broj: 9-10/2002        pdf (26,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


B. Prpić
RESSEL     PDF    TXT     HR 436
Na poticaj Austrijskoga šumarskog društva kojemu je na čelu potomak austrougarske dinastije Otto von Habsburg, udruženja austrijskih talijanskih, slovenskih i hrvatskih šumara zajednički će 2003. godine obilježiti 210. godišnjicu rođenja Josipa Ressela, poznatoga šumara i izumitelja brodskoga vijka. Izum brodskoga vijka izazvao je velik napredak u brodarstvu i zbog svojega izuma Ressel je poznat i slavan. U šumarstvu čak u četiri zemlje, u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, Ressel djeluje kao vrijedan i dalekovidan šumarski stručnjak. U Hrvatsku dolazi iz Trsta 1835. godine kada je imenovan za upravitelja državnih šuma Istre i Kvarnera sa sjedištem u Motovunu. U Trstu je, naime, prema dogovoru antinapoleonske koalicije osnovano Carsko namjesništvo za Provinciju Istru, koja je obuhvaćala Goricu, Trst, Slovensko primorje i Kvarnerske otoke, unutar kojega je djelovala Provincijska uprava državnih dobara za Primorje u Trstu, u koju iz Pleterja Ressel dolazi 1821. godine. Na toj dužnosti ostaje do 1838. godine kada je imenovan za mornaričkoga agenta i predstojnika Mornaričke šumarske agenture. Njegovo sjedište ostaje u Motovunu do 1843. godine, kada odlazi u Veneciju, a iza toga u središnjicu u Trstu gdje radi kao mornarički šumarski podintendant. Od 1855. do smrti 1857. godine Ressel je intendant i šef Intendanture. Radeći u Istri, Ressel se zdušno posvećuje šumarstvu, a osobito povećanju površina pod šumom te uzgajanju stabala hrasta lužnjaka u Motovunskoj šumi ili hrasta medunca u njegovim istarskim staništima za potrebe brodogradilišta. Tijekom službovanja u Motovunu Ressel je izradio dva stručna elaborata i to: 1. Ponovno pošumljivanje općinskih zemljišta u Istri i 2. Povijesni prikaz šuma pridruženih carskoj i kraljevskoj ratnoj mornarici. U prvom elaboratu obuhvaća površinu od 230 408 jutara u kojoj predlaže pošumljavanje općinskih pašnjaka i neplodnih površina, kao i konverziju niskih šuma u visoke sjetvom hrastovoga žira. Cilj uzgajanja pošumljenih sastojina bila su hrastova stabla sa zakrivljenim deblom potrebna mornarici za gradnju brodova. Njegov plan pošumljavanja nije, nažalost, ostvaren, jer su se njegovu ostvarenju suprostavili "skolastički" šumari. Prema Piškoriću, u svome elaboratu Ressel raspravlja o općim prirodnim i društvenim uvjetima te o potrebi ne samo za proizvodnju brodograđevnog drva, nego i o koristima za istarsko pučanstvo poboljšanjem ispaše i povećanjem klimastske uloge šume. U drugome elaboratu bavi se pretežito Motovunskom šumom i načinima kako uzgojiti drvne sortimente potrebne brodogradilištima u Trstu i Veneciji. Obilježavanje Resselove obljetnice zasigurno je prilika za ugodne susrete i izmjenu stručnih iskustava između šumara susjedne Austrije, Italije i Slovenije, a na našem Društvu je da pripremimo što bolji program u Istri. Prof. dr. se. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., Baričević, D. UDK 630* 182 + 188 (001)
Novije fitocenološke spoznaje o bukovim šumama u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 439
Čarni, A., Franjić, J., Škvorc, Ž. UDK 630* 182+ 188(001)
Vegetacija grmastih šumskih rubova u Slavoniji (Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 459
Franjić, J., Škvorc, Ž., Pandža, M., Kekelić, B. UDK 630* 188(001)
Šumska vegetacija poluotoka Oštrica (Dalmacija, Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 469
Bezak, K. UDK 630* 525 (001)
Modeli sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova novčana vrijednost produkcije drvnih sortimenata     pdf    TXT     HR     EN 479
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kremer, D. UDK 630* 181.8 + 270
Fenologija kasnoproljetnog cvjetanja nekih drvenastih vrsta u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu     pdf    TXT     HR     EN 489
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Martinić, I. UDK 630* 907.1
Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode     pdf    TXT     HR     EN 501
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Vivak (Vanellus vanellus L.)     PDF    TXT 510
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Šporčić, M. UDK 630* 945.1
Neki pokazatelji o šumarskim informacijama na Internetu     pdf    TXT     HR     EN 511
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Starčević, T.
Poruke iz Drvenika     PDF    TXT 523
Prpić, B.
II. Međunarodni dan Drave     PDF    TXT 525
Kajba, D.
Izvješće sa IUFRO International Poplar Symposiuma III     PDF    TXT 527
 
OBLJETNICE
     
Frković, A.
Tragom medvjeda do prilaza Bijelim stijenama (uz 70. godišnjicu smrti lugara Jakoba Mihelčića - otkrivača Bijelih stijena)     PDF    TXT 531
 
AKTUALNO
     
Pernek, M., Pilaš, I., Potočić, N.
Kisela magla - čimbenik stradavanja šuma?     PDF    TXT 533
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, A.
Jedna vrijedna knjiga o lovačkom oružju     PDF    TXT 535
Grospić, F.
Monti e boschi; L´ Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 537
Grospić, F.
Monti e boschi; L´ Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 541
 
IN MEMORIAM
     
Kajba, D.
Akademik Mirko pl. Vidaković - prof. dr. sc. dr. h. c. (1924 - 2002)     PDF    TXT 544
Harapin, M.
Miljenko Komorčec (1930 - 2002)     PDF    TXT 547
Skoko, M.
Helmut-Juraj Strache (1936 - 2001)     PDF    TXT 547

                UNDER CONSTRUCTION