| |
| UVODNI ČLANCI |
| |
|
|
| Prpić, B. | |
| Kuda i kako dalje s hrvatskim šumama
PDF TXT
HR
|
359 |
U današnjim teškim i prije svega nesigurnim vremenima potrebno je na poseban način razmišljati o hrvatskome zelenom zlatu i temeljito isplanirati budućnost šuma. Nepobitno je da želimo prirodnu i ekološki uravnoteženu šumu koja će pružit sve općekorisne funkcije kao i drvnu sirovinu visoke kakvoće.
Današnje stanje šumskoga bogatstva i šumarstva koje o njemu brine je sve prije nego dobro. Trećinu šuma oteo je agresor dok se šumarstvo muči porođajnim mukama kako bi stvorilo idealnu organizaciju sposobnu da s najmanje teškoća postigne najviše od stručnih ciljeva koji su u nekim europskim zemljama već postali stvarnost.
Neprijeporno je da se s hrvatskim šumskim bogatstvom treba upravljati iz. jednoga središta iz ovih razloga: — Sve šume u Hrvatskoj predstavljaju infrastrukturnu vrijednost, one služe zaštiti okoliša pa je u njima potrebno održati i unaprijediti općekorisne funkcije što često zahtijeva troškove veće od lokalnih mogućnosti. — Hrvatske šume su danas vrlo ugrožene kiselini kišama što narušava njihove osnovne funkcije. U nekim dijelovima Republike propadanje šuma je naročito uznapredovalo (Gorski kotar, srednja Posavina, Odransko polje). Saniranje takvoga stanja može obaviti samo jaka organizacija koja ima sredstva i kadrove. Kadrovi u središnjici moraju biti probrani i predstavljati intelektualni vrh šumarske struke budući da propadanje šuma, održavanje općekorisnih funkcija i optimalno korišćenje prirasnih mogućnosti stojbine zahtijeva izradu vrlo kompliciranih programa. Sretna okolnost u Republici Hrvatskoj su današnji vlasnički odnosi. Oko 80% šumskoga fonda pripada državi gdje se striktno primjenjuje zakon o šumama. Vrlo su opasne zamisli koje se često čuju u posljednje vrijeme da bi dio naših šuma trebao što prije pripasti privatnim vlasnicima kako bi se zadovoljila načela tržišne privrede. Sumom dobro gospodarimo ako održavamo njenu infrastrukturnu vrijednost, dakle kada u šumu ulažemo i uzgajanjem šuma postižemo visoku vrijednost sirovine kojom se najvećim dijelom pokrivaju sve zahtjevniji troškovi biološke reprodukcije, a što je moguće samo u vlasništvu države i centraliziranoga šumarstva.
Buduće europske, a zavisno o nama i Hrvatske šume biti će prirodne i raznolike, dakle mješovite sa sve više vrsta drveća, grmlja i ostalih članova životne zajednice šume, a njihova vrijednost se neće ustanovljivati samo kroz drvnu zalihu nego i kroz proizvodnju kisika, količinu vezanoga ugljičnoga dioksida, kroz zdravstveno stanje pučanstva koje živi u okolici šumovitoga prostora, po broju izletnika u šumi, po količini ljekovitoga bilja i šumskih plodova, po broju vrsta biljaka i životinja koje šuma zaštićuje u smislu očuvanja genofonda, zatim po količini pitke vode koja se stvara u šumi, kroz proluerozijsko djelovanje, estetiku šumovitoga krajolika te za nas vrlo značajan učinak na povećanje turističkog prometa.
Šuma će u 21. stoljeću predstavljati neprocjenjivu vrijednost, narodi koji će je posjedovati postat će bogati, a Hrvatska s obiljem bjelogoričnih šuma ima u tome pogledu velike mogućnosti.
Gospodarenje šumama od uzgoja, uporabe, zaštite i lovstva treba kroz planiranje u šumarstvu prilagoditi stvaranju i održavanju prirodne, raznolike i zrele šume. Drukčiji postupci obično vode devastaciji koju je nemogućeispraviti. Budemo li težili brzome bogaćenju kroz sječu šume imamo velike izglede postati zemlja goleti i kamenih pustinja kao što su Španjolska, Kina i Srbija koje su svoje šume potrošile, a Srbija po inerciji kao agresor troši danas naše.
Već danas se nazire zajednička europska organizacija koja će voditi brigu o zaštiti okoliša europskoga prostora gdje će hrvatske šume, ako ih očuvamo, imati ulogu ekosustavnoga modela kako zbog prirodnosti tako i zbog stojbinskih raznolikosti uvjetovanih našim zemljopisnim položajem (Sredozemlje, gorsko područje, Panonija).
B. Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Orlić, S. | UDK 630*232 (Pinus strobus L.) |
| Proučavanje provenijencije američkog borovca (Pinus strobus L.)
PDF TXT
|
361 |
| Kučinić, M., Sašić, M. i Balen, S. | UDK 595.7:591.9 (497.13) (NOCTUIDAE) |
| Faunističke, ekološke i zoogeografske karakteristike sovice (NOCTUIDAE, LEPIDOPTERA) Gorskog kotara
PDF TXT
|
369 |
| Križanec, R. | UDK 630*95:311.17 |
| Evidencija sječa po uzorcima doznake (Evidencija po godinama sječa)
PDF TXT
|
383 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Šajković, A. | UDK 331.-5:630* |
| Socijalno-ekologijsko istraživanje šumarske profesije
PDF TXT
|
403 |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Olujić, Z., K1jaković, M. | UDK 591.5 (497.13) |
| Ekocid-oštećenja na fito i zoocenozama Hrvatske
PDF TXT
|
413 |
| Dimitrov, T. | UDK 630*431 (497.13) |
| Uloga Hidrometeorološke službe u organizaciji zaštite šuma u Republici Hrvatskoj prije i za rata
PDF TXT
|
423 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Bertović, S. | |
| O nekim prirodoznanstvenim i prirodozaštitnim događajima iz Hrvatske prošlosti
PDF TXT
|
432 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Klepac, D. | |
| Šumskogospodarska osnova Hrvatske kao uporište za Hrvatsku šumarsku politiku
PDF TXT
|
440 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Komlenović, N. i Harapin, M. | |
| 8. međunarodni interkalibracijski sastanak za procjenu oštećenosti šuma
PDF TXT
|
443 |
| Krauthacker, H., Medvedović, J. | |
| Znanstveno-stručna ekskurzija na Medvednici
PDF TXT
|
446 |
| |
| OSVRTI |
| |
|
|
| Ivančević, V. | |
| U povodu završetka postdiplomskog studija Petra Vrgoča
PDF TXT
|
448 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Piškorić, Oskar | |
| GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE, Posebno izdanje 4, Zagreb 1993.
PDF TXT
|
450 |
| Piškorić, O. | |
| RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, Vol. 27. Broj 2—1992.
PDF TXT
|
452 |
| Piškorić, O. | |
| Umberto Colombe: ŠUMA: Njezino značenje za okoliš, različitost biosfere i gospodarstvo (L´ Italia forestale e montana, 1993. Nr. 3)
PDF TXT
|
454 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA |
| |
|
|
| ZAPISNIK 27. sjednice UPRAVNOG ODBORA Hrvatskoga šumarskog društva
PDF TXT
|
456 |
