broj: 9-10/2007        pdf (22,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
Šuma i razvoj turizma u Hrvatskoj     PDF    TXT     HR 406
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., D. Baričević UDK 630* 188 (001)
Nomenklaturno-sintaksonomsko određenje panonskih bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum “pannonicum”) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 407
Trinajstić, I. UDK 630* 188 (001)
Fitocenološko-sintaksonomske značajke šuma crnike – Quercus ilex L. na otoku Krku     pdf    TXT     HR     EN 431
Meštrović, Augustin UDK 630* 231 + 234 (001)
Prirodno širenje munike (Pinus heldreichii Christ) i formiranje pionirskih sastojina na planini Čvrsnici u Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 435
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Pičman, D., I. Rubil, T. Pentek, O. Pičman UDK 630* 383 + 381
Stabilizaciji tla pomoću powercem-a i mogućnost primjene u izgradnji šumskih cesta     pdf    TXT     HR     EN 453
 
STRUČNI ČLANCI
     
Nikolandić, Đ., D. Degmečić UDK 630* 156 + 133
Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo     pdf    TXT     HR     EN 465
Sažetak: U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga doba jednim projektom istraživanja postavljen je cilj ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo. Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak (embrij) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije primjetan. Iz tog razloga ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela (corpus lutea) na površini jajnika ili prerezom u njima. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada do kraja siječnja, a u sanitarnom odstrjelu do početka travnja. Na terenu od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice sa jajnicima i embriji i stavljani u staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal je slijedećih dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu je evidentiran broj žutih tijela sa lijevog i desnog roga maternice.
Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljalo se od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i novo nađena lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo su pretraživana pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerke i pšenice.
Pregledom maternice i utvrđivanjem broja embrija, ustanovljen je visoki stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama srednje Europe, postotak oplodnje se kreće oko 90 % na ukupni broj rasplodnih srna. Tijekom travnja je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka kako u duljinu (povećanje kostura) tako i težinski (povećanje mase). Taj intenzivni travanjski rast povezujemo sa stanišnim uvjetima, kada temperature zraka rastu i broj sunčanih sati se povećava, pa vegetacija pruža srnama najkvalitetniju lakoprobavljivu hranu, bogatu proteinima. Samo mjesto lanjenja i odvojenog boravka laneta tijekom prvih tjedana života, srna brižno odabire. Dobra srna majka ostavlja svoju mladunčad na dobro zakorovljenim i mikroklimatski pogodnim mjestima koja obilazi nakratko i vrlo oprezno radi dojenja i njege mladunčadi. Udaljava se od mladunčadi na takvu razdaljinu sa koje može čuti zov (krik) laneta kada je ono u opasnosti. Upravo ta skrb srne majke je ključna za preživljavanje lanadi u prvim tjednima njihova života.
Smrtnost mladunčadi može uzrokovati i izrazito kišovito i hladno proljeće, naročito kod lanadi male porodne težine i njihovih slabo razvijenih mladih majki, te prestarjelih srna sa nedovoljnim količinama i kvalitetom mlijeka. Gubici kod novorođene lanadi nastaju i u vrijeme košnje lucerišta i travnjaka u okolici šume, ako se pred košnju ne izvrši istjerivanje ili obilježavanje legla divljači. U periodu lanjenja (svibanj-lipanj) najveći su gubici lanadi od predatora: lisica, čagalj, divlja mačka, psi lutalice i dr.
Ključne riječi: šuma Haljevo; ženka; žuto tijelo; Baranja; broj lanadi; embiotenija; jajnici; mjesto lanjenja; planirani prirast; predatori; smrtnost; srna; zametak
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Veliki svračak (Lanius excubitor L.)     PDF    TXT 475
Kranjčev, R.
Bitoraj i Bitorajske bijele stijene     PDF    TXT 475
Kranjčev, R.
Park šuma Golubinjak     PDF    TXT 477
Kranjčev, R.
Rajnovo brdo     PDF    TXT 478
Kranjčev, R.
Trstenik     PDF    TXT 479
Kranjčev, R.
Zarečki krov     PDF    TXT 480
Kranjčev, R.
Šuma primorskog bora     PDF    TXT 481
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Medvedović, J.
Osvrt na članak “Tloznanstveno promišljanje o integralnom gospodarenju hrvatskim šumama”     PDF    TXT 483
Medvedović, J.
Osvrt na članak “Tipološko istraživanje šuma slavonskoga gorja”     PDF    TXT 484
Prka, M.
Svima onima koji su bili, a nisu puno napravili     PDF    TXT 485
 
AKTUALNO
     
Frković, A.
Crveno jezero – zaštićeni spomenik prirode na poštanskoj marki     PDF    TXT 486
Frković, A.
Petar Klepac – legendarni šumski div Čabarskog kraja dobio spomenik     PDF    TXT 487
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Oluić, Marinko
Prva međunarodna konferencija o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u upravljanju katastrofama i načinima hitnog djelovanja u slučaju katastrofa na području Mediterana     PDF    TXT 489
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, F.
L’Italia Forestale e montana     PDF    TXT 489
 
IZ SVIJETA GLJIVA
     
Kranjčev, R.
Neke rjeđe gljive šumskih staništa Gorskog kotara     PDF    TXT 493
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Grospić, F.
Jesen u Lici – posjet HŠD-a ogranak Zagreb 9. tradicionalnoj izložbi     PDF    TXT 495
Delač, D.
Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT 498
 
IN MEMORIAM
     
Kuzmanić, I.
Stanislav Tomaševski, (1923 – 2007)     PDF    TXT 502
Tomić, I.
Georgije Bogojević, (1949 – 2007)     PDF    TXT 503

                UNDER CONSTRUCTION