| Sažetak Prema klimatskim scenarijima RCP-a, hrast lužnjak (Q. robur L.) označen je kao najteže pogođena vrsta drveća zbog stalnih, intenzivnih klimatskih promjena. Propadanje hrastovih šuma može uzrokovati velike ekonomske gubitke, budući da se hrastovi smatraju vrlo vrijednim primjercima drveća zbog duge povijesti iskorištavanja za proizvodnju drva i gradnju (Mikac i sur., 2018.). Uzimajući u obzir da uobičajeni biokemijski parametri mogu doprinijeti razumijevanju temeljnih obrambenih mehanizama biljaka protiv stresa od suše i stoga se koristiti kao pouzdani deskriptori prilagodljivosti u kontekstu klimatskih promjena, cilj ove studije bio je utvrditi postoji li neki od 7 predloženih testova praćenja oksidacijskog stresa (ukupni sadržaji bjelančevina, fenola, flavonoida i testovi hvatači slobodnih radikala – ABTS, NO, FRAP i DPPH) koji može poslužiti za dugoročni genetski monitoring dviju sorti hrasta lužnjaka (rani vs kasni). Fenološki varijeteti [rani (var. praecox) vs kasni (var. tardissima)] i fiziološka skupina (vitalne ili oštećene) bile su promatrane varijable u testiranih jedinki zbirnog radnog hrasta vitalnog (PEOV), zbirnog ranog hrasta oštećenog (PEOD), zbirnog kasnog vitalnog (PLOV) i zbirnog ranog oštećenog (PLOD). Svaka objedinjena (zbirna) skupina sadržavala je ukupno 10 ili 11 uzoraka, mjerenih u tri primjerka kako bi se postigla optimalna statistička značajnost za svaku skupinu (za više, pogledajte pododjeljak Statistika). Sakupljeno lišće odmah je označeno i stavljeno u aluminijski folij, konzervirano na suhom ledu i transportirano u Laboratorij za kemijske i biokemijske analize Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš (ILFE) na daljnju obradu. Dva grama hrastovog lišća homogenizirano je u ohlađenom mužaru s tučkom s 10 ml fosfatnog pufera (0,1 M KH2PO4, pH=7), centrifugirano 10 min na 11000 okretaja u minuti i supernatant je korišten za daljnji test praćenja oksidativnog stresa (Tablica 1), prema uputama autora. Sve analize određene su spektrofotometrijski u mikropločicama s čitačem Multiplate MultiScan GO (Thermo Scientific, Njemačka). Dobiveni rezultati biokemijskih parametara pokazali su da je lišće kasnog hrasta imalo veći sadržaj bjelančevina i fenolnih spojeva od ranog, bez obzira na fiziološku skupinu (vitalno ili oštećeno) (Tablica 2). Štoviše, radi boljeg prikaza rezultata iz Tablice 2. prikazali smo ih grafički (Graf 1. i 2.). Najveći udio ukupnih flavonoida imali su listovi PLOD i PLOV, a najmanji listovi PEOV i PEOD (Tablica 2). Što se tiče ispitivanja kapaciteta hvatanja radikala, svi testirani listovi imali su nizak kapacitet hvatanja. ABTS- i NO- testovi hvatači radikala pokazali su manje od 50% hvatanja za sve uzorke, dok je DPPH-test pokazao neznatno više od 50% hvatanja za PEOD, PEOV, PLOV listove (56,15%, 57,28% odnosno 51,58%) i 41,69 % za listove PLOD. Kasno lišće hrasta ima veću antioksidacijsku moć reduciranja željeza (203,5 odnosno 180,4 mg TE/g FW) nego rano (93,9 odnosno 85,5 mg TE/g FW), bez obzira na fiziološku skupinu (Tablica 2). Razlike između ranih i kasnih genotipova hrasta bile su značajnije u pogledu ukupnog sadržaja fenola i flavonoida, kao i antioksidativne moći reduciranja željeza (FRAP). Ovo zapažanje također je potvrđeno PCA analizom, gdje su sva tri parametra grupirana zajedno s malom razlikom u najdominantnijoj komponenti PC1 (Graf 3). Dvosmjerna ANOVA u našem slučaju pokazala je da fiziološko grupiranje nije imalo utjecaja na ukupni sadržaj fenola i naknadno na aktivnost hvatača radikala FRAP, ABTS i NO. Dobiveni rezultati mogu pomoći da se objasne razlike u biokemijskim odgovorima na abiotičke stresove stabala hrasta lužnjaka na različitim mikrolokalitetima i na razini varijeteta unutar jednog šumskog kompleksa te nam mogu pružiti vrijedne informacije o varijabilnosti unutar vrste u otpornosti na sušu (rano naspram kasno). Stoga ovo može biti važan alat za poboljšanje strategija uzgoja i planova umjetne regeneracije hrasta lužnjaka u sušnijim nizinskim regijama. S obzirom na rezultate, potrebno je dugoročno mjerenje parametara oksidacijskog stresa stabala hrasta na individualnoj i populacijskoj razini, kako bi se dobila jasnija slika o tome kakve se promjene događaju na molekularnoj razini. Ova mjerenja također mogu biti korisna u genetskom praćenju stabala hrasta postavljenih u polukontroliranim i kontroliranim uvjetima. Na taj način bi se mogao dobiti uvid u točan genetski kapacitet vrsta drveća u pogledu njihove otpornosti na abiotski stres na pojedinim mikrolokalitetima unutar krajolika. Ključne riječi: antioksidacijsko; bioraznolikost; ekotip; hrast lužnjak; stres | ||
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Anamarija Jazbec | UDK 630* 965.3 https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.6 | |
| Kako rezultati državne mature utječu na prosječnu ocjenu i trajanje prijediplomskog studija na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu? pdf TXT HR EN | 375 | |
| Mirjana Ćuk, Radenko Ponjarac, Dušan Igić, Miloš Ilić, Marius Oldja, Dragana Vukov, Andraž Čarni | UDK 630* 233+187 https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.7 | |
| Povijesni pregled pošumljavanja Deliblatske pješčare pdf TXT HR EN | 383 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Alpska strizibuba (Rosalia alpina L.) PDF TXT | 393 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Lucija Vargović | ||
| Stručno-znanstveni, kulturni i sportski sadržaji Dana hrvatskog šumarstva u Vinkovcima PDF TXT | 394 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Terenski dio 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2023. godine PDF TXT | 399 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. elektroničke sjednice Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) 2023. godine PDF TXT | 405 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. elektroničke sjednice Skupštine Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) 2023. godine PDF TXT | 410 | |