broj: 9-10/2003
pdf (21,7 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| 9–10(O hrvatskom Nacionalnom standardu za FSC certificiranje šuma) PDF TXT | 437 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Idžojtić, M. | UDK 630* 442 (001) | |
| Domaćini i rasprostranjenost bjelogorične bijele imele (Viscum album L. ssp. album) u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 439 | |
| Krejči, V., Dubravac, T. | UDK 630* 231 + 226 (001) | |
| Mogućnost i opravdanost oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskog kotara, Like i Hrvatskog primorja pdf TXT HR EN | 449 | |
| Klobučar, D. | UDK 630* 583 + 585 (001) | |
| Ocjena točnosti geokodiranja osnovne državne karte i digitalnog ortofota pdf TXT HR EN | 457 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Prka, M. | UDK 630* 443 + 323 + 325 | |
| Pojavnost neprave srži kod bukovih stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih i pripremnih sječa na području bjelovarske Bilogore pdf TXT HR EN | 467 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Margaletić, J., Margaletić, M. | UDK 630* 435 + 432 | |
| Požari u šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije staništa pdf TXT HR EN | 475 | |
| Sabadi, R. | UDK 630* 904 | |
| Njemačko šumarstvo 2002/2003. godine pdf TXT HR EN | 483 | |
| Sažetak: Šumarstvo u Njemačkoj na 30 % teritorija ispunjava važne zadaće osiguranja prirodnih uvjeta života, potrajnu proizvodnju drvne sirovine i razvoj krajobraznog prostora. Središnji cilj šumarske politike savezne države i pokrajina je održanje i poboljšanje sposobnosti šuma, da na trajan i najbolji način ispunjavaju bezbroj funkcija. Za to je, na temelju gustoće pučanstva i strukture njemačkih šuma, u pravilu potrebno plansko gospodarenje šumama. Najveći dio šumskih površina ispunjava više funkcija istovremeno (multifukcionalnost), na nekim od površina pojedinačne funkcije imaju prednost (npr. zaštita prirode, zaštita od erozije i lavina, rekreacija, itd.). Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Izvor: EurObserv´ER) bila je na području EEZ 47,3 milijuna tona ekvivalenta nafte (TEP1). Ta je proizvodnja u prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %), ali jednako tako i za proizvodnju električne energije (29,6 TWh2). Drvo kao energent predstavlja 6.3 % proizvodnje primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više od 2% ukupne potrošnje energije. Drvo pak predstavlja glavni energetski obnovljivi izvor, s udjelom od 54 % u svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije. Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Francuska, potom Švedska, Finska i Njemačka. Ove četiri zemlje sudjeluju s preko 60 % europske proizvodnje energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja, udio energije iz drva ima važno mjesto u proizvodnji primarne energije, kao što su Finska (57 %), Portugal (47 %), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja primarne energije iz drva u stalnom je porastu. Od 1999. do 2000. godine porasla je za 1 milijun TEP. Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama Europe, šumarstvo sudjeluje u bruto domaćem proizvodu ispod 1 %. Industrija drva (uključivo celulozu i papir) kreće se s udjelom BDP od 2-3,9 %. Valja međutim naglasiti da je Njemačka najjači europski proizvođač strojeva i opreme za šumarstvo i preradu drva, višestruko premašujući značajnu zemlju proizvođača i izvoznika opreme za preradu drva Italiju. Unatoč naoko niskom udjelu u BDP, Njemačka raspolaže vrlo pomno uređenim i njegovanim šumama i odgovarajućom industrijom za preradu drva. Vlasti u Njemačkoj i njemački puk svjesni su koristi od šuma, uslijed čega dobro obrazloženi i vrlo stručno izrađeni planovi gospodarenja šumama, u raspravama u Bundestag-u, prolaze bez većih teškoća. Tomu doprinose dakako vrlo strogi, selektivni i visokostručni standardi šumarskog osoblja zaposlenog u upravljanju šumama. Unatoč štedljivom poslovanju utršci od prodaje drva i ostalih tržištem definiranih roba i usluga ne pokrivaju troškove gospodarenja šumama, gdje valja u njihovu održivu potrajnost ulagati velika sredstva iz proračuna, što njemačka država redovito čini, čuvajući na taj način atraktivnost šumoposjeda u kojeg brojni vlasnici, pojedinci i korporacije te država, kontinuirano investiraju. Ovakva politika jamči tržišnu podršku potrajnosti gospodarenja šumskim bogatstvom. Ključne riječi: stanje njemačkog šumarstva; prirodni uvjeti življenja; potrajna proizvodnja sirovina i općekorisnih usluga šuma; drvo kao energent; javno podsticanje šumarstva | ||
| Tolić, I. | UDK 630* 164 + 160 + 261 | |
| Gospodarske i druge vrijednosti vrsta roda pistacija pdf TXT HR EN | 501 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Kos (Turdus merula L.) PDF TXT | 508 | |
| OBLJETNICE | ||
| Frković, A. | ||
| 50 godina Nacionalnog parka “Risnjak” 1953 – 2003. PDF TXT | 509 | |
| Franjić, J. | ||
| Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić – Hrvatski botaničar PDF TXT | 513 | |
| uredništvo | ||
| 125-ta obljetnica Nadzorništva – Inspektorata za pošumljavanje krša ... PDF TXT | 515 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Prpić, B. | ||
| Dr. sc. S. Božičević: Plitvička jezera PDF TXT | 516 | |
| Grospić, F. | ||
| Monti e boschi, L’italia forestale e montana PDF TXT | 517 | |
| Grospić, F. | ||
| Monti e boschi, L’italia forestale e montana PDF TXT | 521 | |
| Ištvanić, J. | ||
| Alati i strojevi u obradbi drva 1 i 2 PDF TXT | 523 | |
| PRIZNANJA | ||
| Tolić, I. | ||
| Priznanja na 8. međunarodnom sajmu lova i ribolova u Varaždinu PDF TXT | 525 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Dundović, J., Jakovac, H. | ||
| 61. Skupština Njemačkoga šumarskog društva PDF TXT | 526 | |