broj: 9-10/2006        pdf (21,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
ČEMU SLUŽE NAŠI NACIONALNI PARKOVI     PDF    TXT     HR 386
U posljednjem broju časopisa NATIONAL GEOGRAPHIC, izdanje za Hrvatsku, listopad 2006., u sadržaju prevladava više napisa o zaštiti prirode, posebice o američkim nacionalnim parkovima i vrlo zanimljivoj raspravi pod naslovima: Nacionalni parkovi u krizi, Ugrožena utočišta te napis pod naslovom Naličje naših parkova. Prve dvije teme odnose se na zaštićene površine, posebice na nacionalne parkove u SAD-u, dok treća obrađuje današnje stanje naših nacionalnih parkova. Uzrok sadržaja je prijedlog Bijele kuće da smanji u proračunu Službi parkova SAD 100 milijuna USD odnosno 5 % uobičajenoga proračuna, za koji i inače u Službi parkova smatraju da je za njihovo normalno funkcioniranje potrebno još 500.000 USD. Glavni razlog predložene restrikcije zasigurno je 11. rujna te troškovi rata u Iraku. Nama je, međutim, vrlo zanimljivo kako se u normalnim prilikama ponašala Bijela kuća koju je prije Busha vodio Clinton. Prema Clintonovoj administraciji zaštita prirode u nacionalnim parkovima je ugrožena zbog zabavnih programa koji se organiziraju zbog posjetitelja, pa se isti zabranjuju. U svezi s ovom zabranom, prema zaštitarima prirode čije je mišljenje prevladalo: nacionalni parkovi ne mogu na sebe preuzeti sve potrebe za rekreacijom posjetitelja jer u tom smislu postoje razni drugi savezni, državni, mjesni i privatni rekreacijski centri, koji će moći omogućiti one vrste rekreacije kojima uglavnom nije mjesto u nacionalnim parkovima. Načelo očuvanja prirode koje je čvrsto usmjerila Clintonova administracija u SAD-u živi i bori se usprkos velikih otpora onih koji smatraju kako treba postaviti pitanje “parkovi ili ljudi”? Iako je USA zemlja liberalnoga kapitalizma, gdje kapital vodi glavnu riječ za vjerovati je kako će zemlja koja je osnovala prvi nacionalni park još u XIX. stoljeću znati očuvati svoju prirodu. A kako je s našim nacionalnim parkovima čitamo napis Ivone Lerman s vrlo uspješnim fotografijama Stipe Suraća, pod već navedenim naslovom: Naličje naših parkova. Mi smo na najboljem putu da naše nacionalne parkove pretvorimo u turistička središta, a posebno nas, kao šumarsku struku zuanimaju oni šumoviti. Tako je, primjerice, poslovanje plitvičkoga parka podređeno ugostiteljstvu i velikom pritisku posjetitelja tijekom ljetnih mjeseci, koji se razmile po drvenim stazama naslonjenim na krhke sedrene barijere. Broj posjetitelja iz godine u godinu se povećava, a tijekom ljeta postiže i više od 10.000 dnevno. Sa stajališta zaštite šumskih ekosustava šume su zapuštene i umjesto da ih šumari štite održavajući ih u stanju koje pogoduje glavnome fenomenu, jezerima, prepuštene su izgledu i strukturi šumskih sastojina iz vremena kad je prije Domovinskoga rata čitav etat plitvičkih šuma sječen na 1/3 šumske površine. Devastacija se ne može popraviti prepuštanjem šume prirodi, već je potrebno uložiti puno šumskouzgojnoga i zaštitarskoga rada. Hoteli i naselje za službenike izgrađeni su uz jezera, a otpad se odlaže unutar granice parka, što onečišćuje jezersku vodu i ugrožava sedrene barijere. To isto se događa u parku Krka, kojega onečišćuju otpadne vode Drniša i Knina. Krka pripada u najugroženije šumovite parkove, budući da se broj posjetitelja svake godine povećava, a najviše je opterećena okolica Skradinskoga buka. Kako zaključuje novinarka Lerman, penjanje na stijene Velike Paklenice smeta osjetljivim pticama, kao što su sivi sokol i sova ušara, koje u sezoni penjanja napuštaju svoja gnijezda. Broj turista koji posjećuju park povećava se, što prema mišljenju odgovornih znano ugrožava prirodu. Šume risnjačkoga parka opterećene su kiselim kišama, dok je mljetski park ugrožen požarima koje šumari dobro drže pod kontrolom. Pomoćnik ministra u Upravi za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture Zoran Šikić kaže kako država želi da parkovi velikim dijelom sami financiraju svoje programe, pa ako žele imati dovoljno novca morat će stremiti k povećanju broja posjetitelja. Slično stajalište ima, navodno i Europska unija. Znamo, međutim, da to nikako ne ide u prilog zaštiti prirode, što je i dokazano u SAD-u. Bilo bi nužno više zaposliti šumarsku struku u šumovitim nacionalnim parkovima, gdje bi se postupci sa šumom prilagodili očuvanju i prirodnosti šumskih ekosustava u konkretnim staništima. Postupalo bi se prema zajednički dogovorenim programima u čijem donošenje sudjeluju botaničari, zoolozi, šumari, hidrolozi, geolozi i eksperti za turizam i rekreaciju. U programima bi se u potpunosti poštivala sva ekološka načela – održivi razvoj, očuvanje prirodnosti, biološke raznolikosti i genetskoga fonda. Dogovoreni manji dio šume prepustio bi se u potpunosti prirodnome razvoju, čiji pojedini razvojni stadiji, primjerice starenja i raspadanja, nepovoljno i vrlo dugo djeluje na krajobraz. Takvi šumarski ekološki postupci donijeli bi i financijsku korist, praktički bez nepovoljnoga utjecaja na šumski ekosustav, izbjegavajući po prirodu opasno povećanje broja posjetitelja. Sjetimo se kako su šume u našim nacionalnim parkovima u prošlosti dobro njegovali i očuvali šumari. U tako organiziranom parku bilo bi mjesta i za ekstenzivno poljodjelstvo koje korištenjem livada podržava biološku raznolikost izvan šume. Prof. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., D. Racić, D. Baričević UDK 630* 188 (001)
Šuma jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum /Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u Vinodolskom zaleđu     pdf    TXT     HR     EN 387
Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk, I. Prgić UDK 630* 442 (001)
Intenzitet zaraze žutom i bijelom imelom na području uprava šuma podružnica Vinkovci i Nova Gradiška     pdf    TXT     HR     EN 399
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Grbac, Ivica, Renata Ojurović UDK 630* 812
Primjena nanotehnologije u industrijama baziranim na sektoru šumarstva     pdf    TXT     HR     EN 411
 
STRUČNI ČLANCI
     
Trinajstić, I. UDK 630* 188
FitocenoloŠke značajke as. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 421
Kapec, D. UDK 630* 424 + 429 + 48 (Quercus robur L.)
Utjecaj intenziteta sušenja, mikroreljefa i savske poplavne vode na stanje i strukturu sastojina hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Žutica”     pdf    TXT     HR     EN 425
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis Pall.)     PDF    TXT 444
Kranjčev, Radovan
Gospina papučica     PDF    TXT 445
Kranjčev, Radovan
Orhidejski noviteti u Istri     PDF    TXT 446
Kranjčev, Radovan
Drežnički lug i Drežnica     PDF    TXT 448
Kranjčev, Radovan
Stajničko i Crnač polje     PDF    TXT 450
Kranjčev, Radovan
Oko Pridvorja u Konavlima     PDF    TXT 452
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Franjić, Josip
Dr. sc. Željko Škvorc, dipl. ing. šum.     PDF    TXT 454
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, Alojzije
Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije     PDF    TXT 457
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 459
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Grbac, Ivica, Renata Ojurović
Međunarodna konferencija o nanotehnologiji     PDF    TXT 461
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Vlainić, Oliver
Ivo Franjković     PDF    TXT 464
 
IZLOŽBE
     
Grospić, Frane
Jesen u Lici – 8. tradicionalna izložba     PDF    TXT 465
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Dundović, Josip, Damir Delač
Trodnevna stručna ekskurzija u Austriju – Gradišće     PDF    TXT 467
Delač, Damir
Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT     HR 472
 
IN MEMORIAM
     
Pelcer, Zvonimir, Alojzije Frković
Aleksandar Vernak, (1921–2006)     PDF    TXT 475

                UNDER CONSTRUCTION