broj: 9-10/2016        pdf (9,69 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201609 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
VREDNOVANJE ŠUMA U KLIMATSKOJ POLITICI I KASKADNA UPORABA ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 433
RIJEČ UREDNIŠTVA
Ovo su bile teme Konferencije za tisak u hotelu Vestin krajem rujna, koje su nazočnima predstavili: zastupnica u Europskom Parlamentu gospođa Marijana Petir i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.
U Strasbourgu je u rujnu na izvanrednoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, predstavljen paket novog zakonodavstva u području europske politike ublažavanja klimatskih promjena koji je usvojen u srpnju. Taj je paket na odnosnoj sjednici podržala i naša zastupnica, pozdravljajući nastavak odgovornog provođenja energetske i klimatske politike EU, s primjedbom da prijedlozima propisa nedostaje opipljivo vrednovanje potencijala dugogodišnjih šuma kao ponora ugljika. S tom primjedbom se u potpunosti slažemo, s napomenom da je to samo jedna, ali svakako vrlo značajna, od 15-ak navedenih općekorisnih uloga šume u Zakonu o šumama, na koje neprestano ukazujemo suprotstavljajući je mišljenjima o šumi kao isključivo sirovinskom resursu.
Glede ponora ugljika, podsjećamo da je grupa od nekoliko šumarski stručnjaka imenovanih od tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, 2000. god. putem Akademije šumarskih znanosti za šumarski sektor (jedan od 6) napravila analizu i izradila Izvješće o ulozi šume i šumarstva o vezivanju ugljika, kao Prilog nacionalnom izvješću o klimatskim promjenama za Okvirnu konvenciju UN za promjenu klime (UNFCCC). Navodimo neka značajna saznanja, podatke i izračune iz toga Izvješća:
Šume značajno djeluju na klimu ovisno o dobi šumskih sastojina, te imaju pozitivan utjecaj na smanjenje negativnog učinka „stakleničkih plinova“. Od 720 milijardi tona CO2, 120 milijardi tona veže se u procesu fotosinteze, 60 milijardi tona veže se trajno, a najveći je dio uskladišten u šumama, koje prema Burschelu najučinkovitije upijanjem CO2 utječu na njegovo smanjenje. Ugljik je u šumi vezan u drveću, prizemnoj vegetaciji, tlu i mrtvom drvu (drvnim proizvodima). Kao mjere ublažavanja navedene su: smanjenje stope devastacije, povećanja površina pod šumom (npr. na oko 331 000 ha produktivnog neobraslog tla mogu se osnivati energetske šume), povećanje zaliha ugljika u postojećim šumama kroz značajnije njege proredom, koje će rezultirati većom drvnom masom, kvalitetom i biološkom raznolikošću. Unapređenjem gospodarenja i podizanjem kvalitete privatnih šuma postiglo bi se također povećanje zaliha ugljika. U odnosnoj analizi nastavno je i naznačena uloga zamjene fosilnih goriva sa šumskom biomasom, što je također prilog ublažavanju klimatskih promjena, no to je već drugo pitanje. Izračunom, koristeći kao podlogu Šumsko-gospodarsku osnovu područja za razdoblje 1996.-2005. god., a po metodi Burschela, Kuerstena i Larsona, izračunata je količina vezanog ugljika u drveću (krupno drvo, granjevina i korijen) po vrstama drveća za kopneni dio Hrvatske i Sredozemlje, a isto tako u prizemnom rašću, šumskom tlu i mrtvom drvu. Sveukupno to iznosi 418,191.492 tona (374, 281. 359 tona crnogorica i 43, 910. 103 tone bjelogorica).
Ovo Izvješće i izračune naveli smo skraćeno, samo da se zna da oni postoje, jer nismo sigurni da li to znaju u odnosnim ministarstvima i da li ih koriste, a nije nam znano da li i zastupnica Petir raspolaže s tim podacima. Potom zanima nas, da li su, ako su bili potrebni napravljeni izračuni za razdoblje 2006.-2015. god., u što sumnjamo, jer zastupnica Petir hvaleći hrvatske šumarske stručnjake kako oni znaju svoj posao, navodi kako su naše državne institucije opet podbacile, tako da strateški dokument poput Šumsko-gospodarske osnove gospodarenja Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2025. god. koja je temelj novog obračuna, kasni. Prema na početku spomenutom paketu glede udjela korištenja zemljišta i šumarstva, Komisija će primjenom od 2021. god. koristiti „načelo nezaduživanja“ – ne smije se emitirati više emisija od onoga što priroda može apsorbirati. Upozoravamo na, kako kaže zastupnica Petir, prednosti koje Republika Hrvatska ima glede svojih očuvanih šuma u odnosu na ostale zemlje, a mi dodajemo i na temelju pokazanih izračuna o poniranja ugljika, koje bi mogla izgubiti opetovano neodgovornim ponašanjem.
Glede informacija o novoj studiji Europske komisije: „Kaskadna uporaba drva“ i međusobnog utjecaja šumarstva, prerade drva i sektora proizvodnje energije iz drva, posebice povećanja novo-dodane vrijednosti u finalnoj proizvodnji za nas nije novost, jer smo više puta o tome pisali u ovoj rubrici. Pri-mjerice u br. 3-4/2011. „Nešto o klasično-gospodarskoj vrijednosti šuma“; u br. 5-6/2011. „Strategija (Strategije) razvoja“; u br. 5-6/2012. „Odnos šumarstva i prerade drva“, a ponešto i u br. 1-2/2016. „Problemi konzistentne šumarske i drvoprerađivačke politike u Hrvatskoj“. Isto tako bilo je riječi i o šumskoj biomasi i korištenju stvarnog drvnog otpada za energiju, a ne standardnih sortimenata (ogrjevnog drva). Ponajprije problem leži u tome, da se šumski sortimenti vrednuju po netržišnim cijena-ma, pa je tako moguće drvnu sječku i pelete, pa i parket proizvoditi iz za to tržišno preskupe drvne sirovine. Naravno, Hrvatske šume d.o.o. (kćerka „Biomasa“) trebale su se ponajprije baviti načinima pridobivanja drvnog otpada iz šume, a ne prodajom biomase iz dosadašnje redovite proizvodnje sortimenata (ogrjevnog drva). Tada bi imali vjerojatno i manji problem s potkornjacima o kojima danas bruje ponajviše nestručnjaci, ali to je također posebna tema.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Tibor PENTEK, Andreja ĐUKA, Ivica PAPA, Darija DAMIĆ, Tomislav PORŠINSKY UDK 630* 383 (001)
ELABORAT UČINKOVITOSTI PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE – ALTERNATIVA STUDIJI PRIMARNOG OTVARANJA ŠUMA ILI SAMO PRIJELAZNO RJEŠENJE?     pdf    TXT     HR     EN 435
Linda BJEDOV, Petra SVOBODA, Ante TADIN, Josipa HABUŠ, Zrinka ŠTRITOF, Nikolina LABAŠ, Marko VUCELJA, Alemka MARKOTIĆ, Nenad TURK, Josip MARGALETIĆ UDK 630* 451+ 232.3 (001)
UTJECAJ URODA SJEMENA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) NA POPULACIJE SITNIH GLODAVACA I POJAVNOSTI HANTAVIRUSA U ŠUMAMA NACIONALNOG PARKA „PLITVIČKA JEZERA“ I PARKA PRIRODE „MEDVEDNICA“     pdf    TXT     HR     EN 455
Krunoslav SEVER, Matija HRUST, Željko ŠKVORC, Saša BOGDAN, Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ, Jozo FRANJIĆ UDK 630* 160 (Quercus robur L.) (001)
POUZDANOST PROCJENE STANJA ISHRANE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) S DUŠIKOM POMOĆU PRIJENOSNOG KLOROFILMETRA CCM-200     pdf    TXT     HR     EN 465
Luka KASUMOVIĆ, Boris HRAŠOVEC, Anamarija JAZBEC UDK 630* 453 (001)
UČINKOVITOST SUHIH I MOKRIH NALETNO BARIJERNIH THEYSOHN® FEROMONSKIH KLOPKI U LOVU SMREKOVIH POTKORNJAKA Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L.     pdf    TXT     HR     EN 477
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Tolga OZTURK UDK 630* 375 + 114.7
UTJECAJ PRIVLAČENJA DRVA TRAKTOROM NA ZBIJANJE TLA NA TRAKTORSKIM VLAKAMA I PUTEVIMA U PLANTAŽNIM ŠUMAMA SJEVERNE TURSKE     pdf    TXT     HR     EN 485
Nevenka GALEČIĆ, Jelena TOMIĆEVIĆ-DUBLJEVIĆ, Mirjana OCOKOLJIĆ, Dragan VUJIČIĆ, Dejan SKOČAJIĆ UDK 630* 582
KVALITETA I UPOTREBNI POTENCIJAL GRADSKIH PARKOVA: STUDIJA SLUČAJA TAŠMAJDANSKI PARK U BEOGRADU, SRBIJA     pdf    TXT     HR     EN 493
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Hac Ahmet YOLASIGˇMAZ, Snan GÜNER UDK 630* 231 + 232
PRIPREMA PLANA UZGAJANJA ŠUMA U TURSKOJ: SAŽETAK PRIMJERA UPRAVNOG ODJELA HISAR ŠUME     pdf    TXT     HR     EN 503
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav ARAČ
ZVIŽDAK – (Phylloscopus collybita Vieillot)     PDF    TXT 515
Jozo FRANJIĆ
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE     PDF    TXT 516
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Davorin KAJBA
ZNANSTVENA MONOGRAFIJA: Prof. dr. sc. DALIBOR BALLIAN I DOC. dr. sc. VELID HALILOVIĆ „VARIJABILNOST OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) U BOSNI I HERCEGOVINI“     PDF    TXT 518
Milan GLAVAŠ
TARIK TREŠTIĆ: IMELE U BOSNI I HERCEGOVINI     PDF    TXT 519
 
PRIZNANJA I NAGRADE
     
Marija GLAVAŠ
PERFORMANS KOLEGE DAMIRA PAVELIĆA NA FLORAARTU - UMIJEĆE KIPARENJA MOTORNOM PILOM BILA JE ATRAKCIJA     PDF    TXT 521
 
IN MEMORIAM
     
Porin SCHREIBER
HELIODOR PRELESNIK (1914–2015)     PDF    TXT 524
Josip CRNKOVIĆ
DAMIR MOĆAN (1943–2016)     PDF    TXT 526
Valter CRNKOVIĆ
DEJAN KAPŠ (1979–2016)     PDF    TXT 527
Hranislav JAKOVAC
ALOJZIJE FRKOVIĆ (1934–2016)     PDF    TXT 528
Miroslav BENKO
VLADIMIR MALEZ (1939–2016)     PDF    TXT 531

                UNDER CONSTRUCTION