broj: 9-10/2007        pdf (22,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
Šuma i razvoj turizma u Hrvatskoj     PDF    TXT     HR 406
Turizam u Hrvatskoj postiže poslije Bljeska i Oluje sve veći uspon, te u gospodarskom razvoju zauzima sve značajnije mjesto. U njegovoj sastavnici, šuma kao infrastrukturna kategorija zauzima značajnu ulogu i to zasigurno puno veću nego što to misle zaduženi za turizam u nas.
Za razvoj turizma posebno je važna socijalna ili društvena uloga šume koja se sastoji od estetske, zdravstvene, rekreacijske i naglašeno turističke, čija je uloga u unapređenju seoskog, lovnog, ribolovnog i ekološkog turizma.
Za pučanstvo većine članica Europske unije hrvatske šume su posebno zanimljive svojom prirodnošću, budući da su državne šume kojih je u Hrvatskoj oko 75 %, u 98 % svoje površine prirodnoga sastava, te sadrže veliko bogatsvo biološke raznolikosti. U svojim šumama oni ne mogu vidjeti takvo prirodno savršenstvo, jer se pretežno sastoje od nesamoniklih, alohtonih vrsta drveća.
Uz jadranski, u nas se sve više razvija kopneni turizam, za koji sve naše kontinentalne regije imaju dobre uvjete. Posebno dobre uvjete imaju gorske i planinske regije hrvatskih Dinarida u kojima se razvija zimski turizam (Gorski kotar, Lika) te mogućnost pokrivanja dijela ljetnog turizma, dakle istovremenim korišćenjem sadržaja morskoga i gorskoga turizma, uz mogućnost – kupam se u moru, a spavam u području gorske klime. Sve ostale kopnene regije Hrvatske Kordun i Banovina, Hrvatsko zagorje, Podravina i Posavina te posebno šumovita istočna Slavonija, imaju posebne pogodnosti za razvoj seoskoga, lovnoga, ribolovnoga i ekološkoga turizma. Najveći uspjeh sveukupnoga turizma postigla je Istra, koja može poslužiti kao uzor za razvoj ostalih područja.
Svi nabrojeni krajevi dovoljno su šumoviti kako bi se šuma iskoristila za dobar turistički razvoj, za razliku od šuma jadranskoga područja od Rijeke do Dubrovnika kojih je premalo, a po sastavu su pretežito degradirane. S obzirom na njihovu ulogu u zaštiti okolišta, i u razvoju turizma one predstavljaju veliku vrijednost jer su očuvale tlo, taj najznačajniji dio sredozemnoga staništa.
Degradirane sredozemne šume vrlo uspješno obavljaju većinu općekorisnih funkcija, već spomenutu skupinu društvenih te skupinu ekoloških i ekološko-fizioloških funkcija, pa tako predstavljaju nezamjenjiv, a po vrijednosti neprocjenjiv dio sredozemnoga krajobraza. U našim polusredozemnim šibljacima i panjačama te sredozemnim garizima, makijama i borovim kulturama od kojih posljednje služe za popravak tla i povratak samoniklih listača, potrebno je ljubomorno čuvati svako stabalce.
Šumarski je potpuno krivo mišljenje kako nasad maslina može zamjeniti šumu, što su nažalost pod utjecajem politike prihvatili i neki šumari. Šuma mora imati sloj drveća, grmlja i prizemnoga rašća, svoju faunu, životom bogato šumsko tlo s mikrocenozom i svojom klimom šume. Šuma značajno utječe na svoj okoliš srazmjerno svome položaju i površini. Maslinik je siromašna monokultura bez značajnijega utjecaja na okoliš koji ne predstavlja prirodni šumski ekosustav Sredozemlja. Za maslinike ima u našemu jadranskom području dovoljno prostora, a da se pritom ne sijeku prirodni dergradacijski oblici šume, uključivo čak i blage kamenjare te pionirske borove kulture koje služe ponovnom dobivanju prirodne šume listača.
A kako očuvati sredozemnu šumu od požara? Potrebno je do utančine razraditi preventivne mjere, tako da se u začetku ugasi vatra kako ne bi zagospodario požar. To znači dovoljno tornjeva za izviđanje i dojavu, dovoljno protupožarnih prosjeka i dovoljno vrlo pokretnih skupina za gašenje vatre, prije nego se pretvori u požar, i to vrlo gusto postavljenih kako bi se osiguralo brzo gašenje vatre. Ovakva organizacija zahtijeva puno ljudi, ali je zasigurno učinkovita. Pitajte rabljane zašto nikada do sada nisu imali požar, iako je otok vrlo šumovit.
Za razvoj kopnenoga turizma potrebna je uska suradnja između šumarstva i turističkih udruga da bi se šuma primjereno stručno pripremila za turističku ulogu. Suradnja ovisi o zbližavanju područne šumarije i korisnika šume kao turističkoga objekta, a dužnost je šumarske struke pružiti pomoć.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., D. Baričević UDK 630* 188 (001)
Nomenklaturno-sintaksonomsko određenje panonskih bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum “pannonicum”) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 407
Trinajstić, I. UDK 630* 188 (001)
Fitocenološko-sintaksonomske značajke šuma crnike – Quercus ilex L. na otoku Krku     pdf    TXT     HR     EN 431
Meštrović, Augustin UDK 630* 231 + 234 (001)
Prirodno širenje munike (Pinus heldreichii Christ) i formiranje pionirskih sastojina na planini Čvrsnici u Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 435
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Pičman, D., I. Rubil, T. Pentek, O. Pičman UDK 630* 383 + 381
Stabilizaciji tla pomoću powercem-a i mogućnost primjene u izgradnji šumskih cesta     pdf    TXT     HR     EN 453
 
STRUČNI ČLANCI
     
Nikolandić, Đ., D. Degmečić UDK 630* 156 + 133
Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo     pdf    TXT     HR     EN 465
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Veliki svračak (Lanius excubitor L.)     PDF    TXT 475
Kranjčev, R.
Bitoraj i Bitorajske bijele stijene     PDF    TXT 475
Kranjčev, R.
Park šuma Golubinjak     PDF    TXT 477
Kranjčev, R.
Rajnovo brdo     PDF    TXT 478
Kranjčev, R.
Trstenik     PDF    TXT 479
Kranjčev, R.
Zarečki krov     PDF    TXT 480
Kranjčev, R.
Šuma primorskog bora     PDF    TXT 481
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Medvedović, J.
Osvrt na članak “Tloznanstveno promišljanje o integralnom gospodarenju hrvatskim šumama”     PDF    TXT 483
Medvedović, J.
Osvrt na članak “Tipološko istraživanje šuma slavonskoga gorja”     PDF    TXT 484
Prka, M.
Svima onima koji su bili, a nisu puno napravili     PDF    TXT 485
 
AKTUALNO
     
Frković, A.
Crveno jezero – zaštićeni spomenik prirode na poštanskoj marki     PDF    TXT 486
Frković, A.
Petar Klepac – legendarni šumski div Čabarskog kraja dobio spomenik     PDF    TXT 487
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Oluić, Marinko
Prva međunarodna konferencija o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u upravljanju katastrofama i načinima hitnog djelovanja u slučaju katastrofa na području Mediterana     PDF    TXT 489
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, F.
L’Italia Forestale e montana     PDF    TXT 489
 
IZ SVIJETA GLJIVA
     
Kranjčev, R.
Neke rjeđe gljive šumskih staništa Gorskog kotara     PDF    TXT 493
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Grospić, F.
Jesen u Lici – posjet HŠD-a ogranak Zagreb 9. tradicionalnoj izložbi     PDF    TXT 495
Delač, D.
Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT 498
 
IN MEMORIAM
     
Kuzmanić, I.
Stanislav Tomaševski, (1923 – 2007)     PDF    TXT 502
Tomić, I.
Georgije Bogojević, (1949 – 2007)     PDF    TXT 503

                UNDER CONSTRUCTION