broj: 7-8/2023        pdf (8,38 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202307 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Posljedice olujnog nevremena na šume     pdf    TXT     HR     EN 305
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Darko Bakšić, Nera Bakšić, Daniel Krstnošić, Nikola Pernar, Ivan Perković, Stjepan Mikac, Vibor Roje, Branimir Krtalić UDK 630* 114.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.1
Značajke šumske prostirke i tla u šumi obične jele i crnoga graba (Ostryo-abietetum /Fukarek 1963/Trinajstić 1983) na Biokovu     pdf    TXT     HR     EN 307
Tomislav Poršinsky, Zoran Bumber, Zdravko Pandur, Andreja Đuka UDK 630* 312 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.2
Područje rada forvardera – modeliranjem do podrške operativnoj primjeni     pdf    TXT     HR     EN 319
Željko Španjol, Ivana Gašparović, Marko Vučetić, Dunja Zbiljski, Milan Vojinović, Vedran Sušilović, Ivan Ljubić, Katarina Korov, Boris Dorbić UDK 630* 934 + 187 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.3
Biološko-ekološka obilježja posebnog rezervata šumske vegetacije Kočje - otok Korčula     pdf    TXT     HR     EN 335
Dragana Skorup, Miroslav Vujasinović, Goran Marinković, Ilija Grgić, Boban Miletić UDK 630* 615 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.4
Procjena šumskih resursa na temelju Sentinel-2 snimki – studija slučaja Derventa, BiH (Katastarska općina Brezici)     pdf    TXT     HR     EN 353
Branislav Trudić, Biljana Kiprovski, Saša Kostić, Srđan Stojnić, Marko Kebert, Aleksandar Ivezić, Andrej Pilipović UDK 630* 165 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.5
Jesu li testovi praćenja oksidacijskog stresa dovoljni za genetički monitoring hrasta lužnjaka u malom razmjeru?     pdf    TXT     HR     EN 363
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Anamarija Jazbec UDK 630* 965.3
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.6
Kako rezultati državne mature utječu na prosječnu ocjenu i trajanje prijediplomskog studija na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu?     pdf    TXT     HR     EN 375
Mirjana Ćuk, Radenko Ponjarac, Dušan Igić, Miloš Ilić, Marius Oldja, Dragana Vukov, Andraž Čarni UDK 630* 233+187
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.7
Povijesni pregled pošumljavanja Deliblatske pješčare     pdf    TXT     HR     EN 383
Sažetak
Deliblatska peščara jedna je od najvećih peščara u Europi. S obzirom da je obrastanje pijeska spor i dugotrajan proces, praćen ljudskim aktivnostima koje devastiraju biljni pokrov (ispaša, sječa šuma), površine ogoljenog pijeska na Pješčari zadržane su sve do 18. stoljeća. Rastresiti pijesak kočio je razvoj poljoprivrede u regiji cijelog južnog Banata, te je trebalo krenuti u intenzivniji proces obuzdavanja pješčane mase. Pošumljavanje ovog područja počelo je 1818. godine i još uvijek traje. U procesu pošumljavanja može se prepoznati devet razdoblja koja se razlikuju u odnosu na tehnike pošumljavanja, izbor vrste te organizacijski ustroj šumarskih jedinica kojima je područje Pješčare povijesno pripadalo. Najznačajniji rezultati postignuti su u vezivanju rastresitog pijeska korištenjem sadnica bagrema (Robinia pesudoacacia L) u kombinaciji s grmovima borovice (Juniperus communis L.) položenih među redove sadnica i uz sijanje različitih vrsta trava. Ova tehnika primjenjuje se od IV. razdoblja pošumljavanja (1878-1898). Najveća područja pošumljena su tijekom V. razdoblja pošumljavanja (1898.-1918.), kada su dijelovi Pješčare prvi put u povijesti formalno zaštićeni kao područja značajna za očuvanje biološke raznolikosti. Vrste koje su najčešćće korištene u pošumljavanju su bagrem (Robinia pseudoacacia L.), bijeli i crni bor (Pinus sylvestris L., Pinus nigra J. F. Arnold), topola (Populus sp.), a zasađene su i neke grmolike (npr. Juniperus virginiana L.) i zeljaste vrste (npr. Ammophilla arenaria (L.) Link, Festuca vaginata Wild., Leymus arenarius (L.) Hochst., Carex arenaria L.). Danas je u Deliblatskoj peščari bagrem najzastupljenija vrsta, zauzima skoro trećinu cjelokupne površine.

Ključne riječi: stabilizacija pijeska; pješčarska vegetacija; kontinentalne pješčane dine; bagrem
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Alpska strizibuba (Rosalia alpina L.)     PDF    TXT 393
 
IZ HŠD-a
     
Lucija Vargović
Stručno-znanstveni, kulturni i sportski sadržaji Dana hrvatskog šumarstva u Vinkovcima     PDF    TXT 394
Oliver Vlainić
Terenski dio 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2023. godine     PDF    TXT 399
Damir Delač
Zapisnik 1. elektroničke sjednice Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) 2023. godine     PDF    TXT 405
Damir Delač
Zapisnik 1. elektroničke sjednice Skupštine Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) 2023. godine     PDF    TXT 410

                UNDER CONSTRUCTION