| |
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA |
| |
|
|
| urednik | |
| Utjecaj šume na klimatske prilike vezivanjem ugljika
PDF TXT
HR
|
493 |
Vruća ljeta, otapanje ledenjaka, raniji nastup proljeća, sve jače oluje i stalni porast globalne prosječne temperature sve više nas uvjeravaju kako je u tijeku neprirodno globalno zatopljenje uvjetovano promjenama, koje su se zbog čovjekova utjecaja dogodile u funkcioniranju “staklenika atmosfere”, ponajprije emisijama ugljičnoga dioksida. Korišćenjem fosilnih goriva čovjek svake godine izbaci u atmosferu oko 6,5 milijardi t ugljika i sječom šuma mimo načela šumarske znanosti i struke oko 1,5 milijardu t ugljika (Appenzeller 2004).
Sagorijevanjem fosilnih goriva ispušta se ugljični dioksid najvažniji staklenički plin koji se u atmosferi pojavljuje u znatno većim količinama nego li primjerice u 18. stoljeću, prije nego što su započele promjene uvjetovane pojavom industrijskoga društva. Povećanjem količina CO2 u atmosferi pojačava se sposobnost staklenika atmosfere da zadržava toplinu.
Tijekom života njegovana šuma skladišti znatne količine ugljika i time ublažava nepovoljan učinak staklenika atmosfere. Već se dugo zna da u procesu fotosinteze stvorena biomasa drva u apsolutno suhom stanju sadrži oko 50 % ugljika vezanoga iz CO2 i da pri tome ispušta kisika u količini proizvedene biomase u težinskom odnosu. Tako, primjerice, hrast lužnjak vezuje po 1m3 proizvedenoga drva (sirova biomasa) 285 kg ugljika, što iznosi u prosjeku za lužnjakove šume po 2 do 3 t po ha. Sličan iznos dobiva se za bukvu dok je za vrbe, topole, jelu i smreku za oko 40 %, a za borove oko 30 % manji i za svaku vrstu drveta može se izračunati. Proizvedena biomasa ovisi više o bonitetu staništa nego li o vrsti drveta. Vrste drveta manje gustoće brže rastu pa se dobivaju u prosjeku za isti bonitet staništa podjednake vrijednosti vezanoga ugljika. Velike su, međutim razlike vezanoga ugljika u sastojinama različite starosti.
Promatrajući šumu kroz razvojne faze prašume najviše ugljika vezivat će mlada šuma, a njezin učinak prestaje kad optimalna faza prelazi u fazu starenja. Tada vezani ugljični dioksid fotosintezom iznosi koliko i ispušten u procesu disanja, dok se u fazi raspadanja prašume ispušta više ugljičnoga dioksida nego li što se vezuje.
Njegovane europske šume među koje pripadaju i naše (uz prednost prirodnosti hrvatskih šuma koja im osigurava veću opću učinkovitost), čitav svoj životni vijek između dva prirodna pomlađivanja te obavljenom njegom od mlade do zrele šume nalaze se u stanju optimalne proizvodnje biomase. Njihov utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena odgovara u potpunosti onome što se optimalno od šume očekuje u smislu vezivanja ugljika. Prema našem izračunu za potrebe Prvoga nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN o promjeni klime (Anić, Matić, Prpić, Jakovac 2001) sveukupno vezanoga ugljika uz godišnju priraslu biomasu stabala iznosi 3,688.637 t. Izračunata količina vezanoga ugljika predstavlja dobru osnovu za ostvarivanje protokola iz Kyota u raspravama o smanjenju emisije ugljičnoga dioksida do 2008. godine.
Konačnu verziju Prvoga nacionalnog izvješća te i onoga dijela koji se odnosi na vezivanje ugljika izradio je Ekonerg, uzimajući u obračunu manje gustoće drva, promjenivši bez obrazloženja šumarske podatke umanjivši konačan iznos. Informaciju o tome dobilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva od čileanskih šumara koji vjerojatno rade recenziju Izvješća za UN i autori su pozvani na raspravu na kojoj se ustanovilo da su naši podaci korektni. Čude nas razlozi Ekonerga da su izradili Izvješće koje nije od koristi niti Hrvatskoj niti energetici koju zastupaju. Spomenuta firma nije se, doduše, nikada istakla u zaštiti ekološke uloge šume.
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Stankić, I. | UDK 630* 363 (001) |
| Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 3. dio: Djelotvornost harvestera u prirodnoj prorednoj sastojini tvrdih listača
pdf TXT
HR
EN
|
495 |
| Kajba, D., Bogdan, S., Katičić-Trupčević, I. | UDK 630* 165 + 238 001. (Salix alba) |
| Produkcija biomase klonova bijele vrbe u pokusnoj kulturi kratkih ophodnji Dravica
pdf TXT
HR
EN
|
509 |
| Kremer, D. | UDK 630* 174 + 532 (001) |
| Morfometrijska istraživanja značajki lista “američkoga jasena” udomaćenog u nizinskim šumama Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
517 |
| Posavec, S., Žgela, T. | UDK 630* 232.3 + 765 (001) |
| Izrada cijene koštanja šumskih sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur, l.)
pdf TXT
HR
EN
|
529 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Šušnjar, M., Lukić, N. | UDK 630* 524 |
| Dvoulazne tablice obujama stabala jele u gospodarskoj jedinici “Belevina”, Gorski kotar
pdf TXT
HR
EN
|
537 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Pentek, T., Pičman, D., Nevečerel, H. | UDK 630* 684 |
| Srednja udaljenost privlačenja drva
pdf TXT
HR
EN
|
545 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Frković, A. | UDK 630* 156 |
| Šumarnik Jaroslav Pl. Šugh i njegov “Posavski lovac”
pdf TXT
HR
EN
|
559 |
| |
| PRIZNANJA |
| |
|
|
| Anić, I., Oršanić, M. | |
| Akademiku Slavku Matiću dodijeljen počasni doktorat (dr. honoris causa) Tehničkoga sveučilišta u Zvolenu (Slovačka R.)
PDF TXT
|
565 |
| |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA |
| |
|
|
| Starčević, T. | |
| Stručno i odgovorno utvrđivanje sječne dobi sastojina hrasta lužnjaka zahvaćenih sušenjem, uvjet je njihove opstojnosti
PDF TXT
|
568 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Anić, I. | |
| Zagrebačka škola uzgajanja šuma – u korak s prirodom
PDF TXT
|
570 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, K. | |
| Velika sjenica (Parus major L.)
PDF TXT
|
573 |
| Kranjčev, R. | |
| Priča o bezliski (Epipogium aphyllum SWARTZ), Porodica Orchidaceae
PDF TXT
|
574 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Jakovac, H. | |
| 85. obljetnica Mendelovog poljoprivrednog i šumarskog sveučilišta u Brnu
PDF TXT
|
576 |
| Klepac, Dušan | |
| Glavni urednik najstarijeg njemačkog šumarskog časopisa Allgemeine Forst und Jagdzeitung profesor em. Dr. Dr. h. c. Horst Kramer navršio je 80 godina života
PDF TXT
|
578 |
| |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI |
| |
|
|
| Raguž, D. | |
| Mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šum.
PDF TXT
|
579 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Grospić, F. | |
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
581 |
| Grospić, F. | |
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
585 |
| Beus, V. | |
| Akademik Midhat Usčuplić: Svijet gljiva
PDF TXT
|
586 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA |
| |
|
|
| Polak, M. | |
| Kronologija jednog susreta
PDF TXT
|
588 |
| Jakovac, H. | |
| Zapisnik 7. sjednice Upravnog odbora HŠD-a
PDF TXT
|
589 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Vondra, V., Martinić, I., Šporčić, M. | |
| Uz prvu obljetnicu smrti prof. dr. sc. Simeuna Tomanića
PDF TXT
HR
|
593 |
| Gregurec, J. | |
| Stjepan Horvat (1940 – 2004)
PDF TXT
HR
|
595 |
| Husnjak, V. | |
| Franjo Lampl (1955 – 2004)
PDF TXT
HR
|
596 |
